Linkovi

Analiza: U interesu Srbije i Srba u Bosni da se distanciraju od zločina


O značaju presude Ratku Mladiću za Balkan
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:18 0:00

O značaju presude Ratku Mladiću za Balkan

Mladić je pravosnažno proglašen krivim po deset tačaka optužnice – za učešće u genocidu u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje stanovništva, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

Presuda Ratku Mladiću važna je da ponovo potvrdi ono što se dogodilo u Srebrenici. Važna je i za budućnost, kao i za to da u cijelom svijetu prestane negiranje da se u Srebrenici dogodio genocid”, komentar je Selme Jahić dat Glasu Amerike povodom pravosnažne presude kojom je bivši komandant Vojske Republike Srpske osuđen na doživotnu robiju.

Selma Jahić mlada je Bečlijka, koja je prije dvadeset šest godina kao sedmogodišnja djevojčica, bila neposredan očevidac događaja uoči masovnog pogubljenja bošnjačkog stanovništva u Srebrenici, za šta je, između ostalog, Mladić osuđen.

Da naša djeca i ostale generacije tačno uče o tome šta se tamo desilo. Da ime Ratka Mladića zauvijek uđe u istoriju kao zločinca, a ne heroja”, rekla je ona.

Bivšem komandantu Vojske Republike Srpske faktički je potvrđena prvostepena presuda iz 2017. za genocid i druga krivična djela tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Konačna presuda Ratku Mladiću daje jasnu poruku da prostor za nekažnjavanje zločina ne postoji i da je pravda za žrtve počinjenih zločina zadovoljena. Ništa ne može izbrisati strahote iz prošlosti, ali porodice sada mogu biti mirnije – znajući da Mladića čeka kazna. Presuda pruža bar nekakvu kompenzaciju ljudima da bi pronašli snage da nastave sa svojim životima”, ocenila je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike Alis Vairimu Nderitu - specijalna savjetnica generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za sprječavanje genocida.

Mladić je pravosnažno proglašen krivim po deset tačaka optužnice – za učešće u genocidu u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje stanovništva, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

Ovo potvrđuje činjenice onakvim kakve jesu – presuda je zapis realnosti i ne mogu joj se suprotstaviti nikakve teorije zavjere, niti alternativne ideje o onome što se dogodilo tokom rata u BiH. I zato mislim da je sa te tačke gledišta presuda važna. No, međutim da li je dovoljno? Ne mislim da jeste – jer sve dok bude bilo poricanja – žrtve i njihovi najmiliji će patiti. U interesu Srbije i Srba u Bosni je da se suoče sa stvarnošću. I distanciraju se od zločina”, podvlači u svojoj reakciji za Glas Amerike Robert Hend - politički savjetnik u Helsinškoj komisiji američkog Kongresa.

Na tom tragu je i osvrt Alis Vairime Nderite, koja je u razgovoru za Glas Amerike, istakla da presude sudova treba da poštuju svi, a posebno oni koji imaju političku moć u rukama.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je povodom obilježavanja dvadeset pete godišnjice genocida u Srebrenici pozvao na suprotstavljanje govoru mržnje, retorici podjele i narativima nepovjerenja i straha. Ukazao je da priznavanje prošlosti znači odbacivanje poricanja genocida i ratnih zločina u nastojanju da se veličaju osuđeni ratni zločinci”, rekla je Nderitu.

No, da li je moguć scenario po kome bi pravosnažna presuda Ratku Mladiću, čime djeluje da se zatvara jedno veliko poglavlje balkanske ratne istorije, doprinijela stopiranju negacija i relativizacija utvrđenih činjenica o ratu u BiH, ali i pomirenju na Balkanu…

Edvard Džozef, predavač na vašingtonskom Univerzitetu Džons Hopkins, smatra da to zavisi od političkih rukovodstava.

Dragan Čavić (bivši predsjednik Republike Srpske, prim.nov.) pokazao je da može – primjerom svog izvinjenja Bošnjacima koje je većina njih prihvatila. Ironija je što su u sve ovo umiješane političke igre. Negiranje genocida nije samo posljedica krize morala – već ima i svoje političke razloge. Da se BiH dovede u situaciju da joj je nemoguće da postoji – da se proglasi propalom državom”, ocjenjuje Džozef.

Robert Hend, sa druge strane, kaže da je uvjeren da je put do pomirenja na Balkanu i dalje veoma dug.

To je pitanje na kome je još potrebno raditi. Nadam se da će presuda Mladiću makar nešto značiti porodicama žrtava do kojih tvrdnje o negiranju genocida i dalje stižu – u smislu da su međunarodno pravo i javnost uz njih. To bi, nadalje, ljude moglo da navede da dodatno promisle o svojim stavovima kojima su sumnjali da je u Srebrenici počinjen genocid, ili pak tvrdili da je granatiranje Sarajeva bila laž”, zaključuje Robert Hend.

Ipak, djeluje da nepresušnu vjeru u drugačiju i bolju budućnost svih naroda Balkana ima Selma Jahić – koja je bila direktno ugrožena njihovim sukobom.

Vjerujem u narod i to sam do sada govorila više puta. Mislim da se može doći do nekog pomirenja. Deluje mi da omladina ide protiv političkih mjera, nacionalizma i fašizma i pokušava sama da nauči neke stvari. Novinari drugačije pišu neke stvari i žele da govore istinu. Mislim da imamo veliku šansu da se pridružimo jedni drugima“, zaključuje Jahić u razgovoru za Glas Amerike.

Komentari

XS
SM
MD
LG