Predstavnici Demokratske stranke u Kongresu neće pokretati postupak opoziva (impeachment) Donalda Trumpa, predsjednika Sjedinjenih država, imajući u vidu da za takav potez trenutno nemaju dovoljno snažne argumente. Na oprezu su i jer pokušaji opoziva drugih predsjednika nisu bili uspješni i nisu se politički dobro odražavali na one koji su ih pokretali.
„Opoziv je tema koja dovodi do podjela u našoj zemlji. Hajde da vidimo šta su činjenice, šta kaže zakon i kakvo je ponašanje predsjednika“, rekla je Nancy Pelosi, Predsjedavajuća Predstavničkog Doma Kongresa.
Očekivano, predsjednik Trump od početka nije ni prihvatao tu ideju: „Ne možete opozvati nekoga ko radi odličan posao.“
O mogućnosti opoziva Trumpa u javnosti se raspravljalo još od izbora 2016. godine na kojima je osvojio predsjednički mandat. Nakon što su Demokrate početkom 2019. od njegovih Republikanaca preuzele većinu u Predstavničkom domu, takva nagađanja su postala češća, ali bez konkretnih poteza onih koji nisu zadovoljni predsjednikovim potezima.
Čak je i nedavna anketa CNN-a, koji uglavnom nije naklonjen Trumpu, pokazala da opoziv nema veliku podršku javnosti. U odnosu na decembar 2018, kada je 43% anketiranih podržavalo opoziv, sada je taj procenat pao za 7%. Preciznije, 36% anketiranih, među kojima su i Demokrate i Republikanci, izjasnilo se za opoziv.
Trumpovi protivnici polagali su nadu i u istragu specijalnog tužioca Roberta Muellera o eventualnoj umiješanosti Rusije u izbore 2016. godine, ali proteklog vikenda je postalo jasno da Mueller nije pronašao dokaze da su Trump, njegova kampanja ili saradnici koordinisali aktivnosti sa Rusijom.
Mueller je izvještaj predao u petak 22. marta, nakon gotovo dvogodišnje istrage, navodeći da nema materijala za podizanje optužnica, dok je američkom sekretaru za pravosuđe, Williamu Barru, prepustio da donese odluku o tome da li je Trump ometao sprovođenje pravde. U pismu koje je u nedjelju poslao članovima Kongresa, sa sažecima rezultata istrage, Barr je naveo da nije bilo dokaza da je predsjednik počinio krivično djelo opstrukcije pravde.
Članovi Kongresa – i Demokrate i Republikanci - sada traže objavljivanje cjelokupnog Muellerovog izvještaja, ali ova istraga se više ne može koristiti kao argument za smjenu predsjednika.
Izbori će biti pravi test
Po svemu sudeći, izvjesnije je da će povjerenje u predsjednika Trumpa prije biti testirano na izborima 2020. godine, nego što će Demokrate pokrenuti postupak za opoziv.
„Dok bi procedura za opoziv uopšte dobila na intenzitetu, već bi bio kraj 2019. ili početak 2020. godine. A to stvara posebnu komplikaciju jer će tada u toku biti drugi postupak za promjenu predsjednika – a to su izbori“, kaže analitičar Matt Dallek, sa Univerziteta George Washington.
Postupak za opoziv počinje u Predstavničkom domu Kongresa. Ako njegovi članovi glasaju za opoziv, slučaj prelazi u gornji dom Kongresa – Senat. U Senatu se tada organizuje suđenje tokom kojeg članovi Predstavničkog doma imaju ulogu tužitelja – i koje izgleda kao pravi sudski proces. Nakon suđenja senatori glasaju o smjeni.
Više detalja o proceduri opoziva, kojom osim predsjednika mogu biti obuhvaćeni i drugi funkcioneri, pogledajte u ovom videu:
Vaš browser ne podržava HTML5
Postupak za pokretanje opoziva u SAD
Pri razmatranju ideje o opozivu, Demokrate su pažljive i zbog onoga što se dogodilo nakon što su Republikanci pokušali opoziv Billa Clintona. Oni su na sljedećim izborima izgubili pet mjesta u Predstavničkom domu, što se upravo i smatra posljedicom tog pokušaja.
„Imajući u vidu da su Republikanci napali ranjenog Billa Clintona i učinili ga praktično nepovredivim do kraja mandata, to bi trebalo da bude upozorenje Demokratama“, kaže analitičar Larry Sabato, sa Univerziteta Virginia.
Sabato objašnjava i da su osnivači Sjedinjenih država opoziv predvidjeli kao rjedak slučaj: „Oni nisu željeli da predsjednici budu opozivani, osuđivani i smjenjivani zbog manjih prekršaja. Oni su očekivali da Kongres to radi samo u ekstremnim okolnostima.“
Clinton je bio optužen da je lagao pod zakletvom i ometao pravdu, nakon što je pokušao zataškati aferu sa stažistkinjom Monicom Lewinsky. Predstavnički dom ga je opozvao u decembru 1998. godine, ali Senat u februaru iduće godine ipak nije potvrdio njegovu smjenu.
Osim Clintona, sa opozivom se suočio samo još jedan predsjednik u istoriji Sjedinjenih država - Andrew Johnson. Njegov opoziv dogodio se u februaru 1868. godine, kada je Predstavnički dom odlučio da ga smijeni po 11 tačaka optužbe, zbog neovlaštenih smjena i imenovanja i kršenja propisa. Suđenje u Senatu nije rezultiralo smjenom. Za opoziv je potrebna dvotrećinska većina, a Johnsona je spasio samo jedan glas – za je bilo 35, a protiv 19 senatora.
Kongres je 1974. godine započeo i sa postupkom opoziva predsjednika Richarda Nixona zbog Watergate skandala u kome je Nixon pokušao zataškati umiješanost u upad u sjedište Demokrata i njihovo prisluškivanje. Nixon je sam odstupio kada je postalo jasno da vjerovatno neće preživjeti suđenje za opoziv u Senatu.