Linkovi

Aktuelno

Muellerov izvještaj: Nisu pronađeni dokazi da su Trump, njegova kampanja ili saradnici sarađivali sa Rusijom

Donald Trump

Specijalni tužilac Robert Mueller nije pronašao dokaze da su predsjednik Donald Trump, njegova kampanja ili saradnici sarađivali ili koordinisali sa Rusijom da bi se miješali u predsjedničke izbore 2016. godine, saopštio je u nedjelju američki sekretar za pravosuđe William Barr.

Barr je rekao da je utvrdio da Trump nije ometao sprovođenje pravde tokom istrage.

Pismo sekretara za pravosuđe Williama Barra upućeno članovima Kongresa, sa osnovnim zaključcima izvještaja specijalnog tužioca Roberta Muellera.
Pismo sekretara za pravosuđe Williama Barra upućeno članovima Kongresa, sa osnovnim zaključcima izvještaja specijalnog tužioca Roberta Muellera.

Mueller koji je gotovo dvije godine istraživao navode da se Rusija miješala u američke izbore da bi pomogla Trumpu da porazi demokratsku kanddiatkinju Hillary Clinton, nije pronašao dokaze da je Trumpova kampanja "bila u zavjeri ili u koordinaciji sa ruskom vladom", navodi se u kratkom pregledu rezultata Muellerove istrage.

Iako je Mueller ostavio otvorenom mogućnost da je Trump ometao sprovođenje pravde tokom istrage o Rusiji, sekretar za pravosuđe je zaključio da "nije bilo dovoljno dokaza da se utvrdi da je predsjednik počinio krivično djelo opstrukcije pravde", ističe se u zaključcima.

"Iako se u ovom izvještaju ne zaključuje da je predsjednik počinio krivično djelo, on se takođe ne oslobađa odgovornosti", naveo je Barr, pozivajući se na ono što je Mueller napisao u izvještaju o pitanju mogućeg ometanja sprovođenja pravde.

Mnogi Trumpovi protivnici optužili su predsjednika da je ometao istragu o Rusiji kada je 2017. godine otpustio direktora FBI-aja Jamesa Comeyja.

William Barr
William Barr

Mueller je rekao da će prepustiti sekretaru za pravosuđe da odluči da li je počinjeno krivično djelo.

Predsjednik Trump pozdravio je zaključke izvještaja.

"Nije bilo dosluha, nije bilo opstrukcije. Kompletno i potpuno oslobađanje od odgovornosti", napisao je Trump na Twitteru.

Predsjednik SAD je kasnije, po povratu u Washington sa Floride, ponovo kritikovao istragu.

"Sramno je što je naša zemlja morala kroz to da prođe. To je bio nelegalni obračun koji nije uspio. I nadam se da će neko razmotriti drugu stranu", rekao je Trump novinarima.

Sekretar za pravosuđe predao je Kongresu glavne zaključke i kratak pregled dugo očekivanog izvještaja specijalnog tužioca, koji je 22 mjeseca istraživao da li je Trumpova kampanja bila u dosluhu sa Rusima i da li je predsjednik ometao sprovođenje pravde pokušavajući da zaustavi istragu.

Barr i njegovi saradnici su u subotu satima razmatrali Muellerov izvještaj, koji im je predat u petak uveče.

Predsjedavajući Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma, demokrata Jerrold Nadler, rekao je da će sekretar za pravosuđe biti pozvan da svjedoči u Kongresu u "svjetlu veoma zabrinjavajućih nedosljednosti i procesa donošenja odluka u Sekretarijatu za pravosuđe poslije izvještaja specijalnog tužioca koji nije oslobodio odgovornosti predsjednika".

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i demokratski lider u Senatu Chuck Schumer saopštili su da bi Muellerov izvještaj trebalo objaviti u cjielosti.

"Činjenica da izvještaj specijalnog tužioca Muellera ne oslobađa predsjednika odgovornosti od ozbiljne optužbe ometanja sprovođenja pravde pokazuje da hitno treba objaviti puni izveštaj", saopštili su Pelosi i Schumer.

Robert Mueller
Robert Mueller

Mueller je tokom gotovo dvogodišnje istrage podigao optužnice protiv 34 osobe i tri kompanije, dok su izrečene zatvorske kazne pojedinim Trumpovim bivšim saradnicima, među kojima se njegov bivši šef izbornog štaba Paul Manafort i bivši advokat Michael Cohen.

Međutim, ni jedna od tih optužnica nije direktno povezana sa pitanjem saradnje Trumpovog izbornog štaba i Rusije. Mueller, bivši direktor FBI-aja, nije lično razgovarao sa Trumpom u okviru istrage. Umjesto toga, američki lider je poslao pisane odgovore na pitanja o kontaktima sa Moskvom.

See all News Updates of the Day

Počinju javna saslušanja u slučaju Trumpovog opoziva

Top U.S. diplomat in Ukraine William Taylor, arrives to testify before the House Intelligence Committee on Capitol Hill in Washington, Wednesday, Nov. 13, 2019, during the first public impeachment hearings

Nova faza procesa opoziva američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog razgovora sa ukrajinskim predsjednikom tokom kojeg je Trump tražio da Ukrajina, odnosno predsjednik Volodimir Zelenski, povede istragu o demokratskom predsjedničkom kandidatu Joe Bidenu, počinje danas sa prvim javnim saslušanjima.

Predsjedavajući Odbora za obavještajnu službu, demokrata Adam Schiff predvodi proces saslušanja.

Tokom uvodnih riječi, kongresmen Schiff rekao je kako je ukrajinski predsjednik Zelenski bio "novi u politici kada je izabran na ovu poziciju te da je težio dobrom odnosu sa Sjedinjenim Državama". Schiff je također rekao da je Trump pokušao da "iskoristi ranjivost saveznika u svoju korist".

Prvi svjedok u istrazi američkog Kongresa o tome da li je Trump tražio od lidera strane zemlje da istraži njegovog političkog rivala, bit će diplomata William Taylor koji je istražiteljima Zastupničkog doma američkog Kongresa ranije rekao da je administracija uskratila pomoć Ukrajini zbog političke istrage. Pored Taylota na pred Odborom će se danas pojaviti i zamjenik asistenta američkog državnog sekretara George Kent.

Bivša američka ambasadorica u Ukrajini, Marie Yovanovitch također će svjedočiti ove sedmice.

Oni su već ranije svjedočili pred Komitetom iza zatvorenih vrata, tako da, kako piše BBC, transkripti njihovih svjedočenja već su ranije objavljeni javno.

Ovosedmična saslušanja, tokom kojih će Amerikanci po prvi put imati priliku da čuju svjedočenja ljudi direktno uključenih u događaje koji su potaknuli istragu Kongresa, mogla bi otvoriti put Predstavničkog doma, kojeg kontrolišu demokrate, da odobre nastavak procesa opoziva.

Ovaj potez bi doveo do suđenja u Senatu gdje bi bilo odlučeno da li će Trump biti uklonjen iz predsjedničkog kabineta. Republikanci imaju većinu u Senatu i do sada nisu pokazali mnogo podrške za smjenu Trumpa.

Rpublikanski senator i Trumpov pristalica, Lindsey Graham rekao je za američku Fox News televiziju da neće gledati današnja saslušanja jer su "neamerička".

Trump tvrdi da je transkript poziva između njega i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog bio 'savršen' te odbacuje istragu označivši je kao 'lovom na vještice'.

Pored ova tri svjedoka, još osam osoba svjedočit će javno tokom naredne sedmice. Očekuje se, prenosi AP, da će republikanci tvrditi kako niko od svjedoka ne zna iz prve ruke ništa o postupcima predsjednika.

Zašto je pokrenut ovaj proces?

Put ka opozivu započeo je telefonskim pozivom 25. jula između američkog i ukrajinskog predsjednika.

Razgovor dva lidera desio se nakon što je Trump naredio zamrzavanje gotovo četiri stotine miliona dolara američke pomoći Ukrajini.

Tokom razgovora Trump je vršio pritisak na Zelenskog da pokrene istragu o njegovom političkom rivalu, vodećem demokratskom predsjedničkom kandidatu, Joe Bidenu i njegovom sinu Hunteru koji je služio u upravnom odboru ukrajinske energetske kompanije.

Informacije o telefonskom pozivu postale su javne nakon izvještaja neimenovanog zviždača u kojem se navodi da je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump iskoristio svoj položaj kako bi zatražio miješanje strane države u predsjedničke izbore 2020. godine.

Demokratski zastupnici Kongresa, piše CNN su također prikupili dokaze koji pokazuju da je Trumpov lični advokat Rudy Giuliani pokušavao da postigne dogovor sa Ukrajinom pri čemu je zaobišao američke diplomate.

Kako funkcioniše opoziv?

Proces sa ispitivanjima svjedoka traje više od mjesec dana, no ovo je prvi put da će svjedočenja biti prikazana javno na televiziji.

Postupak opoziva se odvija u tri faze. U prvoj, jedan od odbora pokreće istragu. Predsjedavajuća zastupničkog doma, Nancy Pelosi je saopštila da će šest odbora istraživati postupke predsjednika Trumpa.

U drugoj, Predstavnički dom, nakon iznošenja dokaza, treba da većinom glasova potvrdi pokretanje opoziva. Na kraju, Senat sudi optuženom.

Demokrate se nadaju da bi veća javna podrška mogla uvjeriti pokolebane republikance da podrže smjenu aktuelnog predsjednika.

"Težina i drama prvih televizijskih saslušanja o predsjedničkom mandatu Donalda Trumpa utisnut će se u historiju i odjeknuti mnogo dalje od Washingtona", piše američki CNN.

U dosadašnjoj američkoj historiji samo su se dva predsjednika suočila sa procesom opoziva: Andrew Johnson 1868. i Bill Clinton 1998. godine. Richard Nixon dao je ostavku 1974. kako bi izbjegao opoziv.

Niti jedan od američkih predsjednika nije bio uklonjen iz kancelarije kao rezultat ovog procesa.

Džindić: Federacija ima nalazišta nafte, Vlada ide u davanje koncesija

Džindić: Federacija ima nalazišta nafte, Vlada ide u davanje koncesija
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:54 0:00

Erdoan u Bijeloj kući – gost kojem se jedino Tramp raduje

Juli 2018.

Predsjednici Turske i SAD-a, Redžep Tajip Erdoan i Donald Tramp, u Bijeloj kući će razmotriti ključna pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje – tursku kupovinu ruskog oružja i ofanzivu na sjeveru Sirije protiv Kurda.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan dolazi u srijedu u SAD da bi popravio odnose dvije zemlje, ali osim predsjednika Donalda Trampa (Trump), u Vašingtonu nema puno razumijevanja za turskog lidera, naročito poslije odluka kao što su kupovina naprednog ruskog oružja ili pokretanje ofanzive na Kurde na sjeveru Sirije, pišu svjetski mediji.

Crveni tepih za Erdogana

Dok američki predsjednik s nestrpljenjem očekuje susret s turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom, u Vašingtonu je teško pronaći nekog drugog ko dijeli taj enutzijazam, ukazuje CNN ističući da će Tramp, u trenutku kad je optužen za zloupotrebu vlastite moći, stajati uz stranog lidera koji je optužen za suzbijanje drugačijih mišljenja i slobode izražavanja.

Turski predsjednik je nepoželjan gost u mnogim dijelovima američke prijestolnice. Posljednji put kada je dolazio, njegov tjelohranitelj uletio je u gužvu s demonstrantima u divljačkom izlivu autoritarizma na ulicama glavnog grada SAD-a. Nadalje, navodi CNN, njegov upad na sjeveroistok Sirije izazvao je gotovo sveopšti gnjev u američkom Kongresu - kao i to što Turska, kao NATO saveznik, kupuje sofisticirano rusko naoružanje i udružuje se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ipak, Erdogan može očekivati crveni tepih od predsjednika koji se dodvorava stranim moćnicima. Taj nastup samo će pojačati neprijateljstvo zastupnika koji već misle da je Tramp možda bio izmanipulisan kada je dao zeleno svjetlo Erdoganovom maršu na Siriju. "Nemojte biti jak momak. Nemojte biti budala", napisao je prošlog mjeseca u bizarnom pismu Erdoganu, upozoravajući ga da ne ide predaleko s operacijom.

Ali Tramp će se susresti s Erdoganom osmjehujući se jer, kako ističe američka televizija, želi pohvale zbog toga što je američke trupe sklonio od opasnosti.

Također, sastanak s Erdoganom američki predsjednik može posmatrati kao kontraprogram početka javnog saslušanja u postupku opoziva, što može rezulturati uspjehom, napisao je CNN.

Bliskost lidera, animozitet birokratija

Mnoštvo pitanja narušilo je odnose Turske i SAD-a, ali jedini razlog zašto se oni nisu u potpunosti urušili je Trampova višegodišnja naklonost prema Erdoganu, ocjenjuje Rojters (Reuters) ističući da je pak animozitet unutar vladinih agencija obje zemlje sve veći.

Vašington i Ankara su u novoj krizi od prošlog mjeseca nakon što je Erdogan započeo prekograničnu invaziju u Siriji na američke kurdske saveznike i ograničio američko prisustvo u tom dijelu svijeta. Mjesecima ranije, Sjedinjene Države su bile ljute i zbog kupovine ruskih protivraketnih odbrambenih sistema, te je Turskoj zaprijećeno sankcijama. Nakon što je počela prihvatati isporuke S-400, Vašington je uklonio Tursku iz programa borbenih aviona F-35, u kojem je Ankara bila proizvođač i kupac.

Američki Predstavnički dom prošlog je mjeseca usvojio paket sankcija kako bi kaznio Tursku zbog njene operacije u Siriji. Kongres je također izglasao neobavezujuću rezoluciju priznavši genocid na Jermenima, zločin u kojem je prije 100 godina ubijeno 1,5 miliona ljudi – što je razljutilo Ankaru.

Pitanja koja se tiču NATO saveznika protežu se i izvan Sirije i Rusije, ukazuje Rojters. Vašington uglavnom ostaje miran u odnosu na sve autoritarnijim Erdoganom jer želi da Ankara odbaci optužbe protiv američkih konzularnih radnika procesuiranih u Turskoj.

Za Ankaru je sporno pitanje i njen dugogodišnji zahtjev za izručenje Fetulaha Gulena, kojeg optužuje za orkestriranje državnog udara 2016. godine, a koji živi u SAD. Također, ističe Rojters, za regulisanje odnosa dviju država sporne su i američke optužbe za tursku državnu Halkbank zbog ukidanja sankcija Iranu.

Trampova administracija očekuje da će nakon sastanka u srijedu u Bijeloj kući, Erdogan odustati od planova za korištenje ruskog protivraketnog sistema S-400 i da će pristati na trajni prekid vatre u Siriji. Ako se Turska složi, Vašington bi na kraju mogao da dozvoli Ankari povratak u program borbenih aviona F-35 i ponudi joj da potpiše trgovinski sporazum vrijedan 100 milijardi dolara, piše Rojters, ističući da Ankara najprije treba da signalizira preokret.

Nova era o sigurnosti

Turska želi okrenuti novu stranicu u odnosima sa SAD-om dok se Erdogan priprema za razgovore s Trampom o nizu pitanja koja dijele NATO saveznike, posebno kupovini ruskog protivraketnog sistema odbrane S-400, piše Blumberg (Bloomberg).

Uoči polaska za Vašington, Erdogan je rekao da želi "započeti novu eru oko zajedničkih sigurnosnih pitanja" sa SAD-om, te da se dogovarao s Trampom kako razviti veze "uprkos maglovitom periodu odnosa dviju zemalja".

Erdogan smatra da je ovosedmični susret u Bijeloj kući ključan za oblikovanje budućih veza sa SAD-om, izjavio je šef za komunikacije turskog predsjednika, Fahretin Altun, dodajući da će "kritičan" sastanak biti onaj na kojem će se razgovarati o ruskom protivraketnom sistemu.

"Više puta smo izrazili svoje stajalište" o S-400, rekao je Altun, pozivajući se na Erdoganovo stajalište da su ruske rakete apsolutno neophodne za nacionalnu sigurnost Turske.

Pred odlazak u SAD, turski predsjednik nije spominjao spor oko ruskih projektila, ali je rekao da će nakon razgovora s Trampom razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ističe Blumberg. Također, Erdogan je inzistirao na aktiviranju ruskog protivraketnog sistema, prkoseći pozivima Vašingtona da od tog odustane.

Pismo iz Kongresa

Posjeta Erdogana Bijeloj kući dolazi u posebno burnom vremenu u američko-turskim odnosima, istakli su zastupnici Predstavničkog doma SAD-a zatraživši od Trampa da povuče poziv za posjetu turskom predsjedniku, navodi portal Politiko (Politico).

U pismu, kojeg je potpisao predsjedavajući Doma za pitanja vanjskih poslova, Eliot Engel, 15 demokrata i dva republikanca su zatražili opoziv poziva upućenog Erdoganu ističući da je invazija Turske na sjever Sirije prošlog mjeseca "imala katastrofalne posljedice za američku nacionalnu sigurnost, dovela je do dubokih podjela u NATO savezu i izazvala humanitarnu krizu na terenu".

Zastupnici su tursku kupovinu ruskog raketnog sistema S-400 i druge poteze nazvali približavanjem Ankare Moskvi, te kao Erdoganovo podrivanje domaćih demokratskih institucija.

U intervjuu u nedjelju, podsjeća Politiko, savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Robert Obrajen (O'Brien) rekao je da se Tramp planira suočiti s Erdoganom zbog kupovine S-400 upozorivši da će Turska u suprotnom "osjetiti uticaj" sankcija.

Patnje Sirije

Od početka ofanzive turske vojske na sjeveru Sirije, turski predsjednik Erdogan pokušao je odvratiti pažnju od patnji koje je njegova politika izazvala. Uprkos insistiranju turske vlade da je potrebna vojna operacija kako bi se zaustavio terorizam i osigurao mir, ona je nanijela nezamislivu štetu civilima, napisala je Margaret Huang, izvršna direktorica organizacije Amnesti Internešenal Ju-Es-Ej (Amnesty International USA), u komentaru kojeg objavljuje Vašington post (The Washinton Post).

Huang navodi kako je u proljeće ove godine boravila u Kamišliju, gradu na sjeveroistoku Sirije u blizini granice s Turskom. Bilo je to jedno od rijetkih mjesta gdje su se smjestile hiljade muslimana, hrišćana, Jazida, Arapa i Kurda koji su bježali od sirijskih barel-bombi, ruskih ratnih aviona, turske artiljerije i ponora terorističke organizacije 'Islamska država', napisala je.

Ljudi širom sjeverne Sirije imali su vrlo malo, ali su usred ratne neimaštine izgradili određenu mjeru normalnosti i tolerancije. Turska vojna ofanziva je tu normalnost brutalno prekinula - na tom području počinjeni su ratni zločini – novinari, civilni konvoji i djeca bili su među žrtvama neselektivnih napada, ističe direktorica Amnesti Internešenala, u komentaru za Vašington post.

S druge strane, Turska je nesumnjivo velikodušno ugostila 3,6 miliona sirijskih izbjeglica. Amnesti je otkrio da su vjerovatno stotine sirijskih izbjeglica širom Turske pritvorene i prevezene u Siriju između jula i septembra. Deportovanje bilo koga u aktivnu konfliktnu zonu, poput Sirije, ugrožava njihove živote i krši najosnovnije propise međunarodnog prava, podvlači Margaret Huang za Vašington post.

Tekst je u cijelosti prenijet sa sajta Radija Slobodna Evropa.

BiH: Policijska akcija zbog nezakonitog izdavanja diploma

ilustracija

Iz Tužilaštva Unsko-sanskog kantona je saopšteno da je tokom policijske akcije koju je provela Agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine, u srijedu prijepodne, bilo obuhvaćeno 58 fizičkih i pravnih osoba, koji se terete da su od 2014. godine do danas na području Federacije BiH, ali i dijela Republike Srpske, pronalazili osobe i nezakonito im pribavljali različite certifikate i diplome od osnovne škole do visokoškolskih ustanova.

Navodi se da su osumnjičeni stekli višemilionsku korist, a pribavili su više hiljada nezakonitih diploma.

Tim je, kako se ističe, budžet Federacije BiH oštećen za blizu 100 hiljada eura neplaćenog poreza.

Prethodno je Luka Miladinović, portparol Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) potvrdio za Radio Slobodna Evropa da pripadnici te agencije provode policijsku akciju na području nekoliko gradova u Bosni I Hercegovini, te da se aktivnosti provode po naredbama Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona i Kantonalnog suda Bihać.

“U toku su pretresi stambenih i poslovnih objekata, ostalih prostorija i pokretnih stvari na ukupno 12 lokacija na području Bihaća, Cazina, Sarajeva, Zenice, Visokog, Tuzle i Istočnog Sarajeva zbog postojanja osnova sumnje da su osobe osumnjičene u ovom predmetu počinile krivična djela organizovani kriminal, zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja, primanje dara i drugih oblika koristi i pranje novca”, izjavio je Miladinović.

Aktivnosti se provode po naredbama Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona i Kantonalnog suda Bihać.

U Tužilaštvu USK kažu da su zadnjih mjeseci dokumentovali više od 300 lažnih diploma.

Web site centra koji je meta istrage ima brojne greške, ali pruža uvid u desetine vještina i obrazovanja koje centar nudi.

Centar je registrovan odlukom kantonalnog ministarstva za obrazovanje.

Mediji su objavili da je vlasnik centra političar, bivši predsjednik kantonalne (USK) skupštine i delegat u entitetskom parlamentu (FBIH) Admir Hadžipašić (A-SDA).

Hadžipašić je i jedan od aktera ranije afere koju su otkrili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Novinari su tada otkrili da delegati, među njima i Hadžipašić, zloupotrebljavaju javni novac za smještaj.

Vijeće za implementaciju mira u BiH odbacilo zaključke NSRS. Rusija se ne slaže sa izjavom

Fotografija sa sastanka Vijeća iz 2017.

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira odbacuju usvajanje Zaključaka od 11. novembra 2019. od strane vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini RS, s obzirom da se oni zasnivaju na pogrešnom tumačenju Daytonskog mirovnog sporazuma, prva je rečenica izjave ambasadora u Vijeću za implementaciju mira u BiH.

Interesima Republike Srpske se služi ne putem poništavanja suštinskih reformi, nego putem provođenja reformi okrenutih ka budućnosti kojima se podržava i jača sigurnost, stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine i smanjuje njeno oslanjanje na međunarodnu superviziju, navedeno je u izjavi.

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u izjavi je podsjetio na nekoliko činjenica:

  1. BiH je priznata kao suverena država 1992. godine, te je potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma transformirana u državu koja se sastoji od dva entiteta. Zaključci Narodne skupštine Republike Srpske su u suprotnosti sa ovim činjenicama.
  2. BiH uživa suverenitet, a Ustav BiH ne ostavlja prostor za „suverenitet“ entiteta, koji pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH. To je u više navrata potvrdio Ustavni sud BiH.
  3. Republika Srpska nema pravo na otcjepljenje; djeluje u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom, koji priznaje teritorijalni integritet, političku nezavisnost i suverenitet BiH;
  4. Ustavni sud BiH je svojim odlukama uspostavio sveobuhvatnu sudsku praksu o BiH, njenim nadležnostima i statusu konstitutivnih naroda. Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće i Narodna skupština Republike Srpske nije u poziciji da bira koje odluke će provoditi, a koje neće. Prisustvo stranih sudaca u Ustavnom sudu je utvrđeno Ustavom BiH i nadležnost za odlučivanje o njihovom prisustvu pripada Parlamentarnoj skupštini BiH.
  5. Republika Srpska na osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma ima obavezu da djeluje u skladu s odlukama institucija BiH i da „pruža svu neophodnu pomoć vlastima BiH kako bi im se omogućilo da poštuju međunarodne obaveze BiH“.

Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u potpunosti podržavaju institucije na državnom nivou koje su potrebne za uspješno funkcioniranje oba entiteta i pozivaju organe Republike Srpske da se suzdrže od podrivanja tih institucija stoji u izjavi.

Navedeno je i da "ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u potpunosti podržavaju visokog predstavnika i njegov mandat te izražavaju pohvale za napore visokog predstavnika u implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma. Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira također pružaju podršku svim agencijama koje su uključene u implementaciju mirovnog sporazuma. Međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente u svrhu očuvanja provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma."

"Ruska Federacija se ne slaže sa ovom izjavom" stoji u fusnoti medijima poslate izjave.

Vijeće za implementaciju mira je međunarodno tijelo zaduženo za provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH. Osnovano je u decembru 1995. godine na sastanku u Londonu.

Članice upravnog odbora Vijeća su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Rusija, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Predsjedništvo EU i EK i Organizacija islamske konferencije koju predstavlja Turska.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG