Bivša predsjednica Suda BiH: Međunarodna zajednica se mora više uključiti u spašavanje pravosuđa

Sistem, prema riječima Kreso, počeo je slabiti onog trenutka kada je međunarodna zajednica odlučila pravosuđe predati u ruke domaćim ljudima.

Gledajući danas na to vrijeme, Kreso je uvjerenja da je riječ o slaboj procjeni iako se radilo o dobrim namjerama iz razloga što se pokazuje da su mnogi nedorasli izazovima sadašnjeg vremena da vode pravosuđe.

„Mislim da se i međunarodna zajednica ponovo mora energičnije uključiti probleme rješavanja i spasiti ono što se spasiti da”, kaže Kreso.

Pravosudni kompleks u kojem je smješten Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće

Kada je počela reforma pravosuđa 2001. godine, Kreso se vraća u pravosudni sektor, a tri godine poslije je imenovana za predsjednicu Suda BiH, gdje se zadržala narednih 12 godina.

Iz riječi nekadašnje prve žene Suda BiH proizilazi da su Visokm sudskom i tužilačkom vijeću potrebne zakonske i ljudske promjene.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće je je krovna nezavisna pravosudna institucija nadležna za nezavisno, nepristrasno i profesionalnoo pravosuđe.

Neopohdno je, kaže, mijenjati Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću, krovnoj pravosudnoj instituciji u zemlji.

Važeći zakon, pojašnjava, članovima Vijeća nudi široke ovlasti koje se mogu zloupotrijebiti u slučajevima poput imenovanja sudija i tužilaca, ocjenjivana i dovođenja podobnih ljudi.

Nekadašnja predsjednica Suda BiH je iznijela svoje viđenje afere u kojoj se našao prvi čovjek Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija.

Nedopustivo je, kaže, u kafani voditi bilo kakav razgovor o predmetima, a što je, kako smatra, bio razlog za raspravu među članovima Vijeća jer je riječ o kršenju etičkih normi.

„Nikome to nije palo napamet da pokuša razgovarati o tome. Naprotiv, svi su jednoglasno dali podršku”, kaže Kreso.

Ona kaže da sadašnji članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća vuku poteze zbog kojih se ne bi trebali nalaziti na tim pozicijama.

Na video snimku kojeg je objavio magazin Žurnal, Tegeltija se sastao sa biznismenom Nerminom Aleševićem i inspektorom SIPA-e Markom Pandžom. Alešević je nastojao preko Tegeltije ubrzati predmet u koji je uključen, a koji se vodi pred sarajevskim tužilaštvom.

Tegeltija je u kafani od Aleševića tražio detaljnije informacije: „Broj predmeta, ko je prijavljen. Ja ću vidjeti s Dalidom (tadašnja glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo) šta je i kako je, pa ću ti onda moći reći.”

Za Tegeltiju i članove Vijeća sastanci u kafanama i razgovori o predmetima sasvim su prihvatljivi. Predsjednik Vijeća kaže da je to uradio kako bi saslušao Aleševićeve probleme i sve uveo u službenu proceduru.

Kreso je povukla paralelu sa slučajem nekadašnjeg glavnog tužioca Tužilaštva BiH koji je kažnjen smjenom sa pozicije zbog kontakata koji su neprimjereni.

„Barašin je disciplinski odgovarao što se u kafani sastao sa čovjekom za kojeg se sumnjalo da je švercer oružjem, a nije bilo nikakvog postupka protiv njega”, kaže bivša predsjednica Suda BiH.

Tegeltija: Ni ja ni Vijeće ne vidimo ništa sporno da se sastajem na kafama i pićima

U čitavom haosu, kako kaže, Kreso primjećuje i jednu pozitivnu stvar, a to su pojedinci poput sudija Suda BiH Branka Perića koji se bune protiv trenutnog stanja koje se „kosi sa svim principima časne struke”.