Na današnji dan prije tocno deset godina pocinjen je najveci masakr u Europi nakon Drugog svjetskog rata kada su snage bosanskih Srba zauzele Srebrenicu i pobile gotovo osam tisuca bošnjackih muškaraca i djecaka. Vecina analiticara smatra da konkretniji posao na pomirenju tek treba poceti.
Jan Willem Honig, viši predavac na Katedri za ratne studije Kraljevskog koledža u Londonu, kaže da su sjecanja na Holokaust iz Drugog svjetskog rata trebala pridonijeti sprijecavanju masakra u Srebrenici. "Nedugo nakon što se dogodio, taj dogadaj je opisan kao najveci ratni zlocin pocinjen u Europi nakon Drugog svjetskog rata. To govori da se radi o necemu veoma važnom i da je takvo nešto još uvijek moguce u Europi nakon Holokausta. Štoviše, u slucaju Srebrenice valja napomenuti da se dogodila pred ocima medunarodne zajednice," kaže Honig.
Honig podsjeca da je medunarodna zajednica zaprijetila uporabom sile kako bi zaustavila nasilje no da nije bila doista spremna to i uciniti. U suprotnom, napominje, tisuce Srebrenicana mogle su biti spašene. Prošlog je mjeseca u javnost dospjela snimka pogubljenja zarobljenih Srebrenicana, a na nedavnoj konferenciji o pomirenju, održanoj u Sarajevu, sudionici skupa su izjavili da je prikazivanje te snimke imalo posljedice u Srbiji.
Michael Johnson, americki tužitelj koji savjetuje gradane Bosne i Hercegovine u mogucim sudenjima za ratne zlocine, osjeca znacajnu promjenu u stavu unutar srbijanske vlade. On vjeruje da Beograd sada traga za bivšim ratnim zapovjednikom bosanskih Srba, Ratkom Mladicem te da Srbija želi ostaviti prošlost za sobom. "Medunarodna zajednica izolirala je Srbiju zbog njenog odnosa prema ljudima poput Ratka Mladica. On predstavlja prošlost Srbije. Vjerujem da se Srbi trebaju ostaviti prošlosti iza sebe i da tu potrebu prepoznaju," kaže Johnson.
Tom Emmert, povjesnicar pri koledžu Gustavus Adolphus iz Minnesote, kaže da ce pomirenje biti teže Bošnjacima nego Srbima. "Srbi se nisu deset godina morali nositi s realnošcu iskopavanja tijela. Oni se nisu trebali suocavati sa stvarnošcu užasa s kojim su Bošnjaci trebali svakodnevno živjeti," istice Emmert.
Deset godina nakon masakra u Srebrenici vecina analiticara kaže da stvarni rad na pomirenju tek treba poceti. Problem u tom smislu predstavlja i cinjenica da su dvojica glavnih optuženika za ratne zlocine, Radovan Karadžic i Ratko Mladic, još uvijek na slobodi. Bošnjaci optužuju zapadne sile da nisu ucinile dovoljno za njihovo hvatanje. Haški tribunal ima rok do 2008. godine za dovršavanje svih tužbi za ratne zlocine pocinjene na podrucju bivše Jugoslavije.
No kako kaže Nina Bang Jensen iz americke neprofitne organizacije, Koalicija za medunarodnu pravdu, taj rok može se produžiti. "Ako Mladic i Karadžic ne budu uhvaceni do tada prema izjavama ljudi iz samog vrha Vijeca sigurnosti potpuno je jasno da ce tribunal ostati otvoren sve dok Mladic i Karadžic ne budu izvedeni pred sud," kaže naša sugovornica.
Bošnjaci su ogorceni i zato što brojni Srbi još uvijek odbacuju odgovornost za masakr u Srebrenici. Neke od njih, poput Zinete Mujic iz udruge srebrenickih majki ljuti najavljeni dolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadica na komemoraciju u Potocare. Na nedavnom skupu u Sarajevu koji su organizirale stranke "zelenih" Zapadne Europe cule su se i kritike Daytonskog sporazuma.
Bivši gradonacelnik Tuzle Selim Bešlagic izjavio je da taj sporazum zastario, a slicno mišljenje dijeli i bivši posebni izaslanik Ujedinjenih naroda za Balkan, Jose Maria Mendiluce. Prema njegovom mišljenju, taj sporazum je došao prekasno. "Došao je prekasno za 300 tisuca poginulih, 40 tisuca nestalih, dva milijuna raseljenih i izbjeglih i tone i tone mržnje… ," kaže Mendiluce.
Podtajnik za politicka pitanja u americkom State Departmentu, Nicholas Burns, vjeruje da Daytonski sporazum nije zastario te drži da može služiti narodima Bosne i Hercegovine i u buducnosti. U komentaru objavljenom u Washington Postu uoci obilježavanja desete godišnjice masakra u Srebrenici, Burns je ustvrdio da potpuni mir i sigurnost u regiji još nisu uspostavljeni. "Sjedinjene Države ove godine imaju priliku pomoci narodima Bosne, Kosova i Srbije da ucine posljednje korake ka punom miru", napisao je Burns.
U tekstu je podsjetio i na nedavni boravak u Beogradu kada je svojim sugovornicima porucio da su Sjedinjene Države spremne na nove, proširene odnose sa Srbijom ukoliko dode do izrucenja Ratka Mladica u Haag. Bez toga, napominje Burns, Sjedinjene Države nece podržati njihove napore da se ukljuce u NATO-ov program "Partnerstvo za mir". Burns je dodao i da bosanski Srbi nece biti u mogucnosti ostaviti prošlost za sobom ukoliko ne izruce Ratka Karadžica. "Balkan se ne može vratiti normalnom životu sve dok se tamna mrlja Srebrenice ne izbriše", smatra Burns.