Kandidatski status Hrvatskoj znači i pristup višim iznosima pomoći nego što stoji na raspolaganju potencijalnim kandidatima.
Sa statusom kandidata - počeli pregovori ili se čekalo sređivanje pitanja Haaga - Hrvatska u ovom trenutku ima povoljniji položaj u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana zato što joj status otvara pretpristupne fondove EU.
O spremnosti hrvatskih organa državne uprave ovisi koliko će raspoloživih sredstava Hrvatska apsorbirati. Iskustva ranijih proširenja govore da je stupanj iskoristivosti pomoći u startu nizak ali da se apsorpcija ubrzava kako napreduje izgradnja kompletnogg sustava, dakle prilagođavanje rada uzusima važećim u EU.
Brojke pokazuju da Hrvatska može računati na pretpristupnu pomoć u iznosu od 27 eura po glavi stanovnika ili 120 milijuna eura godišnje, bez obzira o kojoj se godini idućeg srednjoročja radilo. Prema prijedlogu regulative pretpristupne pomoći, Hrvatska bi u svakoj od sedam godina između 2007. i 2013. imala na raspolaganju 120 milijuna eura, s tim da se s ulaskom u Uniju pomoć prekida ali na red dolaze novi vidovi asistencije.
Interesantno je kako zadnji prijedlog Unijinog novog proračuna - složen u luxembourškom Predsjedništvu iz perspektive odgovora na pitanje što je objektivno najkorisnije za cijelu zajednicu - predviđa sredstva za nove EU članice tek do 2009. godine. Nakon toga poglavlja su prazna, što se može čitati i kao potvrda da EU računa na novu članicu u tom razdoblju.
Nije isključeno da se u idućem desetljeću na pozornici za ulazak pojave Norveška ili Island - činjenca koja se počesto zaboravlja, pogotovo u ovim postreferendumskim danima.
Hrvatska je premalena da bi bila tretirana kao čvrsta stavka u Unijinom proračunu te će se svaka promjena, čak i ako nije ispregovarana, odobrena i unesena u finalni sadržaj srednjoročnog proračuna, tokom vremena i uz nešto dogovaranja lako moći osmisliti.
Hrvatska bi s ulaskom u Uniju - pod uvjetom da sve stavke uspješno ispregovara u svoju korist - mogla godišnje maksimalno dobiti milijardu eura svih vrsta potpore, od subvencija poljoprivredi do sredstava za regionalni razvoj ili prekograničnu suradnju.
Uspkos manje naglašenoj solidarnosti s novim, siromašnijim članicama u igri, Hrvatska bi na startu ipak bila veći korisnik iz proračuna nego li unosnik u njega. Dio sadržaja razvojnog doprinosa Unije novoj članici odrediti će pregovori, uključujući i regionalnu parcelaciju na razini NUTSII regija, što je temelj za dobivanje pomoći.
Regionalna podjela nema nikakve veze s domaćim pokušajima (osim uspješnosti pregovarača i njihovoj upornosti porije nego li podastrijetim argumentima), a EU je kroji kako bi istim potezom doprinijela što je moguće bržem razvoju uz minimum uloženih sredstava.
Za razliku od Hrvatske Turskoj će pomoć prilagodbi povećavati svake godine mada će iznosi startati od milijardu eura ili 14 eura po galvi stanovnika godišnje u prvoj proračunskoj godini, 2007 , da bi na kraju razdoblja dohvatila 1.9 milijardu eura ili standard od 27 eura po glavi stanovnika.