Ministri vanjskih poslova EU u Luxemborgu danas i sutra imaju veoma zanimljiv susret, interesantan naročito za kandidate.
U balkanskom bloku na rasporedu redovnog sastanka ministara vanjskih poslova EU neće biti Hrvatske – ona je na dnevnom redu tek sutra, povijesnim prvim zasijedanjem Vijeća za provedbu SSP-a EU – Hrvatska. Istoga dana održava se i Vijeće suradnje EU – Turska.
A da je Hrvatska specijalan slučaj ukazuje raspored rada sutra. Nakon političkog dijaloga s kandidatima Turskom i Hrvatskom slijedi prvi sastamak Unijine task force za Hrvatsku ili ad hoc skupine zadužene da procijeni kvalitet suradnje Zagreba s Haagom.
Potvrđeno je da će prvi gost skupine biti glavna tužiteljica Carla del Ponte, potom dolazi hrvatsko izaslanstvo predvođeno ministricom vanjskih poslova, zadnji je krug u radu sastanak same skupine. U njoj su ministri vanjskih poslova sadašnje i budućih predsjedavajućih država, dakle Luxembouržanin Jean Asselborn, potom Britanac Jack Straw i Austrijanka Ursula Plassnik, te povjerenik za proširenje Olli Rehn i visoki izaslanik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana.
Glavna tužiteljica dolazi na sastanak s novim izvještajem i najavama da će neke svoje stavove morati braniti ili makar dokazati. Hrvatska strana također ima nekoliko asova u rukavu iako su diplomati u EU institucijama skeptični da je učinjeno dovoljno toga da bi se suradnja smatrala kvalitetnom za davanje zelenog svjetla pregovorima.
Svi s kojima sam zadnjih dana razgovarala očekuju da će se bitan pomak prema zadovoljavanju traženja dogoditi tek nakon lokalnih izbora u Hrvatskoj.
Ministri će danas obraditi svoje razlike u kreiranju srednjoročnog proračuna Unije, potom se pozabaviti aktualnostima, a kruna dana je potpisivanje pristupnog sporazuma s kandidatima Rumunjskom i Bugarskom.
Obje bi zemlje trebale u Uniju ući 1. siječnja 2007. godine.
Sada predstoji dugačak proces ratifikacije u parlamentima svih 25 članica – desetmilijunska Belgija, recimo, zahtijeva ratifikaciju u čak sedam zastupničkih tijela! - a da li će 2007. godina biti godina ulaska ovisi o ove dvije zemlje i njihovoj spremnosti da uklone preostale probleme.
Većina analitičara vjeruje da će EU iskoristiti klauzulu odgode iz sporazuma s Bugarskom i Rumunskom, koja joj omogućuje odgodu ulaska za godinu dana u slučaju teških problema.