"Nema promjena u našem vrednovanju kvalitete hrvatske suradnje" - malo prije je izjavila glavna tužiteljica haaškog Tribunala za ratne zločine Carla del Ponte. "Gotovina je još uvijek u Hrvatskoj" - tvrdi tužiteljica temeljem indikacija dobivenih od stranih obavještajnih službi.
"Istražitelje u Hrvatskoj ne prisluškuju, no još su uvijek aktivne mreže potpore bjegunca. Neprihvatljivo je da u medije cure povjerljive informacije. Problem je da čak ni premijer Sanader ne dobiva sve podatke o ovome pitanju" - naglasci su s kraće tiskovne konferencije del Ponteove.
Po prvi smo put od glavne tužiteljice čuli da je za nju puna suradnja Zagreba ne samo uhićenje bjegunca – bila bi zadovoljna i njegovim preciznim lociranjem. Prema luxembourškim diplomatskim izvorima, glavna je tužiteljica sve svoje teze elaborirala primjerima. Uskoro očekujemo njezin – neplanirani! – sastanak s premijerom Sanaderom.
Vijeće za stablizaciju i pridruživanje između EU i Hrvatske održalo je svoj prvi sastanak – a nakon 44. u istom političkom sastavu s Turskom. "Nadamo se da s Hrvatskom do ulaska u Uniju nećemo trebatii toliko sastanaka" - našalio se predsjedavajući ministar Jean Asselborn.
"Sa svim elementima iz međusobnih odnosa na stolu, EU i Hrvatska mogu zaključiti sljedeće: Hrvatska je spremna za pregovore" - ustvrdila je ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar – Kitarović. "EU je spremna kada je Hrvatska spremna" - poručio je povjerenik za proširenje Olli Rehn.
Sve skupa, znači da oba partnera čekaju ispunjavanje zadnjeg elementa slagalice za otvaranje pregovora, Haaga, i sve što smo čuli o provedbi Sporazuma - bilo da se radilo o političkom uvjetu povratka izbjeglica ili reformama pravosuđa ili najavi da će, suprotno slovu SPP-a, Hrvatska s europskom Komisijom ipak morati ispregovarati kvote za izvoz šećera - ovisi zapravo o sadržaju iduće serije sastanaka, onih na temu Haaga.
Dok ovo javljam, ministarska trojka – Luxembouržanin Jean Asselborn, Austrijanka Ursula Plassnik i Britanac Jack Straw, pojačani visokim predstavnikom za vanjsku politiku Javierom Solanom i povjerenikom za proširenje Olli Rehnom - "bistre" temu suradnje s Carlom del Ponte.
Potom slijedi hrvatski tim za ovu prigodu pojačan premijerom Ivom Sanaderom. Hrvatski je premijer u Luxembourgu imao više neformalnih sastanaka, no, koliko sam nešto ranije čula, razgovarajući s britanskim ministrom, veoma zainteresiranim za sadržaj press-ice Hrvata i predstavnika EU, obje strane znaju što je Hrvatskoj činiti. Nazad na provedbu bilateralnih odnosa, veza koje su značajne za Hrvatsku, pogotovo dugoročno.
Provedba slova Sporazuma znači brzo prilagođavanje uvjetima življenja i rada u Uniji, dakle provedbu dubinskih reformi u doslovno svim sektorima življenja. Nažalost, konstatacija da je Hrvatska "učinila značajan napredak u postizanju maroekonomske stabilnosti" i da to isto valja postići u, recimo, reformi pravosuđa, zanemareni su u svjetlu vječne haaške teme. Radi toga je i neprimijećenom prošla izjava povjerenika da početak pregovora nema nikakve veze s hravstkim aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom o čemu su hrvatski mediji digli neprimjerenu galamu.
Dodajem i ocjenu povjerenika Olli Rehna - "kada preskoči Haag, Hrvatska će lako ispregovarati uvjete ulaska u Uniju". "Hrvatskoj ćemo pomoći i tehnički i financijski, vrata Unije su otvorena. Čekamo i Hrvatsku unutra" - rečeno je na političkoj razini.
Budući da su obje strane spremne za pregovore čeka se da pravna država učini svoj dio i da pitanje Haaga stavi tamo gdje mu je mjesto, u rad pravosudnih organa a ne na raspored vanjskopolitčkih ministara.
