Ispod jedne godine zatvora prosječna je kazna po jednom osuđeniku, pokazuje statistika Suda BiH.
Dok su glavne tužioce Tužilaštva BiH pratile afere, kazne za visoke funkcionere bile su rijetke, a što se redovno spočitava ovoj pravosudnoj instituciji.
Od osnivanja Tužilaštva BiH niti jedan glavni tužilac nije dočekao kraj mandata. Posljednji glavni tužilac Goran Salihović smijenjen je sa te pozicije nakon što je disciplinski kažnjen i trenutno se suočava sa krivičnom istragom. Salihović je naslijedio Milorada Barašina, koji je smijenjen nakon što je on također disciplinski kažnjen, dok je Marinko Jurčević odlučio napustiti tu poziciju.
Novi tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH) i njegovi zamjenici mogli bi biti imenovani u martu 2018. godine. Gordana Tadić funkciju vršiteljice dužnosti glavnog tužioca obavlja nakom smjene Salihovića.
Sud BiH, koji donosi presude na osnovu optužnica Tužilaštva BiH, objavio je statistiku koruptivnih predmeta u periodu od 2004. do kraja 2017. godine. Pravosnažno su kažnjene su 272 osobe na ukupno 188 godina zatvora, što je ispod jedne godine zatvora prosječna kazna po osuđeniku.
Istovremeno, sudije nakon okončanih postupaka nisu stekle zaključak za krivicu 107 optuženih, koji su pravosnažno oslobođeni od optužbi za koruptivna djela.
Presude za korupciju bile su predmet i analize Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, koje nadgleda pravosudni sistem i odgovorno je za imenovanja sudija i tužilaca.
Niti jedan političar ili direktor javnog reduzeća nije osuđen na osnovu optužnica Tužilaštva BiH u periodu od 2011. godine pa do kraja 2016. godine, navodi se u analizi VSTV-a.
Kemal Čaušević nakon održanog ročišta, 10. maj 2017.
Podaci Balkanske istraživačke mreže (BIRN), koja svakodnevno prati rad pravosuđa u zemlji, pokazuju da je u 2017. godini jedina značajna optužnica bila protiv Kemala Čauševića, nekadašnjeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje.
„Dok su ostale bile za zaista sitnije prekršaje”, kaže Denis Džidić, urednik BIRN-a.
U nekim ranijim istupima Tužilaštvo BiH je svoj rad branilo blagom kaznenom politikom Suda BiH, dok su oni svoje presude branili time da se Tužilaštvo BiH bavi sitnom korupcijom.
BIRN je primjetio, kaže Džidić, značajno smanjenje broja optužnica za
Goran Salihović sa braniocem Rifatom Konjićem dolazi na disciplinsko ročište, 27. januar 2017.
vrijeme Gordane Tadić u odnosu na prethodnika Salihovića, koji se, pojašnjava urednik BIRN-a, bazirao na hiperprodukciju optužnica u predmetima ratnih zločina i predmetima kriminala i korupcije, ali ne i na „veće afere”.
Glavni tužioci Tužilaštva BiH se mijenjaju, a praksa za koruptivna djela čini se ostaje ista.
„Imamo prilično mali broj velikih koruptivnih afera i optužnica koje su rezultirale većim osudama”, kaže Dždić.
Nova Strategija Europske unije (EU) za Zapadni Balkan sadrži 6 ključnih oblasti, a jedna od njih je vladavina prava, a što je ministar vanjskih poslova Igor Crnadak ocijenio da EU sada očekuju konkretne akcije – optužnice, suđenja i presude.
I zamjenik ambasadorice Sjedinjenih Američkih Država u BiH Paul Horowitz razočaran je odnosom prema procesuiranju korupcije. U svom govoru početkom ovog mjeseca, zamjenik ambasadorice je rekao da je razočaravajuće nizak broj procesuiranih visokopozicioniranih funkcionera, dodavši da su podhitno potrebni pozitivni primjeri procesuiranja korupcije i kriminala.
Sud BiH - Presude za korupciju od 2004. do kraja 2017.