Linkovi

Vijesti

Pompeo i Tači razgovarali o dijalogu Kosova i Srbije i podršci SAD

Hašim Tači i Mike Pompeo

Američki državni sekretar Mike Pompeo sastao se u Washingtonu sa predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem, saopšteno je iz kabineta kosovskog predsjednika.

U saopštenju se navodi da je jedna od tema razgovora dvojice državnika bilo dijalog između Kosova i Srbije.

"Konačni mirovni sporazuma između Kosova o Srbije značiće mir za čitavu Jugozapadnu Evropu, okretanje prema budućnosti, kao i razvoj i prosperitet", rekao je Tači tokom razgovora sa Pompeom.

Saopšteno je i da je kosovski predsjednik, kako je navedeno, izrazio duboku zahvalnost naroda i kosovskih institucija zbog konstantne podrške Sjedinjenih Američkih Država tokom posljednjih decenija.

"Podržali ste nas u najtežim i najboljim našim danima. Naša zahvalnost je doživotna", rekao je predsjednik Kosova.

Prema navodima saopštenja iz kabineta Hašima Tačija, kosovski predsjednik je Pompeu prenio da će Kosovo nastaviti da koordinira svaki svoj korak sa Sjedinjenim Američkim Državama.

"Koračajući zajedno sa Washingtonom ostvarili smo naše težnje", ukazano je saopštenju poslije sastanka dvojice zvaničnika.

Norquist i Tači razgovarali o vojnoj saradnji SAD i Kosova

David Norquist, zamjenik američkog sekretara odbrane, razgovarao je u Washingtonu sa predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem, saopštio je kabinet kosovskog predsjednika.

Norquist je, navodi se u saopštenju, istakao da je za bezbjednost u Jugoistočnoj Evropi vitalno da Kosovo što prije postane član NATO-a.

Hašim Tači je, saopšteno je iz njegovog kabineta, zahvalio Norquistu na podršci Bezbjednosnim snagama Kosova, založivši se za još intenzivniju saradnju.

"Kosovo ima svoju profesionlanu vojsku, po NATO standardima, koja je spremna za učešće u humanitarnim i mirovnim misijama u svijetu, rame uz rame sa Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je kosovski predsjednik, navedeno je u saopštenju iz njegovog kabineta.

Predsednik Kosova Hašim Tači boravi u Sjedinjenim Državama u posjeti tokom koje je do sada razgovarao sa Matthewom Palmerom, izaslanikom State Departmenta za Zapadni Balkan.

See all News Updates of the Day

Dim od požara na zapadu SAD postaje i zdravstveni problem

Grad Pasadena u Kaliforniji je pod dimom

Najgori vazduh na svijetu u proteklom periodu nije bio u Kini ili Indiji, već na zapadu SAD, gdje nedjeljama bukte požari koji su vazduh ispunili dimom i pepelom.

Vazduh u Portlandu, Oregonu, ove nedjelje je bio na vrhu liste najgorih u svijetu, prema kompaniji IQAir.com.

Zalilv u kojem je San Francisko već je 30 dana uzastopno pod upozorenjem zbog izuzetno lošeg kvaliteta vadzuha, i to je najduži period do sada.

Goldem gejt most u San Francisku se skoro ne vidi od pepela u vazduhu
Goldem gejt most u San Francisku se skoro ne vidi od pepela u vazduhu

Od SAD, do Brazila, Australije i Arktika, klimatske promjene doprinose širenju požara i zagađenosti vazduha koja je posljedica toga.

Naučnici kažu da zagađen vazhuh može biti i smrtonosan. Jedna velika studija pokazala je da su sitne čestice u vazduhu, poznate kao PM2.5 peti po redu uzrok smrti širom svijeta.

Ali, ove studjie su rađene kada je izloženost zagađenom vazduhu dugoročna i malo toga je poznato šta se dešava u organizmu kada se vazduh poslije požara udiše nekoliko nedjelja ili mjeseci,

Zabrinjava to što šumski požari više nisu izolovani incidenti.

"Uočavamo porast požara, njihovu ozbiljnost i učestalost", kaže Kit Bejn iz Centra za istraživanje vazduha u Kaliforniji,

"Postavlja se pitanje šta se dešava kada svakog ljeta sve više i više udišemo takav vazduh?

Dim u vazduhu u Oregonu
Dim u vazduhu u Oregonu

Dim koji uzrokuju požari sastoji se od gasova i čestica koje na mnoge načine mogu da naškode zdravlju.

Ozon iritira oči, nos i grlo, može da izazove upale koje vode do astme ili utiču na druge organe.

Ali, mnogo opasnije su čestice PM2.5.

"Razlog zbog kojeg su toliko štetne je njihova veličina, toliko su male da ih možemo udahnuti, idu pravo u pluća i u krvotok. Odatle mogu da nanesu štetu brojnim organima", kaže Mari Prunicki, istraživačica sa Stenford Univerziteta.

Zagađenje vazduha je uzrok četvrtine ukupnog broja srčanih udara i šlogova širom svijeta, u 29 odsto slučajeva uzrok raka pluća, više od dvije petine smrti od hronične opstruktivne bolesti pluća i jedne od šest fatalnih respiratornih infekcija, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

Naučnici su nedavno utvrdili i povezanost zagađenosti vazduha sa neurološkim bolestima i Alzhajmerovom bolešću.

Takođe, studije su pokazale da se 15 do 20 odsto više srčanih i moždanih udara dogodi kada je u vazduhu dim. Pod najvećim rizikom su stariji, djeca, trudnice i hronični bolesnici.

San Francisko se ne vidi od dima
San Francisko se ne vidi od dima

Ali, nisu svi jednako pogođeni. Istraživači koji prate stanje onih koji su preživjeli požare u Kaliforniji, kažu da neke grupe posebno pogađa zagađen vazduh, dok druge uopšte ne.

Studije o tome kako dim iz vazduha utiče na organizam se i dalje sprovode.

WHO: Alarmantna stopa prenošenja virusa u Evropi

Pariz, Francuska (Foto: AP/Francois Mori)

Direktor za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije upozorio je u četvrtak vlade da ne skraćuju period karantina za ljude koji su potencijalni bili izloženi koronavirusu, ali je priznao da postoji "zamor"  zbog COVID19 i sve veće protivljenje javnosti mjerama koje su neophodne da bi se uspostavila kontrola nad pandemijom. 

Doktor Hans Kluge rekao je da bi "čak i najmanje skraćenje dužine karantina" moglo značajno da utiče na širenje virusa koji se vratio na "alarmantnu stopu prenošenja", u Evropi ovog mjeseca.

Kluge je naglasio da bi zemlje trebalo da skrate standardni dvonedeljni karantin samo ako je to naučno opravdano.

U regionu od 53 zemlje, koji pokriva WHO za Evropu, prošle nedjelje je zabilježeno više od 300.000 potvrđenih slučajeva koronavirusa, dok je u više od polovine država registrovan porast zaraženih od više od 10 odsto protekle dvije nedjelje, naveo je Kluge. Od tih zemalja, u sedam je više nego udvostručen broj slučajeva koronavirusa.

Takva statistika bi trebalo da bude "poziv na buđenje svih nas", poručio je Kluge.

Takođe je pozvao na "regionalnu usklađenost" i dodao da je odgovor Evrope efektivan kada je "pravovremen i odlučan".

"Međutim, virus se pokazao kao nemilosrdan, kad god su preovladale dezinformacije i politička ostrašćenost", ocenio je zvaničnik WHO-a.

Francuska je prošle nedjelje skratila obavezni karantin za ljude koji su bili možda izloženi zaraženima od koronavirusa, sa 14 na 7 dana, navodeći da mnog ljudi svakako ne poštuju puni dvonedjeljni period.

U zemlji je protekla 24 sata registrovano rekordnih 10.593 novozaraženih što je najveći dnevni bilans od izbijanja pandemije. Rast je uslijedio nakon odluke vlade da testovi za COVID19 budu besplatni, što je dovelo do većeg tesiranja i rasta broja zaraženih.

Komšić i Džaferović za priznanje Kosova, Dodik protiv

Predsjedništvo BiH

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne u Hercegovini na vanrednoj sjednici u Sarajevu, 17. septembra, glasali su za priznanje Kosova, dok je treći član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik bio protiv.

Ova tačka dnevnog reda razmatrana je na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH na osnovu zahtjeva Željka Komšića, koju je uputio 8. septembra.

Priznanje Kosova kao nezavisne države Dodik nije prihvatio i to će biti tema narednih sedmica. Za očekivati je da će Dodik tražiti sjednicu Narodne Skupštine Republike Srpske (NSRS) i iznositi one teme gdje se povezuje Kosovo i Republiku Srpsku”, izjavio je Komšić nakon sjednice Predsjedništva BiH, navodeći da je to rizična priča koja može eskalirati u priču o secesiji.

Komšić je kazao da se Dodik pozvao na sporazum u Washingtonu, kojeg su potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić I premijer Kosova, Avdulah Hoti.

"Kosovo je realnost, Kosovo je nezavisna država i svi mi to znamo. Svako ko se plaši odluka poput priznanja Kosova ne treba da sjedi u Predsjedništvu BiH, ocijenio je Komšić.

Ambasada ostaje u Tel Avivu

Na drugoj vanrednoj sjednici nije usvojen zahtjev Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, o izmiještanju ambasade Bosne i Hercegovine iz Tel Aviva u Jerusalem.

"Nismo to podržali, jer bi to bilo, između ostalog, protiv rezolucije UN-a koju je BiH podržala. Premještanjem ambasade BiH bi prekršila tu istu rezoluciju i moli bi da imamo posljedice na na međunaronom planu ukoliko bi prihvatili ovakav prijedlog”, kazao je Komšić.

Inače, u Sarajevu su u četvrtak, 17. septembra održane tri sjednice Predsjedništva BiH, jedna redovna i dvije vanredne.

Na redovnoj sjednici je razmatran prijedlog o pristupanje Bosne i Hercegovine “Malom šengenu. Ovaj prijedlog je poslan Vijeću Ministara BiH na razmatranje. Inicijativu “Mali Šengen” inicirao je član Predsjedništva Milorad Dodik.

Zadužili smo Vijeće ministara BiH da napravi analizu svih sporazuma koje BiH ima sa EU i u regionu, da se napravi analiza šta to znači za BiH, koje su štete, koristi i eventualne opasnosti. Ta analiza će biti dostavljena u roku od 30 dana do danas. Gospodin Dodik je predlagao da već danas pristupimo Mini Šengenu, ali to nismo usvojili već smo zatražili kompletnu analizu i to je na kraju jednoglasna odluka sva tri člana Predsjedništva BiH", kazao je Džaferović.

Članovi Predsjedništva usvojili su i dva zaključka, koja se tiču borbe protiv pandemije, a govore o intenziviraju aktivnosti Vijeća ministara BiH, posebno u zdravstvenom sektoru i na svim nivoima vlasti, posebno Koordinacionog tijela pri Vijeću ministara BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je rekao da su on i Komšić bili protiv Dodikove inicijative da se u Predsjedništvu održi minuta šutnje povodom smrti Momčila Krajišnika.

Jug SAD poslije uragana: Spasilačke operacije, oporavak i nabujale rijeke

Poplavljene ulice u centru Pensakole na Floridi (Foto: AP/Gerald Herbert)

Nabujale rijeke poslije uragana Sali prijete da u četvrtak izazovu nove probleme za dijelove Floride i Alabame, a zbog obilnih padavina izazvanih nevremenom poplave prijete i Džordžiji i Sjevernoj i Južnoj Karolini.

U međuvremenu, stanovnici priobalnih područja pokušavaju da se oporave od oluje tokom koje je poginula najmanje jedna osoba, stotine hiljada ljudi ostale bez struje, a ulice pretvorene u reke.

Guverner Floride Ron Desantis upozorio je stanovnike i posjetioce u poplavljenim područjima da budu na oprezu zato što se očekuje da obilne padavine na sjeveru izazovu poplave u dijelovima te savezne države.

“Ovo je samo početak, ali biće još mnogo toga s čim ćete morati da se nosite", rekao je Desantis.

Najmanje jedan smrtni slučaj se povezuje sa uraganom. Gradonačelnik Orindž Biča u Alabami Toni Kenon rekao je za agenciju AP da je u tom popularnom ljetovalištu zbog oluje preminula jedna osoba, a da se još jedna vodi kao nestala.

Sali je u srijedu ujutro pogodila kopno blizu mjesta Golf Šors u Alabami, kao uragan druge kategorije praćen vjetrovima jačine 165 kilometara na sat. Zatim se kretala sporo, što je pogoršalo posljedice obilnih padavina. Više od 60 centimetara kiše palo je blizu pomorske baze Pensakola na Floridi, dok je gotovo metar vode prekrio ulice u centru istoimenog grada, saopštila je Nacionalna meteorološka služba.

Sali je u srijedu veče oslabila u tropsku depresiju. Nacionalni centar za uragane saopštio je da bi do 30 centimetara kiše moglo da padne u dijelovima Džordžije gde su u četvrtak izdata upozorenja na poplave.

Meteorolozi predviđaju da bi u Južnoj Karolini moglo da padne 25 centimetara kiše, a poplave su moguće i u dijelovima Sjeverne Karoline i Virdžinije. Postoji i mogućnost tornada u južnom dijelu Džordžije i sjevernoj Floridi.

Više od pola miliona domova i radnji je bez električne energije na Floridi, u Alabami i Džordžiji.

U Orindž Biču, gradonačelnik je naveo da je pričinjena veća šteta nego za vrijeme uragana Ajvan pre 16. godina.

Brojni urgani, kao i požari koji bukte ne zapadnoj obali, usmjerili su pažnju javnosti na klimatske promjene koje, kako navode naučnici, izazivaju sporije, snažnije i destruktivnije oluje, praćene obilnijim padavinama.

Nacionalni centar za uragane u međuvremenu prati još dvije oluje formirane u Atlantskom okeanu. Uragan Tedi ojačao je u četvrtak u drugu kategoriju (od pet), sa vjetrovima jačine 165 kilometara na sat i očekuje se da još ojača do petka dok se kreće ka ostrvu Bermudi. Tropska oluja Viki, kako se očekuje, oslabiće narednih dana.

Bjeloruska opoziciona liderka za VOA: Žao nam je što Putin podržava diktatora, a ne narod

Predsjednici Bjelorusije i Rusije, Aleksandar Lukašenko i Vladimir Putin, rukuju se tokom sastanka u Sočiju, 14. septembar 2020.

Bjeloruska opoziciona liderka Svetlana Tihanovskaja rekla je za Glas Amerike da je građanima u Bjelorusiji žao što ruski predsjednik Vladimir Putin podržava Aleksandra Lukašenka, a ne narod.

"Veoma nam je žao što gospodin Putin podržava diktatora u ovoj situaciji, a ne bjeloruski narod. On vidi šta se događa u Bjelorusiji - da smo većina i da više ne želimo da živimo pod ovom vladom. Probudili smo se i želimo da sami odlučimo kako da živimo. Mi, bjeloruski narod, smatramo da je to neprihvatljivo", poručila je Tihanovskaja u intervjuu ukrajinskom servisu Glasa Amerike, u odgovoru na pitanje kako komentariše Lukašenkov susret sa Putinom.

Tihanovskaja, koja je bila Lukašenkov protivkandidat na spornim predsjedničkim izborima 9. avgusta, ponovila je da narod ne smatra Lukašenka legitimnim predsjednikom.

"Svi trenutni razgovori i sporazumi će biti preispitani u budućnosti nakon novih fer izbora i kada na vlasti bude novi predsjednik", najavila je Tihanovskaja, koja je u egzilu u Litvaniji.

Bjeloruski lider rekao je u srijedu da je od ruskog predsjednika Vladimira Putina tražio da snabdije Bjelorusijiu oružjem, dok u zemlji traju masovni protesti poslije spornih predsjedničkih izbora, prenosi agencija Reuters.

Lukašenko je tokom razgovora sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom u Minsku rekao: "Od predsjednika Rusije sam takođe tražio nekoliko novih vrsta oružja".

Lukašenko nije prezicirao o kojem oružju je riječ.

"Možemo da držimo situaciju pod kontrolom ne samo u Bjelorusiji, već i duž naših granica", dodao je Lukašenko, a prenosi državna novinska agencija Belta.

Međutim, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ruski predsjednik nije sa Lukašenkom razgovarao o snabdijevanju Bjelorusije novim oružjem na sastanku prije dva dana, prenijela je agencija Tass.

Rusija i Bjelorusija trenutno drže zajedničke vojne vježbe, koje će trajati do kraja septembra. Lukašenko je naglasio da bi dvije zemlje trebalo da planiraju još sličnih vježbi.

Ruski ministar finansija Anton Siluanov u međuvremenu je najavio da će Moskva do kraja godine poslati Minsku milijardu dolara - što je prva tranša zajma od ukupno 1,5 milijardi, a da će ostatak izdvojiti 2021. godine.

Siluanov je rekao novinarima da će zajam, koji su dogovorili Putin i Lukašenko, pomoći Bjelorusiji i njenim državnim kompanijama da plate dugove i poboljšati finansijsku stabilnost u toj zemlji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG