Nikad ne biste zaključili da su se nasilni incidenti u regiji povećali za više od 1000% u posljednja tri dana.
Ali nismo bili tamo dugo u subotu prije nego što je jaka vatra pala na grad i vojnici koji su bili domaćini našeg obilaska ratnog područja brzo su natjerali našu grupu od više od desetak novinara natrag u autobus. Neki kolege u drugom dijelu grada ušuljali su se u unutrašnje prostorije vojnog skladišta dok je naš autobus jurio.
Neposredno izvan grada, Mariana Bezugla, djelatnica Ministarstva obrane i saborska zastupnica, rekla je da je riječ o topničkoj paljbi, vrsti zabranjenoj međunarodnim sporazumima.
"Želimo diplomaciju", rekla je sa suvozačevog sjedala. “Ukrajina želi diplomatsko rješenje.”
Nakon nekog vremena, parkirali smo autobus iza zida. Vojnici su nam rekli da ostanemo unutra iako smo nosili tešku sigurnosnu opremu. Bombardiranje se nastavilo, ali dalje.
Put na koji smo bili s ukrajinskom vojskom planiran je tek prethodne večeri, ali iza zida je bilo jasno da se ovaj dio puta zaustavlja.
Također je bilo jasno zašto su se vlasti toliko potrudile da nas dovedu u regiju. Željeli su pokazati rastućoj populaciji međunarodnih novinara u Ukrajini što se događa na terenu i uvjeriti se da svi znamo što se osjećaju u vezi s tim.
"Ukrajina je spremna boriti se do posljednjih vojnika", rekao je David Arakhamia, čelnik stranke ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog. “Naša namjera je samo… zaštititi našu vojsku i naše civile u našoj zemlji, naravno.”
Kontaktna linija
Dok smo kasnije te večeri gazili po asfaltu kako bismo se ukrcali na vojni let izvan ratnog područja, novinar je u više navrata tražio od pomalo zbunjenog vojnika da nam kaže koliko smo blizu “crte dodira” u Novoluganskom.
Na kraju smo shvatili zašto ga je to pitanje zbunilo.
"To selo je na liniji dodira", rekao je.
Kontaktna linija odvaja zemljište pod kontrolom ukrajinske vlade i zemljište u Ukrajini koje je tehnički pod kontrolom skupina koje se obično nazivaju "separatistima koje podržava Rusija". Ti separatisti su snage koje su otvoreno i izravno sudjelovali u borbi protiv Ukrajine od 2014. godine, a ne protiv Rusije.
Separatisti sebe nazivaju braniteljima neovisnih, iako nepriznatih, država, a pristaše ih često nazivaju i “pobunjenicima”, a njihovi neprijatelji “teroristima”.
U posljednja tri dana dogodili su se napadi duž cijele kontaktne linije od otprilike 400 kilometara, prema riječima zapovjednika ukrajinskih združenih snaga Oleksandra Pavliuka, uz 98 incidenata "kršenja primirja" samo u subotu u kojima su dvoje mrtvih, mnogi ranjeni a oštećeni su domovi, vodovodni sustavi i druga infrastruktura.
Ali, inzistirao je Pavliuk, Ukrajina je zadržala svoj teritorijalni integritet i volju za borbom.
“Oružane snage Ukrajine u potpunosti kontroliraju situaciju”, rekao je. “I branit ćemo neovisnost naše zemlje do samog kraja.”
NATO u vijestima
Ovaj porast nasilja možda nije iznenađenje za prosječnog čitatelja vijesti, koji već mjesecima viđa upozorenja o eskalaciji napetosti između Rusije i Ukrajine, uključujući gomilanje ruskih vojnika i vojne opreme duž granice s Ukrajinom.
Rusija je u više navrata tražila jamstvo da Ukrajini nikada neće biti dopušteno pridružiti se Sjevernoatlantskom savezu, vojnom savezu koji je izvorno osmišljen da spriječi sovjetsku ekspanziju. NATO je u više navrata odbio ovaj zahtjev, dok je u isto vrijeme odbijao ulazak Ukrajine u savez.
Kako su se ruske trupe tijekom proteklih nekoliko mjeseci kretale prema granici, diplomati su pokušavali i do sada nisu uspjeli razmrsiti ovaj nered. Rusija kaže da je uklonila dio, za što SAD kaže, 150.000 vojnika s granice i da će to nastaviti činiti, ali mnogi drugi čelnici, uključujući Pavliuka, kažu da to nije istina.
"Od danas", rekao je, otprilike sat vremena prije nego što smo se vratili u relativnu sigurnost Kijeva, "ukupni broj ruskih vojnika koji okružuju ukrajinsku granicu nije se promijenio."
