Linkovi

Virusi u terapiji antibiotik-rezistentnih infekcija


FILE - A healthcare worker from the World Health Organization prepares to administer an Ebola vaccine to a patient in Mangina, Democratic Republic of Congo, Aug. 8, 2018.
FILE - A healthcare worker from the World Health Organization prepares to administer an Ebola vaccine to a patient in Mangina, Democratic Republic of Congo, Aug. 8, 2018.

Jedan od najvećih problema zdravstva u 21. vijeku jeste problem antibiotik-rezistentnih sojeva bakterija. Nove antibiotike je teško pronaći, klinička ispitivanja traju dugo, a već oko tri decenije nije patentiran niti jedan novi antibiotik.

Zato naučnici pokušavaju pronaći alternative. Jedan od novih pristupa terapiji infekcija izazvanih antibiotik-rezistentnim bakterijama jeste i korištenje modifikovanih virusa koji uništavaju bakterije.

Virusi su svuda oko nas – u zraku, zemlji, vodi. Neki od njiih su veoma opasni po našu vrstu – kao HIV, ebola-virus, virus gripe, zika ili virus dječije paralize. Drugi napadaju druge životinje, biljke, ali i bakterije. Virusi koji napadaju bakterije imaju i poseban naziv – naučnici ih zovu bakteriofagi, što bi značilo „oni koji jedu bakterije“. Neki od ovih bakteriofaga imaju sposobnost da se ugrade u genetički materijal bakterija, dok drugi razaraju njihove stanice.

Upravo su ovi potonji virusi korišteni u terapiji 15- godišnja Isabelle Carnell, koja inače ima cističnu fibrozu, nasljednu bolest, zbog koje je ujedino bila i jako sklona infekcijama pluća. Nakon operacije transplantacije pluća 2017. godine, rana joj se inficira i od tada se Isabelle muči sa teškom infekcijom antibiotik-rezistetnog soja bakterije naučnog naziva Mycobacterium abcessus. Ova bakterija spada u isti rod kao i bakterija koja izaziva tuberkulozu, Mycobaterium tuberculosis.

Isabellini roditelji se okreću alternativnim eksperimentalnim terapijama – ali ne nadriljekarstvu, već naučnicima. Jedna od mogućnosti terapije infekcija izazvanih antibiotik-rezistentnim bakterijama je korištenje njihovih prirodnih neprijatelja – virusa bakteriofaga – koji bi pri tome bili „pripitomljeni“ da rade upravo ono što nama treba.

Tim naučnika je bio sastavljen od vodećih naučnika koji se bave izučavanjem bakteriofaga, a predvođen Grahamom Hatfullom sa Univerziteta Pittsburgh u Pennsylvaniji. Tretman, rađen u saradnji sa Isabellinom pedijatricom, Helen Spencer, zasniva se na „koktelu“ nekoliko različitih virusa koji su trebali napadati specifičan soj bakterije Mycobacterium abcessus. Ovo je prvi takav tretman u svijetu.

Mnogo je riskirano time što su roditelji pristali na ovu novu terapiju, ali izgledi za oporavak tinejdžerke su bili veoma mali, a sama pedijatrica jako zabrinuta jer se već suočavala sa slučajevima postoperativnih infekcija kod ovakvih pacijenata i dobro je znala prognozu. Tretman se sastojao od 6 sedmica intravenozne terapije svakih 12 sati. Ipak, šest mjeseci nakon programa infuzija koje su sadržavale specijalne viruse, Isabellino stanje se počelo poboljšavati, rane su počele zacjeljivati, a pri tome nije bilo ozbiljnijih nuspojava terapije. Sama infekcija još nije bila sasvim izliječena, s obzirom da se radi o upornoj bakteriji koja kolonizira mukus pluća.

Ipak, terapija je omogućila Isabelle da vodi relativno normalan život i da joj da nadu za potpuni oporavak.

Sami bakteriofagi su veoma specifični i ubijaju samo neki određeni soj bakterija, što znači da oni bakteriofagi koji su djelovali na jednom pacijentu ne moraju djelovati na drugom. Praktično, ukoliko bi ovakve terapije zaživjele, morale bi se praviti po mjeri pacijenta. Koktel dat Isabelle bio je specifičan za soj spomenute bakterije GD01, a bakteriofagi koji su se u njemu nalazili bili su Muddy – koji nije genetički modifikovan, i jedan nazvan Zoej, koji je dobijen genetičkom modifikacijom bakteriofaga, što je uključivalo uklanjanje gena-represora. Još jedan fag u koktelu bio je mutirani BPs fag.

Međutim, Spencer i Hatfull u radu, objavljenom u Nature Medicine 8. maja 2019. naglašavaju da se možda Isabellinom stanje moglo popraviti ne pod dejstvom terapije faga, nego spontano, jer koktel nije radio na drugim izolatima iste bakterije. Ovo bi moglo značiti da je koktel vrlo specifičan samo za onaj soj bakterije koji je inficirao pacijenticu. Istovremeno drugi bakteriofagi su bili djelotvorni protiv Mycobacterium tuberculosis.

Drugi naučnici postavljaju pitanje da li visokospecifični bakteriofagi mogu ući u inficirane ljudske stanice, jer se to ne bi trebalo dogoditi, tako da je upitan rezultat dejstva bakterije na M. tuberculosis, koja živi u stanicama.

Očigledno je da će biti potrebno mnogo repliciranja rezultata i novih istraživanja kako bi se potvrdila (ili opovrgla) efikanost terapije antibiotik-rezistentnih infekcija bakteriofagima.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG