On sada ima rok od 14 dana da se žali na odluku, saopštilo je Ministarstvo.
Sjedinjene Države traže Assangea zbog objavljivanja povjerljivih vojnih dokumenata i diplomatskih depeša dokumenata, a suočava se sa 18 tačaka optužnice, uključujući i onu o špijunaži.
Njegov Wikileaks je 2010. objavio na stotine hiljada diplomatskih dokumenata i dosijea koji otkrivaju ratne zločine koje su američke trupe počinile tokom vojnih operacija u Afganistanu i Iraku.
Iz Sjedinjenih Država kažu da je curenjima podataka prekšen zakon i ugroženi životi, dok Assange smatra da je slučaj politički motivisan.
Assange, koji poriče da je počinio bilo kakvo krivično djelo, nalazi se od 2019. u londonskom Belmarsh zatvoru. Uhapšen je nakon izbacivanja iz ekvadorske ambasade u Londonu zbog kršenja uslova kaucije.
U ambasadu je ušao 2012. godine kako bi izbjegao izručenje u Švedsku gdje se suočavao sa optužbama za seksualne napade, što je on poricao. Optužbe protiv njega u Švedskoj su u međuvremenu odbačene.
Proveo je sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu koja mu je također dodijelila i ekvadorsko državljanstvo. Nakon što je u aprilu 2019. godine, ekvadorski predsjednik Lenin Moreno na Twitteru objavio da je Ekvador donio „suverenu odluku da povuče azil” britanska policija je uhapsila osnivača WikiLeaksa.
Ako mu bude suđeno u Sjedinjenim Državama Assange bi se mogao suočiti sa zatvorskom kaznom od 175 godina zbog pribavljanja i objavljivanja tajnih dokumenata.
Ministrica unutrašnjih poslova Velike Britanije Priti Patel potpisala je nalog za izručenje Juliana Assangea Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi se suočio s optužbama za špijunažu, potvrdilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.