Često u kolokvijalnom govoru možemo čuti kako neko kaže da su jake nuspojave i prisustvo nuspojava „znak“ da vakcina „radi svoj posao“. Onda, oni koji nemaju jake i izražene nuspojave nakon vakcinacije protiv COVID-19 brinu da li im tijelo uopšte razvija imunitet protiv bolesti.
Zatim čujemo kako neko naziva one vakcine kod kojih postoje nuspojave ili su češće „jakim“, a one kod kojih ih ima manje „slabijim“. Ovo nije tačno.
Jačina i učestalost nuspojava nisu znači efikasnosti vakcina. Zapravo, čini se da je priča o tome potekla iz svih onih tješenja kada smo bili djeca, kada su nam govorili da to što se poneko i ponekad loše osjeća nakon vakcine znači da ćemo poslije biti zaštićeniji i da trebamo junački otrpiti tu neugodnost.
Nuspojave nakon vakcinacije su očekivane reakcije nakon primanja vakcina, povezane kauzalnim odnosom s vakcinacijom. Dakle, nuspojave nisu i ne mogu biti sve pojave koje su se javile poslije vakcinacije. One pojave koje su se javile nakon vakcinacije, a s njom možda i vjerovatno nemaju uzročno-posljedičnu povezanost se nazivaju neželjenim događajima.
Kod većine vakcina česte nuspojave uključuju reakcije na mjestu primjene vakcine, temperaturu, malaksalost, mada nije sa svim vakcinama tako. Nuspojave, odnosno reaktogenost vakcine jesu sve one fizičke manifestacije upalnog procesa stvorenog primjenom vakcine i djelovanjem same aktivne tvari u vakcini.
Nakon vakcina protiv COVID-19 najčešće su opisane nuspojave bola u ruci, koji je više vezan za primjenu vakcine jer nakon svakog udarca ili uboda imamo isti problem. Ova nuspojava bi trebala biti blaža ukoliko što više možemo opustimo ruku, a savjetuje se i stavljanje hladnog obloga na mjesto davanja vakcine. Opisani su i simptomi nalik na gripu koji uključuju i temperaturu, malaksalost, zimicu, vrućicu, glavobolju, pa i bolove u mišićima i zglobovima. Opisani su i oticanje limfnih čvorova, miokarditis i perikarditis, ali i neke rijetke nuspojave koje mogu biti ugrožavajuće – pojava tromboza nakon adenovirusnih vakcina (Kod AstraZeneca i Johnson&Johnson) te anafilaktička reakcija na neku komponentu vakcinu. Sve nuspojave se opisuju prema učestalosti u populaciji i dobar sistem prijava nuspojava je izuzetno važan i zapravo koristi i zdravstvenom sistemu i proizvođačima, a ne samo korisnicima.
Neki ljudi su nakon vakcinacije, posebno s Pfizer, AstraZeneca, Moderna, pa i Sputnjik V osjetili groznicu, osjećaj hladnoće, koja ih je tjerala da cvokoću zubima te glavobolju. Pa ipak, ova neugodna pojava nije zabilježena kod svih, niti znači da kod onih koji je nisu doživjeli nema imunološkog odgovora.
Jako je bitno objasniti ljudima koji nisu imali nuspojave ili su bile sasvim blage da ne trebaju brinuti. Nuspojave se ne moraju javiti kod svakoga. Naša reakcija na vanjske utjecaje, pa i vakcine i lijekove ovisi o dobi, spolu, genetičkim faktorima, rasnom i etničkom porijeklu, pa čak i dobi dana kada primamo vakcinu – istraživanja su pokazala da je je reakcija na vakcinu najbolja ako se vakcina prima u podne.
Istraživanja u kliničkoj fazi ispitivanja Pfizer vakcine pokazala su da oko 75% osoba ima nuspojave – ali to znači da oko 1/4 nema izražene nuspojave. Prema studiji iz Faze 3 kliničkih ispitivanja Pfizer vakcine, oko 50% osoba vakcinisanih ovom vakcinom je imalo neugodne nuspojave groznice osjećaja hladnoće (zimica), a temperatura iznad 38oC je zabilježena kod 16% sudionika, uglavnom mlađih i to nakon druge doze pretežno. Dakle, više od polovine ispitanika nije imalo ove nuspojave. „Uprkos“ tome, početna efikasnost ove vakcine je bila oko 95% i ove osobe koje nisu imale jake nuspojave imale su antitijela.
U američkoj studiji koja je još uvijek nerecenzirana u preprintu, a odnosila se na proučavanje veze između nuspojava i razvoja antitijela kod 206 zdravstvenih radnika vakcinisanih Pfizer vakcinom, pokazalo se kako nema korelacije između jačine nuspojava i antitijela. No pronađeno je da su nuspojave češće kod žena, kod mlađih ljudi te nakon druge doze.
Također, veća ocjena težine simptoma nakon prve doza bila je dobro predikciono sredstvo i za visoku ocjenu nuspojava nakon 2. doze. Ovdje se namjerno koristi termin „visoka ocjena težine simptoma“ i nikako ne treba misliti da se radi o težim, po život opasim nuspojavama, nego samo o tome daj iskustvo nuspojave bilo neugodnije.
Ista studija je pokazala kako izostanak simptoma nakon vakcinacije ne znači izostanak antitijela mjerenih mjesec dana nakon primanja vakcine te nije postojala korelacija između težine simptoma nakon vakcinacije i titra antitijela. Treba naglasiti još jednom da se radi o preprint studiji na nevelikom uzorku te da su se vakcinisane osobe pratile samo mjesec dana, no za sada je generalni zaključak za ovu vakcinu da izostanak nuspojava nema veze s kvalitetom imunološkog odgovora, a vjerovatno je tako i za neke druge COVID-19 vakcine.
I dok su nuspojave nakon mRNA vakcina Pfizer i Moderna nešto neugodnije u prosjeku nakon 2. doze, kod AstraZeneca je zabilježeno da su neugodnije i češće nakon prve doze, no to opet nije pravilo i znak da će svakome biti tako.
Efikasnost vakcina se ne mjeri jačinom nuspojava nego procentom populacije koja nakon određenog vremena nije oboljela, zatim postojanjem neutralizirajućih antitijela i postojanjem staničnog imunološkog odgovora. Izostanak nuspojava ne znači da vakcine ne djeluju i ne stvaraju imunitet.
