Linkovi

Top priča

Zdravstveni zvaničnici SAD izražavaju novu zabrinutost zbog koronavirusa

Ljudi šetaju bez maski po Beach Drive bez maski u St. Petersburgu, Florida, 6. august 2021.

Najviši američki zdravstveni zvaničnici izrazili su u nedjelju nova upozorenja zbog sve većeg širenja delta soja koronavirusa širom zemlje, dok se u javnosti čuje sve veći broj poziva za uvođenje obavezne vakcinacije.

"Nešto loše se dešava. Moramo to da shvatimo", rekao je doktor Anthony Fauci, najbolji medicinski savjetnik predsjednika Joea Bidena, za NBC.

Fauci, američki stručnjak za zarazne bolesti, rekao je da ne očekuje da će biti uvedena obavezna vakcinacija na nacionalnom nivou.

Ali rekao je da će, čim regulatori u Upravi za hranu i lijekove daju potpuno odobrenje za upotrebu vakcina protiv koronavirusa, vjerovatno u narednih nekoliko nedjelja, snažno podržavati to da univerziteti, firme i drugi lokalni poslovi uvode obaveznu vakcinaciju.

"Vjerujem da će neki ljudi", nakon što vakcine budu potpuno odobrene, "nastaviti sa vakcinacijom", rekao je Fauci. "Ali za one koji ne žele, vjerujem da treba uvesti obavezu na lokalnom nivou".

Prema vladi, više od 166 miliona Amerikanaca je potpuno vakcinisano protiv koronavirusa. To je jedva polovina populacije, a djeci od 12 godina i mlađoj tek treba da bude potpuno odobrena vacinacija. Vakcinacije su počele prošlog decembra prema ovlaštenju regulatora lijekova za hitnu upotrebu, dok je dalja revizija u toku.

Vakcinacija u Miami Beachu, Florida, 4. august 2021.
Vakcinacija u Miami Beachu, Florida, 4. august 2021.

Iako se broj slučajeva koronavirusa povećao na Floridi i u Texasu, dvije ključne američke države sa velikim brojem infekcija, njihovi republikanski guverneri, Ron DeSantis i Greg Abbott, ostali su uporni u svom protivljenju uvođenju obavezne vacinacije ili obaveze nošenja maski, tvrdeći da se time krše individualne slobode ljudi.

Američki senator Rick Scott sa Floride podržao je DeSantisovu odluku, rekavši u za Fox TV: "Ne možemo se vratiti strahovima. Neka ljudi donose svoje odluke."

Ali republikanski guverner Asa Hutchinson​iz Arkansasa, države sa niskom procentom vakcinacije sa sve većim brojem infekcija, rekao je za CBS da je pogriješio ranije ove godine potpisivanjem zabrane maski za lice.

Randi Weingarten​, predsjednica Američkog udruženja nastavnika, drugog po veličini sindikata nastavnika u Sjedinjenim Državama sa 1,7 miliona članova, rekla je za NBC da, kako se škole sada otvaraju za nove termine širom zemlje, "moramo, kao pitanje lične savjesti, raditi sa zaposlenima na obaveznoj vakcinaciji".

"Okolnosti su se promijenile", dodala je ona. "Za mene je jako teško što se djeca mlađa od 12 godina ne mogu vakcinisati. Osjetila sam potrebu... da ustanem i kažem ovo zbog lične savesti".

Francis Collins​, direktor Nacionalnog instituta za zdravlje, rekao je za emisiju ABC News. "Budite jasni u vezi sa ovim: vakcine imaju nevjerovatne dokaze o svojoj bezbjednosti i efikasnosti."

On je rekao onima koji su skeptični u vezi vakcinacije: "Ako ste neodlučni, nemojte biti neodlučni. Postanite dio pobjedničkog tima."

Više od 100.000 više Amerikanaca dnevno se zarazi zbog visoko prenosivog delta soja koronavirusa, što je 10 puta više nego u posljednjih nekoliko nedjelja.

Fauci je to nazvao "pandemijom nevakcinisanih".

Doktor Anthony Fauci
Doktor Anthony Fauci

Testovi su pokazali da su postojeće vakcine protiv koronavirusa dostupne u SAD efikasne protiv delta varijante. Ali Fauci je upozorio da bi, ako se ne provjeri, delta soj mogla mutirati u druge varijante koje bi mogle da izbjegnu efikasnost vakcina.

Rekao je da 93 miliona Amerikanaca koji imaju pravo da se vakcinišu treba da razmišlja o svom zdravlju i porodici, ali i o zajednicama. Rekao je da se zalaže za obaveznu vakcinaciju za američke zdravstvene radnike, od kojih su milioni odbili da se vakcinišu.

"Došao je trenutak", rekao je Fauci. "Moramo ljude vakcinisati. Čak i ako ste imali Covid, morate se vakcinisati."

See all News Updates of the Day

Đoković napustio Australiju poslije odluke suda

Novak Đoković na aerodromu  u Melbourneu prije nego što se ukrcao na let.

Najbolji teniser svijeta Novak Đoković deportovan je iz Australije pošto je federalni sud odbio njegovu žalbu na odluku vlade da mu poništi vizu jer nije vakcinisan. 

Reuters prenosi da se Đoković u Melbourneu ukrcao na avion za Dubai, samo nekoliko sati poslije sudske odluke. Federalni agenti dopratili su ga do ulaza u avion.

Nije poznato da li će Đoković iz Dubaija letjeti u Srbiju ili negdje drugde.

Đoković neće moći da brani titulu na Australian Openu i potencijalno obori rekord sa osvojenim 21 Grand Slamom.

Australijski sud je podržao odluku ministra za imigracije Alexa Hawkea da teniseru ukine vizu i da ga deportuje iz zemlje jer nije vakcinsan protiv Covida.

Hawke je iskoristio diskreciono pravo da mu poništi vizu na osnovama "javnog zdravlja i reda", jer bi njegovo prisustvo "ohrabrilo antivaksersko raspoloženje u Australiji usljed najgoreg talasa virusa".

Predsjedavajući tročlanog vijeća James Allsop rekao je da je presuda federalnog suda zasnovana na pravu ministra da donese takvu odluku, ali nije cijenio suštinu te odluke - na šta se Đokovićev advokatski tim žalio.

Đokovićev advokat Nicholas Wood ukazao je da se Novak takmičio i na prethodnom Australian Openu i drugim turnirima i da nije izazvao nerede ni proteste.

"Da ima osnova da se misli da će Đokovićevo učešće na turniru ohrabriti antivakserski sentiment, neko bi očekivao da to bude potkrijepljeno dokazima kao što su protesti ili drugi događaji oko turnira", rekao je Wood.

Wood je rekao da bi, naprotiv, ukidanje vize Đokoviću pojačalo antivakserski pokret.

Steven Loyd, advokat vlade, složio se sa tvrdnjom da bi deportacija Đokovića izazvala nemire u nevakcinisanoj zajednici. Ali, istakao je i da, pošto je Đoković istaknuti sportista, da njegovo ponašanje može da ohrabri druge da se ponašaju isto, odnosno da ohrabri antivaksere.

Đoković se oglasio kratkim saopštenjem u kojem je naveo da je "ekstremno razočaran" odlukom suda da mu poništi australijsku vizu, ali da će poštovati odluku i da će sarađivati sa nadležnima u procesu napuštanja zemlje.

"Sada ću odvojiti malo vremena da se odmorim i oporavim pre nego što dam bilo kakve izjave o ovome. Ekstremno sam razočaran odlukom suda da odbije moju žalbu na odluku ministra da mi ukine vizu, što znači da ne mogu da se takmičim na Australian Openu", naveo je Đoković.

Biden najavio besplatne maske i kućne testove usljed širenja Omicrona

Biden najavio besplatne maske i kućne testove usljed širenja Omicrona
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Vrhovni sud blokirao uredbu o obaveznoj vakcinaciji ili testiranju u velikim kompanijama

Američki Vrhovni sud (Foto: AP/J. Scott Applewhite)

Vrhovni sud Sjedinjenih Država blokirao je uredbu američkog predsjednika Joea Bidena o obaveznoj vakcinaciji ili nedjeljnom testiranju radnika velikih kompanija u vrijeme pandemije Covida 19.

Ista institucija odobrila je administraciji da sprovede odluku o obaveznoj vakcinaciji zdravstvenih radnika.

Tu odluku sud je donio pošto je prošlog petka razmatrao argumente u postupku o obaveznoj vakcinciji koju su novembra 2021. usvojile dvije federalne agencije u namjeri da povećaju stopu imunizacije, bezbjednost zaposlenih i zdravstvenih radnika.

Vrhovni sud donio je podijeljenu odluku u oba slučaja.

U prvom je protiv uredbe predsjednika Bidena glasalo šestoro konzervativnih sudija – dok je podržalo troje liberalnih. U drugom odluka je donijeta sa pet glasova za i četiri protiv – gdje su se konzervativci John Roberts i Brett Kavanaugh​ pridružili liberalnim sudijama.

Federalna agencija pod nazivom Uprava za bezbjednost i zdravlje na radu ranije je usvojila pravilo koje se odnosi na kompanije sa najmanje 100 radnika koji je potrebno da budu vakcinisani ili nedjeljno testirani na Covid 19.

Pravilo obuhvata više od 80 miliona zaposlenih.

Protesti protiv obavezne vakcinacije u Washingtonu.
Protesti protiv obavezne vakcinacije u Washingtonu.

Protivnici te odluke, koje predvodi država Ohio, kao i pojedine poslovne grupe tražile su od sudija da je blokiraju – nakon što je sud niže nadležnosti ukinuo zabranu u vezi sa tom odlukom.

Inače, preduzeća širom SAD trebalo je da počnu da je primjenjuju prošlog ponedjeljka.

Druga obavezujuća odluka podrazumijevala je obaveznu vakcinaciju za oko 10,3 miliona zdravstvenih radnika u oko 76.000 ustanova, uključujući bolnice i domove za starije građane koji se finansiraju iz programa zdravstvenog osiguranja Medicare i Medicaid

U nepotpisanoj presudi Vrhovnog suda u vezi sa velikim kompanijama navodi se da pravilo Uprave za bezbjednost i zdravlje na radu ne predstavlja primjenu regularnih federalnih ovlaštenja.

"Riječ je o značajnom zadiranju u živote, kao i zdravlje – velikog broja zaposlenih", navedeno je u obrazloženju.

"Omogućiti Upravi da reguliše opasnosti i izazove u svakodnevnom životu, jer većina građana ima posao i suočava se sa istim rizicima – značajno bi proširila regulatorna ovlaštenja tog tijela bez odobrenja Kongresa", obrazložio je sud.

Suprotstavljajući se tome, sudija Stephen Breyer ​predstavnik liberalne struje, ukazao je da većinska odluka sputava sposobnosti federalnih vlasti da se suprotstave prijetnji koju Covid predstavlja po radnike.

Sjedinjene Države vodeća su država u svijetu po broju infekcija i smrtnih slulajeva od posljedica Covida 19.

Stopa smrtnih slučajeva od posledica Covida 19 u Sjedinjenim Državama povećana je za oko 40 posto u odnosu na prethodnu nedjelju, dok su hospitalizacije pacijenata u istom intervalu veće za oko 33 procenata, izjavila je ranije Rochelle Walensky​ direktorica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Broj hospitalizacija u Americi je u porastu od kraja decembra 2021.

Dijalog OSCE-a i Rusije: Strahovanja od eskalacije

Zapad bi trebalo da se pripremi za eventualnu eskalaciju napetosti sa Moskvom, izjavio je Michael Carpenter, američki izaslanik u Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) nakon razgovora sa ruskim predstavnicima u Beču.

Zapad bi trebalo da se pripremi za eventualnu eskalaciju napetosti sa Moskvom, izjavio je Michael Carpenter, američki izaslanik u Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OSCE) nakon razgovora sa ruskim predstavnicima u Beču.

"Ratni doboši se čuju glasno", upozorio je Carpenter.

Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države neće biti dio sfera uticaja ili ograničavati prava nacija u odabiru saveza kojima će pripadati.
"Suočavamo se sa krizom evropske bezbjednosti. Retorika postaje sve oštrija", rekao je Carpenter.

Učesnici sastanka su jasno opredjeljeni kako neće u budućnosti sarađivati s političkim strankama ukoliko na njihovom čelu budu lideri kojima su izrečene sankcije Vlade SAD ili zemalja članica Evropske unije.

Ukazao je i da raspoređivanje 100.000 ruskih vojnika, naprednog naoružanja, artiljerijskih sistema i municije u blizini granice sa Ukrajinom pokreće brojna pitanja o namerama Rusije.

"Potrebno je ovo shvatiti veoma ozbiljno i pripremiti se za eventualnu eskalaciju", rekao je Carpenter, dodavši da se Washington zalaže za dijalog i smirivanje tenzija.

Ruska strana saopštila je da se dijalog nastavlja, ali je pitanje hoće li donijeti neki napredak, u situaciji u kojoj pokušava da ubijedi Zapad da spreči mogućnost ukrajinskog pridruživanja NATO-u, kao i dalje širenje Alijanse u Evropi - što su ruski zahtjevi za koje su SAD već precizirale da im se ne može udovoljiti.

"To je zaista razočaravajuće. Upozoravam na katastrofalne posljedice ukoliko dvije strane ne postignu dogovor o temama koje je Rusija označila bezbjednosnim crvenim linijama", izjavio je nakon susreta sa predstavnicima OSCE-a Aleksandar Lukaševič, ruski ambasador pri toj međunaronoj organizaciji.

Naveo je, međutim, i da Moskva ne odustaje od diplomatije i da će je čak pospešiti.

Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO pozvali su Rusiju da deeskalira tenzije i da se situacija riješi diplomatskim putem, a u srijedu su ponudili ideje za recipročne akcije za smanjenje rizika, poboljšanje transparentnosti i komunikacije i kontrole naoružanja.

Zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman, koja je predvodila američku delegaciju u Briselu, rekla je na konferenciji za štampu da je sastanak NATO i Rusije završen "trezvenim izazovom" za Moskvu da smanji tenzije i "odabere put diplomatije, da nastavi da se bavi poštenim i recipročnim dijalogom, kako bismo zajedno mogli da identifikujemo rješenja koja poboljšavaju bezbjednost svih".

Poslije skoro četvorosatnog sastanka u sredu, Sherman je rekla da "nije bilo opredjeljenja za deeskalaciju, niti je bilo izjave da neće biti".

Ona je dodala da je Rusija glasno i jasno čula da je veoma teško imati diplomatiju kada je 100.000 njenih vojnika nagomilano duž ukrajinske granice i dok se izvode vježbe bojeve vatre.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da je predložio ideju o nizu sastanaka sa Rusijom, koja je tražila vrijeme da se vrati sa odgovorom.

"Saveznici NATO su spremni da se angažuju u dijalogu sa Rusijom, ali nećemo praviti kompromise u vezi sa ključnim principima, nećemo praviti kompromise po pitanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake zemlje u Evropi", rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.

Rusija je tražila bezbjednosne garancije kao što je povlačenje NATO trupa i vojne opreme iz zemalja koje se graniče sa Rusijom i ograničavanje širenja 30-članog sjevernoatlantskog saveza. Takođe je negirala da ima planove za invaziju na Ukrajinu.

Zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Aleksandar Gruško rekao je novinarima u srijedu da su razgovori sa NATO bili duboki i sadržajni, ali je rekao da Rusija ne smatra ozbiljno NATO za odbrambeni savez koji ne predstavlja pretnju po Rusiju.

"Ako se NATO opredijeli za politiku odvraćanja, mi ćemo odgovoriti politikom kontra-odvraćanja", rekao je Gruško. "Ako se to pretvori u zastrašivanje, mi ćemo odgovoriti kontra-zastrašivanjem. Ako traži ranjivost u ruskom odbrambenom sistemu, mi ćemo tražiti ranjivosti NATO-a. To nije naš izbor, ali nemamo druge opcije ako ne preokrenemo ovaj sadašnji veoma opasan tok događaja".

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je novi međunarodni samit za okončanje krize.

"Vrijeme je da se suštinski dogovorimo o okončanju sukoba i spremni smo da donesemo neophodne odluke tokom novog samita lidera četiri zemlje", rekao je Zelenski u utorak u saopštenju nakon sastanka sa evropskim diplomatama.

U Washingtonu, demokratski zakonodavci u srijedu su predložili sveobuhvatan paket sankcija kako bi odvratili Rusiju od dalje agresije.

Akt o odbrani suvereniteta Ukrajine iz 2022. godine uveo bi sankcije ruskom bankarskom sektoru i visokim vojnim i vladinim zvaničnicima ako Putin eskalira neprijateljske akcije protiv Ukrajine.

Američki predsjednik Joe Biden odbacio je vojnu konfrontaciju sa Rusijom u slučaju da ona odluči da napadne Ukrajinu, ali kaže da bi SAD i njeni saveznici uveli značajne ekonomske sankcije ako Rusija izvrši invaziju.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a i Reutersa.

Lider republikanaca u Predstavničkom domu odbio da svjedoči u istrazi napada na Capitol

Kevin McCarthy

Lider republikanske manjine u Predstavničkom domu Kevin McCarthy odbacio je poziv da svjedoči tokom pretresa u istrazi o napadu na Capitol koju sprovodi odbor američkog Kongresa.

U objavi na društvenoj mreži Twitter, on odbio da se odazove pozivu odbora koji je označio nelegitimnim.

„Odbor ne sprovodi legitimnu istragu jer je predsjedavajuća Predstavničkom domu Nancy Pelosi odbacila da njegovi članovi budu republikanci koje sam predložio. Taj odbor nema nikakvu zakonodavnu svrhu. Njegov jedini cilj je da pokuša da nanese štetu svojim političkim protivnicima, u jednom danu ponašajući se kao tijelo političke kapanje Demokrata, a u drugom kao Sekretarijat za pravosuđe”, naveo je, između ostalog u saopštenju McCarthy.

Prethodno ga je kongresni odbor koji istražuje nasilni upad u Kongres 6. januara 2021. pozvao da dobrovoljno učestvuje u pretresu o napadu na sjedište američke zakonodavne vlasti.

U javnom pozivu od McCarthyja se traži da govori o nizu tema, uključujući razgovore sa bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom prije, tokom i poslije nasilja i upada u Capitol.

Kako javlja agencija Reuters, odbor istražuje i da li je McCarthyju Trump sugerisao šta bi u javnosti i istražiteljima trebalo da kaže o njihovim razgovorima na dan napada.

McCarthy i Trump sastali su se 28. januara 2021. u Palm Beachu u američkoj državi Florida.

Prethodno, istražna komisija je od još jednog Trumpovog saradnika Jima Jordana zatražila da otkrije detalje razgovora koje su vodili 6. januara 2021.

Jordan je odgovorio da neće sarađivati sa istragom, označivši je nelegitimnom.

Inače, odbor Predstavničkog doma nastoji da utvrdi ima li ovlaštenje da izdaje obavezujuće sudske pozive republikanskim članovima Kongresa kako bi ih naveo na saradnju sa tim tijelom u istrazi nasilnog upada u zdanje američkog Kongresa – u danu potvrde izborne pobede aktuelnog predsjednika Joea Bidena.

Pet žrtava, stotine povrijeđenih, više stotina privedenih i procijenjena šteta od million dolara na sjedištu američke zakonodavne vlasti – posljedica su nasilja dijela pristalica Donalda Trumpa usled neutemeljenih i nedokazanih tvrdnji o navodnoj krađi čija je posljedica bila, kako je tvrdio, izborni poraz bivšeg američkog predsjednika.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG