Istovremeno, uz benefite imunizacije, na vidjelo dolaze i određene greške u procjenama. Nuspojave i neželjeni događaji su češći kod masovnih kampanja vakcinacije te se dešavaju propusti, od koji su neki tragični i mogli su se izbjeći.
Statistika i geopolitika imunizacije protiv COVID-19
Prema podacima koje redovno ažurira Bloomberg, do sada je u svijetu dato preko 63 miliona doza vakcina protiv COVID-19 u 56 zemalja. Isti izvor daje i podatke za broj doza na 100 stanovnika u zemljama gdje je vakcinacija intenzivna. Tu vodi Izrael, gdje je dato oko 38 doza na 100 stanovnika, zatim Ujedinjeni arapski emirati/UAE, s 25.28 doza na 100 stanovnika, pa Bahrein i Ujedinjeno Kraljevstvo sa gotovo 10 doza na 100 stanovnika, onda SAD s 6.42 doze na 100 stanovnika.
U Britaniji je vakcinisano sa barem jednom dozom oko 5.3 miliona osoba, uglavnom zdravstvenih radnika i starijih osoba, koje su širom svijeta u programima vakcinacije protiv COVID-19 određene kao jedna od prioritetnih skupina za imunizaciju. Britanija imunizaciju radi s Pfizer i Moderna vakcinama i od nedavno s AstraZeneca.
U UAE se imunizacija vrši inaktiviranom kineskom vakcinom od Sinopharm, za koju Ministarstvo zdravstva UAE navodi da su ispitivanja pokazala efikasnost od 86% protiv COVID-19 infekcije i 100% efikasnost u sprječavanju pojave težih oblika ove bolesti.
U Evropi na kontinentu, lideri vakcinacije su Island, Malta i Danska, a na Balkanu Srbija s 2.13 doza na 100 stanovnika. U Srbiji se imunizacija vrši kako Pfizerovom vakcinom, baziranoj na RNK, tako i kineskom od Sinopharm, a najavljen je i skori početak imunizacije ruskom vektorskom vakcinom Sputnjik V.
U ovom procesu gargantuanskih razmjera, već je oko 3.14 miliona ljudi završilo dvodozni ciklus vakcinacije. Smatra se da je predbilježeno i rezervisano oko 8.49 milijardi doza, što bi, u idealnim uslovima proizvodnje i režima vakcinacije bilo dovoljno da se vakciniše oko 4.24 milijarde ljudi, što je više od polovice stanovništva na planeti. Ako uračunamo da se osobe mlađe od 16-18 godina neće vakcinisati za sada i da postoje kategorije koje neće moći primiti vakcine iz zdravstvenih razloga, ovaj broj doza bi trebao biti optimalan za stavljanje pandemije pod kontrolu, naravno ako računamo idealne uslove - da je efikasnost vakcina visoka, da ljudi neće odbijati vakcine i da će se moći proizvesti dovoljan broj doza na vrijeme. Stvarnost, nažalost, nisu idealni uslovi.
Prvi rezultati imunizacije u Izraelu
U preliminarnoj analizi 200.000 ljudi starijih od 60 godina koji su primili vakcinu, u poređenju s odgovarajućom grupom od 200.000 osoba koje nisu, izraelski naučnici su otkrili da su šanse za pozitivno testiranje na virus bile 33% manje dvije sedmice nakon prve injekcije.
Vakcinacija u Izraelu je bazirana na Pfizerovoj RNK vakcini Comirnaty. Prije tog vremena nije bilo velike razlike između vakcinisane i nevakcinisane grupe. Međutim, kako prolazi vrijeme, razvijaju se zaštitna antitijela i vakcinisana grupa postaje otpornija na virus, a efikasnost vakcine se pojačava 2. dozom nakon 21 dan. Ovo je konzistentno s podacima koje je iznio Pfizer – da se antitijela nakon prve doze razvijaju nakon oko dvije sedmice te da se vakcinisani i dalje moraju dobro čuvati određen period.
Klinička ispitivanja vakcine Pfizer – BioNTech pokazuju da je ona oko 95% efikasna u prevenciji COVID-19, a preliminarni podaci sugerišu da također može pružiti određenu zaštitu od infekcije. Ali, ono što još ne znamo za ovu vakcinu, ali ni druge, jeste da li vakcinisane osobe više ne šire virus na nevakcinisane.
Vakcinacija starijih osoba i slučaj Norveške
Izrael je vaksinisao oko 75% starijeg stanovništva, a u Norveškoj su imunizirani svi stanovnici domova za starije osobe. U Britaniji je vakcinisana oko trećina stanovništva starijeg od 80 godina.
Međutim, u Norveškoj j došlo do tragedije: ispituje se smrt 23 starije osobe nakon vakcinacije. Nuspojave nakon vakcinacije Pfizerovom vakcinom obično su blage, i najčešće su bol na mjestu davanja vakcine, otok, nešto povišena temperatura. Rjeđe, ali ozbiljnije reakcije su anafilaktički šok kao reakcija na neku komponentu vakcine – za sada se smatra kako bi komponenta polietilen glikol mogla kod nekih osoba izazvati ovakvu rekaciju.
Međutim, kod starijih osoba fragilnog zdravlja, temperatura, mučnina i proljev koji mogu nastati nakon vakcinacije mogu imati teže posljedice i smrtni ishod. Iznurenost usljed febrilnosti i dehidratacija za ove osobe mogu biti opasni, dok te nuspojave kod zdravih osoba nemaju takav rizik. U Norveškoj su vakcinisali sve po ustanova za stara lica, uključujući i osobe u terminalnom stadijumu bolesti, one koji žive svoje zadnje dane i osobe koje su izuzetno fragilnog zdravlja. U ispitivanjima Pfizerove vakcine osobe slabog zdravlja i terminalno bolesne nisu bile uključene u studije.
Stoga je Norveški institut za javno zdravlje izašao s novim preporukama za vakcinaciju RNK vakcinama, gdje kažu kako je potrebno da ljekari koji vode osobe starije od 85 godina s određenim bolestima trebaju individualno procijeniti da li ove osobe mogu i trebaju primiti vakcinu protiv COVID-19.
Svi slučajevi neželjenih dejstava vakcine protiv COVID-19 se u Norveškoj pažljivo ocjenjuju.
"Na temelju tih izvještaja ne možemo isključiti da uobičajene nuspojave, poput vrućice i mučnine, mogu pridonijeti ozbiljnijem tijeku i smrtnom ishodu kod nekih slabih pacijenata s teškim osnovnim bolestima“, kaže Sigurd Hortemo, glavni ljekar Norveške agencije za lijekove u njihovom saopštenju
BiH u svijetu vakcina: u procijepu vakcina sa Zapada i Istoka, ali bez ijedne vakcine trenutno
Dok su se zemlje Zapada uglavnom oslonile na Pfizerovu i Moderninu vakcinu i još uvijek čekaju da se u EU i SAD odobri vakcina AstraZeneca, inače 30.decembra 2020. odobrena u Ujedinjenom Kraljevstvu i Argentini, to su mnoge druge zemlje prihvatila sve vakcine koje su im bile na raspolaganju. Nemogućnost Pfizera da odgovori ogromnoj potražnji, dovela je i do toga da se upravo one zemlje koje se geopolitički nalaze na raskolu NATO-EU te ruskog i kineskog utjecaja, ne mogavši doći do doza Pfizerove vakcine, okreću ruskim i kineskim vakcinama. U najtežem položaju je Bosna i Hercegovina, u kojoj se događa kolizija između odluka entiteta koju će vakcinu odabrati, ali i kolizija unutar entiteta, napose Federacije BiH i kantona unutar FBiH oko nabavke vakcina.
Dok su u institucijama zdravstva FBiH govorili da će se nabavljati samo vakcine koje je odobrila Evropska agencija za lijekove (EMA), dotle kantoni kreću u samostalne nabavke, vagajući između toga da ne mogu nabaviti dovoljnu količinu vakcina koje su prošle fazu 3 ispitivanja i za koje postoje transparentno publikovani određeni naučni radovi i toga da mogu nabaviti velike količine vakcina za koje podaci nisu transparentni, poput ruske. Preko GAVI/COVAX programa bi bilo vakcina dovoljno samo za vakcinaciju dijela zdravstvenih radnika, što je kritično neophodno, ali nije dovoljno da se pandemija stavi pod kontrolu, jer su pretpostavke da će biti potrebna vakcinacija oko 70% stanovništva.
Istovremeno, stanovništvo je zbunjeno i neinformisano o svim mogućim tipovima ovih vakcina te građani, čak i da imaju priliku birati između nekoliko vakcina, ne bi bili odlučni da se vakcinišu.
Haos u Bosni i Hercegovini je tim veći usljed različitih tumačenja različitih zakona i njihovih odredbi te što se čini da je minimizirana komunikacija između, po zdravstvo, relevantnih institucija. Na samostalnim nabavkama insistiraju Kanton Sarajevo i Zapadno-hercegovački kanton, ali manji kantoni ostaju u zapećku.
Pojedini kantoni su pregovorima za rusku vakcinu, u Republici Srpskoj je mnogo jasnije da će se imunizacija vršiti upravo ruskom vakcinom i formiran je plan vakcinacije, ali za sada niti jedne doze bilo koje vakcine nema u BiH. Bosna i Hercegovina je u svojevrsnom zdravstveno-ekonomskom limbu.
