Linkovi

Nuspojave vakcina protiv COVID-19


Britain's Prime Minister Boris Johnson poses for a photograph with a vial of the AstraZeneca/Oxford University COVID-19 candidate vaccine at Wockhardt's pharmaceutical manufacturing facility in Wrexham, north Wales, on Nov. 30, 2020.
Britain's Prime Minister Boris Johnson poses for a photograph with a vial of the AstraZeneca/Oxford University COVID-19 candidate vaccine at Wockhardt's pharmaceutical manufacturing facility in Wrexham, north Wales, on Nov. 30, 2020.

Ljudi koji imaju istoriju alergija ne bi trebali primiti nove vakcine protiv COVID-19, upozoravaju stručnjaci.

Upozorenje je došlo drugi dan kampanje imunizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon što su dvije osobe nakon vakcinacije Pfizer-BioNTech vakcinom razvile tešku alergijsku reakciju, koja se očitovala anafilaktičkim šokom.

Osobe su uposlenici Nacionalne zdravstvene službe (NHS) i ova institucija je izdala upozorenje navodeći kako su znaci alergijske reakcije osip po tijelu, oticanje lica ili jezika te nedostatak daha.

Koje su nuspojave vakcina protiv COVID-19

Neke česte neugodne nuspojave su slične kao kod drugih vakcine – otok na mjestu davanja vakcine, crvenilo, bol. Većina ljekara savjetuje stavljanje hladnih obloga na mjestu davanja vakcine. Također, može se očekivati i pojava groznice nakon vakcinacije, a bol nakon administriranja vakcine može potrajati i biti neugodna.

U kontekstu vakcina protiv COVID-19 spominju se obično blage nuspojave i niti jedna kompanija nije u istraživanjima imala neku po život opasnu nuspojavu povezanu s vakcinom, zbog koje bi došlo do hospitalizacije, one koje FDA klasificira kao nuspojave 4. stepena.

Prema saopštenju za javnost o vakcini Pfizer-BioNTech ), tu su stope težih nuspojava niže od 2%, a samo su se umor i glavobolja pojavljivali nešto češće i to umor kod 3.8%, a glavobolja kod 2% sudionika. Saopštenje kompanije Moderna govori o stopama višim od 2% za niz ozbiljnih simptoma, uključujući dva - umor i mijalgija (bolovi i slabost mišića) - koji su se dogodili kod 9-10% onih koji su dobili Moderninu vakcinu.

Ovo znači da je učestalost nuspojava nešto veća kod Modernine vakcine u odnosu na Pfizer-BioNTech. Ono što se ovdje opisuje kao ozbiljna nuspojava, pripada 3. stepenu klasifikacija neželjenih reakcija prema FDA. Dakle ovo nisu neželjene reakcije koje ugrožavaju život, ali mogu biti neugodne. U izvještaju za vakcinu AstraZeneca navodi se da je stopa pojavnosti ovakvih ozbiljnih (ali ne po život opasnih) neželjenih reakcija 0.7%.

Što se tiče potencijalnih dugotrajnih neželjenih efekata, oni se ispoljavaju u prosjeku maksimalno nakon dva mjeseca od davanja vakcina. Ljudi koji su bili sudionici ispitivanja ovih vakcina praćeni su znatno duže od dva mjeseca i nisu uočene takve neželjene reakcije. Prema FDA , kod Pfizer-BioNTech vakcine ima manje nuspojava nakon davanja druge doze.

Dobrovoljci u ispitivanjima ovih vakcina su kao nuspojave navodili i iscrpljenost koja bi trajala par dana i glavobolje, što može umanjiti i radnu sposobnost osoba koje se vakcinišu. Ipak, većina dobrovoljaca je rekla da sve to nije toliko strašno, da bi nekima ove pojave prolazile za dan i da je sve to opet bolje nego dobiti COVID-19. Ne zaboravimo da se dosta osoba koje su preboljele COVID-19 žali na fenomen „prolongiranog COVID-19“, post-kovid sindroma, koji otežava život i traži ljekarske intervencije.

Vakcine protiv COVID-19 davale bi se iz dva puta (u dvije doze). Takve vakcinu su Pfizer-BioNTech, Moderna, AstraZeneca-Oxford, ruska Sputnjik V te kineske vakcine poput Sinopharm. Međutim, stručnjaci su zabrinuti da osobe koje osjete nuspojava nakon prve doze neće htjeti doći da prime drugu dozu, koja bi se obično davala nakon oko mjesec dana, poučeni tim iskustvom. To bi imunizaciju učinilo neefikasnom i vjerovatno uništilo napore u suzbijanju pandemije.

Strah od nuspojava prisutan i prema već postojećim vakcinama otežava suzbijanje bolesti

Također, postoji i strah da ljudi neće uopšte htjeti primiti ove vakcine, čak ni prvu dozu, jer će biti preplašeni nuspojavama. Danas u svijetu pojava nepovjerenja u vakcine te širenje straha od vakcina čine svoje i uzimaju danak, čak i u suzbijanju nekih bolesti protiv kojih vakcine postoje već decenijama i ispitana je njihova djelotvornost, sigurnost i rizici.

Primjer toga je vakcina protiv morbila (male ospice) zaušnjaka i rubeole (MMR/MRP vakcina). Usljed širenje dezinformacija o ovoj vakcini, mnoge zemlje, uključujući i BiH i Srbiju, suočile su se s epidemijama morbila 2017, 2018. pa i 2019. godine. Epidemije morbila iz 2019. u Samoa i DR Kongo imale su veliki broj smrtnih slučajeva. U Demokratskoj Republici Kongo je do 7. januara 2020. bilo zabilježeno čak 6000 smrtnih slučajeva od komplikacija morbila.

Istovremeno, morbili su jedna od bolesti koje bi se mogle eradicirati vakcinacijom, baš kao što se dogodila eradikacija velikih boginja (variola vera) jer je jedini prirodni rezervoar ovog virusa čovjek, a vakcina, primijenjena u dvije doze, efikasna je oko 97%.

Efikasna komunikacija o nuspojavama i informisanje o vakcini su izuzetno važni

Efikasna komunikacija i informisanje o nuspojavama vakcina protiv COVID-19 su esencijalni u ovom slučaju. Premda se ljudi mogu uplašiti od navedenih neželjenih reakcija na vakcinu, mnogo je bolja taktika iskrenost nego da se ove informacije kriju. Netransparentnost informacija o neželjenim reakcijama na ove vakcine, mogla bi samo doprinijeti jačanju već postojećeg nepovjerenja u vakcinu, institucije i farmaceutske kompanije.

Ljudi su generalno loši u procjeni rizika i dobrobiti i često ih trenutni, a prolazni rizik, koji je više neugoda nego stvarni rizik, može ponukati da podcijene koristi od primanja vakcine. Jasno, jednostavno izlaganje rizika nasuprot koristima od vakcinacije, kako putem medija, tako i u komunikaciji s ljekarima, biće neobično važno ako želimo suzbiti pandemiju.

Svaki lijek, svaka vakcina ima opisane određene nuspojave, koje se opisuju prema učestalosti i težini. Međutim, i svaka bolest ima svoju težinu i komplikacije te je potrebno napraviti analizu koristi.

U Velikoj Britaniji već se počelo s davanjem Pfizer/BioNTech vakcine u staračkim domovima. Međutim, postoje i grupe za koje naučnici još ne preporučuju da prime vakcine. Radi se o trudnicama, jer vakcina još uvijek nije ispitana na trudnicama.

Također, bitno je napomenuti i da nakon vakcinacije nećemo moći tek tako da se oprostimo od maski i prigrlimo fizičku bliskost, nego ćemo se još neko vrijeme trebati držati mjera.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG