Ukrajinske zračne snage saopštile su da je ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila devet od 14 dronova, a presretanja su obavljena iznad oblasti Harkov i Dnjepropetrovsk. Ukrajina je takođe uništila i tri projektila, saopštila je vojska.
Najnoviji napadi uslijedili su u trenutku kada su se evropski lideri spremali okupiti se u ponedjeljak u Parizu kako bi poslali poruku odlučnosti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i suprotstavili se narativu Kremlja da će Rusija sigurno pobijediti u ratu koji sada ulazi u treću godinu, rekla je Francuska.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je svoje evropske kolege u Jelisejsku palatu na radni sastanak najavljen u kratkom roku nakon, kako kažu njegovi savjetnici, eskalacije ruske agresije u posljednjih nekoliko sedmica.
Sjedinjene Države će predstavljati Jim O’Brien, pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja, a Kanadu ministar odbrane Bill Blair.
"Želimo da Putinu pošaljemo vrlo jasnu poruku, da neće pobijediti u Ukrajini", rekao je savjetnik francuskog predsjednika novinarima na brifingu.
Savjetnik je, međutim, rekao da radni sastanak neće biti prilika za najavu novih isporuka oružja Ukrajini, već više za razmišljanje o načinima kako da budemo efikasniji na terenu, kao i da se poveća koordinacija između saveznika i Ukrajine.
Vojna pomoć Ukrajini
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy izjavio je u nedjelju da pobjeda Ukrajine u ratu protiv invazijskih ruskih snaga zavisi od podrške Zapada, dodajući da se osjeća "pozitivno" u pogledu mogućnosti da Kijevu isporuče rakete dugog dometa od strane njegovih saveznika i partnera.
Govoreći na konferenciji za novinare u Kijevu, Zelenski je također rekao da je siguran da će američki Kongres odobriti veliku novu vojnu i finansijsku pomoć, ali je napomenuo da je Ukrajini potrebno da se ta odluka donese "u roku od mjesec dana".
Glas Amerike je Zelenskog pitao o mogućnosti da Ukrajina dobije poziv za pridruživanje NATO-u na planiranom samitu NATO-a u Washingtonu u julu.
„Koliko sam shvatio, svi partneri [NATO] podržavaju Ukrajinu u pružanju takvog poziva. I svi se slažu da će Ukrajina u budućnosti biti u NATO-u. ... Ova odluka [da se produži poziv] zavisi od SAD-a i Njemačke. To je činjenica”, rekao je on.
SAD i Njemačka su vodeće zemlje koje doniraju vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini. Obje zemlje su izrazile podršku ulasku Ukrajine u NATO, ali zvaničnici kažu da sada nije vrijeme.
Ranije u februaru, na sastanku ministara odbrane NATO-a u Briselu, američka ambasadorka pri NATO-u Julianne Smith rekla je da ne očekuje da će alijansa uputiti poziv Ukrajini za članstvo na samitu u julu.
„Ne očekujem da će alijansa uputiti poziv u ovom trenutku“, rekla je Smith 13. februara. „Očekujem da će saveznici moći dati signal da se alijansa nastavlja približavati Ukrajini i da činimo konkretne korake koji će služiti kao most između mjesta gdje smo sada i tog punopravnog članstva.”
Glas Amerike je u nedjelju također upitao Zelenskog da li postoje rizici po međunarodnu sigurnost ako Ukrajina ovog ljeta ne dobije poziv za pridruživanje bloku od 31 zemlje.
„Koji su rizici? Ne mogu reći. Ne vidim nikakav rizik u pozivanju Ukrajine u NATO. ... Mislim da su rizici vezani za neadekvatnost (nepredvidljivost) Putinove reakcije. Vjerujem da ovaj korak, poziv, ne sadrži nikakve rizike”, rekao je on.
Samit mira
Zelenskyy je izrazio nadu da će se mirovni samit koji planira Švicarska pozabaviti vizijom Kijeva za okončanje dvogodišnjeg rata s Rusijom i da će nacrt tog mirovnog plana biti predstavljen Rusiji.
"Nadam se da će se to dogoditi ovog proljeća. Ne smijemo izgubiti ovu diplomatsku inicijativu", rekao je on novinarima. "Ponudićemo platformu na kojoj on (Putin) može da se složi da je izgubio ovaj rat i da je to bila greška. Velika greška."
Kremlj do sada nije reagovao na komentare Zelenskog, ali je u prošlosti mirovni plan Kijeva nazvao apsurdnim jer je isključio Rusiju i rekao da nema trenutne osnove za mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine.
Andriy Yermak, šef kabineta Zelenskog, iznio je mogućnost da bi Ukrajina i njeni strani partneri mogli pozvati Rusiju na budući samit kako bi razgovarali o okončanju invazije Moskve pod uslovima Kijeva.
Zelenskijeva mirovna formula poziva na obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine i potpuno povlačenje ruskih trupa.
Zelenskyy je prvi put otkrio da je tokom invazije ubijeno 31.000 ukrajinskih vojnika. "Ne 300.000, ne 150.000... Ipak, ovo je veliki gubitak za nas."
On je upozorio da će Rusija pripremiti kontraofanzivne operacije početkom ljeta, ili krajem maja, te da Ukrajina mora biti spremna.
Zelenskyy je rekao da se njegova zemlja približava prekretnici.
“Godina izbora, defokusiranja, sve odjednom, izazovi spolja, iznutra. ...Vjerujem da će format završetka rata zavisiti od ove godine“, rekao je on.
"Sada je najteži trenutak za naše jedinstvo, a ako se svi raspadnemo, spolja, a ne daj Bože iznutra, onda će ovo biti najslabiji trenutak. To se još nije dogodilo."
Nazadak Ukrajine na bojnom polju
Nakon početnih uspjeha u potiskivanju ruske vojske, Ukrajina je pretrpjela neuspjehe na istočnim ratištima i izgubila je strateški istočni grad Avdijevku.
Ukrajinski generali se žale na nedostatak oružja i vojnika.
Umerov je rekao da je svaka odgođena pošiljka pomoći značila gubitke ukrajinskih trupa i naglasio vojnu moć Rusije i "vazdušnu superiornost".
„Mi gledamo na neprijatelja: njihova ekonomija je skoro 2 triliona dolara; koriste do 15% zvaničnog i nezvaničnog budžeta (sredstava) za rat, što predstavlja preko 100 milijardi dolara godišnje. Dakle, u suštini, kad god obaveza ne dođe na vrijeme, gubimo ljude, gubimo teritoriju”, rekao je Umerov.
Bidenova administracija traži oko 61 milijardu dolara pomoći za Ukrajinu, ali je u zastoju u Zastupničkom domu američkog Kongresa s republikanskom većinom.
U televizijskom intervjuu u nedjelju u emisiji "Meet the Press" na NBC-u, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan izrazio je uvjerenje da Ukrajina može pobijediti u ovom ratu ako "ima alate koji su joj potrebni", pozivajući Predstavnički dom SAD-a da "istupi i prihvati taj zakon.”, misleći na paket pomoći Ukrajini koji je usvojen masovnim dvostranačkim glasanjem u Senatu.
Sullivan je rekao da je na predsjedavajućem Predstavničkog doma Mikeu Johnsonu da prevaziđe političke podjele u svom klubu i "stavi glasanje na red".
Šef Biroa za istočnu Evropu Myroslava Gongadze dala je svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije za ovu priču stigle su od AP-a, agencije AFP i Reuters.
