Linkovi

Putin tvrdi da Ukrajina pojačava napade, Kijev navodi da stabilno napreduje


Ukrajinski vojnik na liniji fronta (REUTERS/Sofiia Gatilova)
Ukrajinski vojnik na liniji fronta (REUTERS/Sofiia Gatilova)

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je Ukrajina pojačala napade na liniji fronta u posjlednjih nekoliko dana.

Putin je poručio da su svi ukrajinski napadi odbijeni i da su protivnicima nanijeti značajni gubici.

Sa druge strane, zvanični Kijev saopštava da Ukrajina – kako je precizirano polako, ali stabilno – napreduje u oslobađanju sopstvene teritorije.

Jurij Sak, savjetnik ukrajinskog ministra odbrane, izjavio je da je ostvaren napredak na jugu zemlje.

Prema podacima sa terena, Ukrajina je od početka kontraofanzive povratila nekoliko stotina kvadratnih kilometara teritorije koja se nalazila pod ruskom kontrolom.

Zvanične procjene ukazuju da se pod ruskom okupacijom nalazi oko 20 procenata ukrajinske teritorije.

Zelenski na jugoistoku Ukrajine

Predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je u četvrtak Dnjepar na jugoistoku Ukrajine kako bi razgovarao o situaciji na bojnom polju, snabdijevanju trupa i kako da se ojača protivvazdušna odbrana.

"Počeli smo radni dan u Dnjepru", rekao je Zelenski u poruci na društvenim mrežma uz video snimak na kojem vodi sastanak sa vojnim komandantima i vladinim zvaničnicima.

"Kao i uvijek, veliku pažnju posvećujemo snabdijevanju naših trupa municijom. Efikasnost korišctenja postojećih sistema protivvazdušne odbrane i pojačanje nebeskog štita, uzimajući u obzir snabdijevanje od partnera", rekao je on.

Grad Dnjepar, važan ekonomski centar na jugoistoku Ukrajine, nalazi se nedaleko od linije fronta koja se proteže od Hersona na jugu, preko Donbaske oblasti i dalje na sjever do Harkovske oblasti.

Grad je imao predratnu populaciju od oko milion ljudi i postao je logistički i humanitarni centar za Ukrajinu od početka ruske invazije u punom obimu 24. februara 2022.

Arhiva - Ukrajinski vojnici ispaljuju granate na ruske snage nedaleko od Bahmuta, u regionu Donjecka, 15. maja 2023.
Arhiva - Ukrajinski vojnici ispaljuju granate na ruske snage nedaleko od Bahmuta, u regionu Donjecka, 15. maja 2023.

Zelenski je rekao da je razgovarao o reviziji regrutnih kancelarija širom zemlje koja je pokrenuta nakon više navoda o korupciji i pritužbi na proces mobilizacije.

"Sveobuhvatna inspekcija... privodi se kraju. Jedanaest regiona je pod posebnom kontrolom", rekao je on.

Sekretar odbrane SAD: Ukrajinska spora kontraofanziva i dalje ima mnogo opcija

Američki odbrambeni zvaničnici koji posmatraju sporu kontraofanzivu Ukrajine protiv Rusije još nisu spremni da oglase bilo kakvu uzbunu, uprkos nedostatku većeg prodora.

Postojala je nada da bi priliv američkih i zapadnih tenkova i oklopnih vozila, kao i nove zalihe municije, artiljerije i raketnih sistema mogli omogućiti snagama Kijeva da probiju ruske linije.

Govoreći tokom posjete Papui Novoj Gvineji u četvrtak, međutim, američki sekretar za odbranu Lojd Ostin rekao je da Ukrajina još ima vremena.

Sekretar za odbranu SAD Lojd Ostin govori tokom zajedničke konferencije za štampu sa premijerom Papua Nove Gvineje Džejmsom Marapeom, u Port Muresbiju, PNG, 27. jula 2023.
Sekretar za odbranu SAD Lojd Ostin govori tokom zajedničke konferencije za štampu sa premijerom Papua Nove Gvineje Džejmsom Marapeom, u Port Muresbiju, PNG, 27. jula 2023.

"Još uvijek im je na raspolaganju mnogo opcija", rekao je Ostin na konferenciji za novinare sa premijerom Papue Nove Gvineje Džejmsom Marapeom.

"Bili su veoma promišljeni. Čuvali su ljude i opremu", dodao je on. "Mislim da možete očekivati da će nastaviti da pritiskaju".

Ukrajinski zvaničnici krive rusku odbranu, posebno minska polja koja su postavile ruske snage dok su se ukopavale tokom zime, za odugovlačenje napredovanja Ukrajine.

Najviši američki vojni zvaničnici priznaju da su ruska minska polja problem. Međutim, sadašnji i bivši zvaničnici, kao i neki analitičari, izrazili su zabrinutost da su se ukrajinski komandanti povukli na staru taktiku sovjetskog stila umjesto da prihvate američke doktrine koje bi mogle da ubrzaju napredovanje Kijeva.

Ostin je, međutim, upozorio da su neka od očekivanja za kontraofanzivu Ukrajine možda bila previše optimistična.

"Sve vrijeme smo govorili da će ovo biti teška borba i da će ovo biti duga borba", rekao je on. "Vidjeli smo veliki dio te igre".

Ostin nije želio da komentariše detalje ukrajinske kontraofanzive ili medijske izveštaje u kojima se citiraju američki zvaničnici koji su rekli da je kontraofanziva sada u punom zamahu i da su dodatne ukrajinske snage ubačene u borbu.

Ipak, izrazio je nadu da bi Ukrajina mogla da vidi sve veće pobjede u narednim nedeljama.

"Imaju veliku borbenu silu", rekao je Ostin. "Ukrajina je dobro obučena i dobro pripremljena da bude uspješna".

Sastanci u UN

Ruska bombardovanja uzimaju težak danak po ukrajinske kulturne objekte, kao i na zalihe žita koje je Kijev isporučivao u siromašne zemlje.

Sve veća šteta je istaknuta u sredu na neuobičajeno učestalim sastancima Savjeta bezbjednosti UN o Ukrajini.

Prema podacima Unesca, od početka rata u februaru 2022. godine oštećena su najmanje 274 ukrajinska kulturna mjesta, uključujući 117 vjerskih objekata.

"Religijska mjesta bi trebalo da budu mesta bogosluženja, a ne mjesta rata", rekla je Nihal Saad, direktorka Alijanse civilizacija UN, na svom brifingu.

Ali Dmitrij Poljanski, zamjenik stalnog ambasadora Rusije u UN, rekao je da vlada Zelenskog vodi "kampanju" da uništi pravoslavlje u Ukrajini.

On je odbacio osude ruskog raketnog udara u nedelju na Katedralu Preobraženja Gospodnjeg, koja se nalazi na listi svjetske baštine Uneska u južnom gradu Odesi, i sugerisao da je za to kriva Ukrajina.

"Ako bi ruska raketa zaista pogodila katedralu, kako tvrdi režim Zelenskog, onda od katedrale uopšte ne bi ostalo ništa", rekao je Poljanski Savjetu bezbjednosti. "Ali bila je oštećena i nije potpuno uništena".

Na drugom saslušanju, koje je zatražio Kijev, Kaled Kjari, pomoćnik generalnog sekretara za Bliski istok, Aziju i Pacifik, rekao je savjetu da su ruski udari na objekte za žito "poguban preokret za Ukrajince i svijet".

"Lučki gradovi koji omogućavaju izvoz žitarica, kao što su Odesa, Reni i Izmail, su spas za mnoge", rekao je Kjari. "Sada su to posljednje žrtve u ovom besmislenom, brutalnom ratu".

Zvaničnici kažu da je u udarima na Odesu oštećena infrastruktura važna za budući izvoz žitarica. U napadu na luku Černomorsk prošle nedelje uništeno je 60.000 metričkih tona žitarica, dovoljno da prehrani 270.000 ljudi tokom jedne godine, saopštio je Svetski program za hranu.

Ambasadorka SAD u UN Linda Tomas-Grinfild rekla je da napadi Rusije imaju globalne posljedice po snabdijevanje hranom u svijetu, posebno u dijelovima svijeta koji se bore sa glađu i neuhranjenošću.

"Rusija je pakleno nastrojena da spriječi ukrajinsko žito da stigne na svjetska tržišta, zbog čega je jednostrano suspendovala svoje učešće u Crnomorski žitnoj inicijativi", rekla je ona.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš rekao je da nastavlja da pokušava da pronađe način za ponovno pokretanje sporazuma.

Rusija je promijenila svoje pomorske aktivnosti u Crnom moru, saopštilo je u srijedu britansko ministarstvo odbrane, dodajući da postoji mogućnost da se ruske snage spremaju "da sprovedu blokadu Ukrajine" nakon povlačenja iz godinu dana starog sporazuma o isporuci žitarica.

Rusija raspisala potjernicu za trećim sudijom međunarodnog suda

Rusija je na potjernicu stavila treću osobu na visokoj funciji u Međunarodnom krivičnom suda (MKS) nakon što je MKS optužio predsjednika Vladimira Putina za ratne zločine u Ukrajini, javila je u četvrtak državna novinska agencija TASS.

Sudija Tomoko Akane je u online bazi podataka ruskog ministarstva unutrašnjih poslova navedena kao "tražena osoba prema članu Krivičnog zakonika Ruske Federacije", ali bez pominjanja njenog navodnog zločina.

MKS je u martu izdao naloge za hapšenje Putina i njegove povjerenice za djecu Marije Lvove-Belove, optužujući ih za nezakonito deportovanje stotina dece iz Ukrajine – što je ratni zločin.

Rusija priznaje da je prebacila hiljade djece iz Ukrajine, ali kaže da je to učinjeno isključivo da bi se zaštitila siročad i djeca napuštena u ratnoj zoni.

Rusija je odgovorila na nalog MKS-a tri dana kasnije otvaranjem krivičnih predmeta protiv tužioca MKS-a Karima Kana i sudija koji su naredili Putinovo hapšenje, uključujući Akaneovu i Italijana Rosario Salvatore Aitala.

Kan i Aitala su stavljeni na rusku potjernicu u maju, odnosno junu.

Akane, japanska državljanka, služi kao jedna od 18 sudija MKS-a od 2018. godine, navodi se na web stranici suda. Prije toga je bila ambasadorka Japana za međunarodnu pravosudnu saradnju, a obavljala je i funkciju javne tužiteljke.

MKS je saopštio da ostaje pri saopštenju izdatom u maju, nakon što je Kan stavljen na listu.

U izvještaju su korišteni materijali agencije Reuters.

XS
SM
MD
LG