Izdvojeno
U Potočarima reekshumacija i reasocijacija žrtava genocida
U Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice je, dan nakon klanjanja kolektivne dženaze za 19 žrtava genocida, u ponedjeljak 12. jula, počela aktivnost na reekshumaciji i reasocijaciji žrtava srebreničkog genocida.
U naredne dvije sedmice biće otvorena 92 mezara ranije ukopanih žrtava kako bi se njihovim posmrtnim ostacima dodali dijelovi skeleta koji su naknadno pronađeni i identifikovani.
Ova aktivnost obavlja se svake godine nakon što se DNK analizom utvrdi pripadnost posmrtnih ostataka žrtava genocida.
Član Instituta za traženje nestalih osoba Bosne i Hercegovine (BiH) Sadik Selimović je za Radio Slobodna Evropa (RSE) objasnio postupak podsjećajući da su u Memorijalnom centru 'mnoge žrtve genocida pokopane sa nekompletnim posmrtnim ostacima'.
"Prekopavanjem drugih masovnih grobnica pronalazimo mnogo skeletnih ostataka, a DNK analizom se utvrdi pripadnost žrtvi i onda radimo reekshumaciju i određenoj osobi doturamo skeletne ostatke. Neki dijelovi jedne osobe pronalažni su u čak pet masovnih grobnica. To nam govori da su primarne grobnice prekopavane i njihova tijela ili dijelovi prevoženi na razne lokacije", rekao je za RSE Selimović.
Ovaj proces u Memorijalnom centru Potočari obavlja se uz odobrenje i prisustvo članova porodice, a današnjoj je prisustvovao Ramo Hirkić, čiji je otac Jusuf sahranjen u Memorijalnom centru prilikom prve dženaze.
"Teško mi je bilo kada sam prisustvovao dženazi svom ocu, ali, ovo mi je još teže palo jer sam saznao da su kosti moga oca, nakon što je ubijen, prebacivane u druge masovne grobnice i opet nije kompletno tijelo. Zadnji put sam ga vidio 1993. Tada sam bio ranjen i helikopterom prebačen u Tuzlu i kasnije na liječenje u Iran. Vratio sam se i evo, susrećem se sa teškom istinom o stradanju svog oca", rekao je Hirkić za RSE.
Reasocijaciji skeletnih ostataka uz porodice žrtava, prisustvuju i predstavnici Tužilaštva BiH, istražitelj Instituta za nestale osobe BiH, antropolozi Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), te patolog.
Iz Instituta je saopšteno da će svakog dana biti otvoreno najmanje deset mezara, a da će od ukupnog broja žrtava čiji se mezari ove godine otvaraju, jedna reekshumirati po treći put.
"I pored toga što izvršimo reasocijaciju, opet su mnoga tijela nekompletna. Ali, potrudićemo se da u narednom periodu pronađemo i identifikujemo što više dijelova žrtava genocida. Baš zbog toga što su mnoga tijela nekompletna, porodice se još ne odlučuju da se njihovi posmrtni ostaci pokopaju u Memorijalni centar Potočari", istakao je Selimović.
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je radi kompletiranja tijela urađeno 859 reekshumacija.
U prostorijama Podrinje identifikacionog projekta nalaze se posmrtni ostaci još 491 žrtve genocida koje su do sada identificirane i koji čekaju saglasnost porodica za reasocijaciju.
Tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske ubile više od 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.
Za ove zločine do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Pred Tribunalom u Hagu na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti su osuđeni nekadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Karadžić, te glavni komandant Vojske RS Ratko Mladić.
See all News Updates of the Day
Ko su ukrajinska djeca navedena u Putinovom naloga za hapšenje?
Međunarodni krivični sud je u svom nalogu za hapšenje Vladimira Putina optužio ruskog predsjednika za ratni zločin protivpravne deportacije ljudi, posebno djece, i njihovo nezakonito prebacivanje iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju.
MKS je izdao poseban nalog po istoj optužbi za Marijom Aleksejevnom Lvovom-Belovom, ruskom komesarkom za prava djeteta.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je optužbe "nečuvenim". Rusija poriče da su njene snage počinile zločine i odbacila je ranije optužbe o ilegalnom preseljenju Ukrajinaca.
Slijede neke ključne činjenice i brojke koje su dale ukrajinske vlasti o tom pitanju.
Daria Herasymchuk, savjetnica-komesarka predsjednika Ukrajine za prava djece i rehabilitaciju, opisala je u intervjuu za Reuters u petak pet glavnih načina koje je Rusija koristila za nezakonito prebacivanje ukrajinske djece.
To uključuje:
- ponudu porodicama koje žive u okupiranim područjima da vode djecu na odmor u ruske dječje kampove i ne vraćaju ih u dogovorenom roku;
- odvođenje ukrajinske djece iz ustanova za skrb u okupiranim područjima.
- odvajanje dece od roditelja na kontrolnim punktovima za filtriranje - mjestima gdje se provjeravaju i obrađuju ukrajinski državljani iz regiona pod ruskom okupacijom prije nego što im se dozvoli ulazak u Rusiju;
- oduzimanje roditeljskog prava kroz zakone koji se primjenjuju na okupiranim teritorijama;
- odvođenje djece u slučajevima kada su boravili sa drugim odraslim osobama nakon što su im roditelji poginuli u ratu.
Ukrajinski glavni tužilac Andrij Kostin rekao je 17. marta da tužioci istražuju slučajeve deportacije više od 16.000 djece iz oblasti Donjecka, Luganska, Harkova i Hersona pod ruskom okupacijom.
"Ali stvarna cifra može biti mnogo veća", rekao je Kostin na svojoj Facebook stranici.
Ukrajina je do sada uspjela vratiti 308 djece, rekli su zvaničnici.
Iryna Vereshchuk, ministrica za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija, uputila je u subotu javni apel ruskim zvaničnicima tražeći spiskove sve ukrajinske siročadi i sve ukrajinske djece čiji su roditelji lišeni roditeljskog prava koja se trenutno nalaze na okupiranim ukrajinskim područjima ili su ilegalno premještena u Rusija.
U izvještaju koji je u februaru objavila Laboratorija za humanitarna istraživanja na Yale School of Public Health u sklopu Opservatorije za sukobe, navodi se da je Rusija držala najmanje 6.000 ukrajinske djece - vjerovatno mnogo više - na lokacijama na Krimu i u Rusiji čija je primarna svrha izgleda kao političko prevaspitavanje.
U izvještaju se navodi da su istraživači sa Univerziteta Yale identificirali najmanje 43 kampa i druge ustanove u kojima su držana ukrajinska djeca, a koji su bili dio "velike sistematske mreže" kojom upravlja Moskva.
Zvaničnici: Američki partneri kupuju oružje od Kine zbog brzine prodaje i isporuke
Sposobnost Kine da brzo prodaje vojnu opremu ima velike posljedice za Sjedinjene Države u dva ključna regiona, koje bi mogle da budu još veće narednih godina, upozorili su članove Kongresa visoki američki vojni zvaničnici.
Procjene komandanata američke Centralne komande (CENTCOM), koja nadgleda američke snage na Bliskom istoku i južnoj Aziji i Afričke komande (AFRICOM) iznesene su u trenutku kada sve veći broj zvaničnika izražava zabrinutost zbog brze vojne modernizacije koja je već učinila Kinu izazovom za Pentagon.
"To je trka za integraciju prije prodora Kine", izjavio je u četvrtak pred članovima Senatskog odbora za oružane snage general Michael Kurilla, ukazujući na povećanje kineske vojne prodaje u regionu za 80 odsto posljednjih deset godina.
"Naši bezbjednosni partneri imaju stvarne bezbjednosne potrebe, a mi gubimo sposobnost da obezbijedimo našu opremu", rekao je on, navodeći duga čekanja za odobrenje i isporuku američke vojne opreme.
"Ono što Kina radi je da dođe i otvori cijeli svoj katalog. Daju im brzu isporuku. Daju im trajni ugovor i omoguće im finansiranje ", rekao je Kurilla. "Mnogo su brži."
Komandant Afričke komande, general Michael Langley iznio je slične ocjene o američkim partnerima na afričkom kontinentu.
"Čak i sa našom značajnom inicijativom za bezbjednosnu saradnju, taj proces nije ništa brži", rekao je Langley.
"Osjećaj hitnosti, posebno u zapadnoj Africi, od Sahela, preko Gane, Obale Slonovače, Benina i Togoa, potrebna im je oprema. Potrebno im je oružje, sada", rekao je on članovima Kongresa. "Dakle, oni donose odluke i donose pogrešne odluke kada riješe da sarađuju sa Kinom ili Rusijom za pomoć, posebno, u oružju."
Zabrinutost oko prodaje oružja u Kini nije novost i nastavlja se uprkos ukupnoj dominaciji Washington u izvozu oružja.
Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Sjedinjene Države su bile najveći svjetski izvoznik oružja od 2018. do 2022, što je predstavljalo 40 odsto ukupnog izvoza. Kina se našla na četvrtom mjestu, predstavljajući nešto više od 5 odsto prodaje.
Podaci State Departmenta objavljeni ranije ove godine pokazuju da je prodaja oružja od strane američke vlade povećana još više, za skoro 50 odsto u fiskalnoj 2022. godini na 51,9 milijardi dolara, što je dijelom pojačano ratom u Ukrajini. Komercijalna prodaja oružja također se povećala, dostižući 153,7 milijardi dolara.
Ipak, američki zvaničnici za odbranu i obavještajne poslove su godinama upozoravali na uticaj trgovine oružjem između Pekinga i afričkih zemalja. U jednom izvještaju, objavljenom u februaru 2020. godine, navodi se da je Kina čak i tada dopunjavala prodaju afričkim zemljama, nudeći vojnu i tehničku obuku.
A podaci SIPRI-a, analizirani u izvještaju koji je ovog mjeseca objavio Atlantski savjet sa sjedištem u Washingtonu, pokazuju da Kina stiče značajnu prednost u podsaharskoj Africi, gdje je Peking zabeležio više od 2 milijarde dolara prodaje oružja između 2010. i 2021. godine, prateći samo Rusiju.
Između 2017. i 2020, izvoz kineskog oružja u podsaharsku Afriku premašio je Sjedinjene Države za skoro 3 prema 1, navodi se u izvještaju.
Komandanti CENTCOM-a i AFRICOM-a izjavili su u četvrtak pred zakonodavcima da, što više Kina bude u stanju da se bavi prodajom oružja, to će se više SAD boriti da sarađuju sa zemljama koje bi inače izabrale da budu partneri Washingtona.
"Ako tamo ima kineske opreme, ne možemo je integrisati sa američkom opremom", rekao je Kurilla.
"Bez obzira da li je to radar ili je to stvarni sistem vazdušne odbrane, ne možemo dozvoliti da to dotakne našu mrežu, na osnovu onoga što znamo o kineskoj opremi", rekao je on, opisujući kinesku komunikaciju na Bliskom istoku kao agresivnu.
Međutim, neki istraživači su zabrinuti da podaci, koji daju mnoge razloge za uzbunu, ne pružaju potpunu sliku.
Pieter Wezeman, viši istraživač u programu SIPRI-a za transfer oružja, izjavio je da je, uprkos ukupnom rastu izvoza kineskog oružja u protekle dvije decenije, prodaja u proteklih pet godina opala za 23 odsto.
"Očekivanja u pogledu izvoza oružja iz Kine zasnovana na brzo rastućem kvalitetu i napretku proizvoda koje oni nude, još uvek se nisu ostvarila", rekao je on u srijedu na vebinaru čiji je domaćin bio Stimson centar u Washingtonu.
"Također vidimo da Kina nije bila u stanju da postane glavni snabdijevač najmanje jednog regiona u kojem bi se očekivalo da će imati značajne šanse da se razvije, a to je Bliski istok", rekao je Wezeman. "Nismo vidjeli veliku prodaju stvari kao što su podmornice ili borbeni avioni Saudijskoj Arabiji ili Kataru ili bilo kojem drugom većem kupcu na Bliskom istoku. Čak smo vidjeli da je kineski izvoz u Egipat opao."
Putin mora biti uhapšen ako se pojavi u 123 zemlje
Netom nakon objave naloga ICC-a za hapšenje Vladimira Putina, novinar Glasa Amerike Misha Komodovsky je upitao predsjedavajućeg Suda, Piotra Hofmanskog, šta ovo znači za Putina.
"Prema statutu ICC-a, čije su članice 123 zemlje, Sud ima jurisdikciju nad zločinima počinjenim na tlu bilo koje članice. S obzirom da je Ukrajina 2014. i ponovno 2015 prihvatila jurisdikciju ICC-a, ta se jurisdikcija odnosi na sve zločine koje je bilo tko počinio na teritoriju Ukrajine, bez obzira na državnu pripadnost navodnih počinitelja. 43 države su referirale ovu situaciju u Ukrajini Sudu, što također potvrdjuje da je jurisdikcija i formalno otpočela."
Na pitanje znači li to i mogućnost hapšenja optuženika u nekoj trećoj zemlji, predsjedavajući Hofmanski kaže da je to u stvari zakonska obaveza zemlje koja priznaje sud.
"Sve države članice moraju u potpunosti suradjivati sa Sudom uključujući i hapšenja, a u praktičnom smislu to znači da ukoliko bi osumnjičenik putovao na teritorij zemlje – članice, ta zemlja ima pravnu obavezu da osobu uhapsi i preda Sudu", rekao je Hofmamnski.
123 zemlje su države potpisnice Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda. Od njih 33 su afričke države, 19 su azijsko-pacifičke države, 18 je iz istočne Evrope, 28 je iz latinoameričkih i karipskih država, a 25 je iz zapadnoevropskih i drugih država.
Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i Marije Aleksejevne Lvove-Belove komesarke za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, zbog otimanja djece sa okupirane ukrajinske teritorije.
Dodik najavio prekid kontakata sa američkim i britanskim diplomatama u BiH
Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska saopštio je da će se donijeti odluka o "prekidu kontakata sa američkim i britanskim diplomatama i ambasadama u Bosni i Hercegovini".
Dodik je već od ranije na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije za djela korupcije i narušavanje legitimiteta i funkcionalnosti države BiH.
"Već se formira tim koji će sačiniti sveobuhvatne informacije o antidejtonskom djelovanju američkih i britanskih diplomata i ambasada i njihovom miješanju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju iz Dodikovog kabineta 17. marta i dodaje kako će Vlada RS tu odluku donijeti tokom sljedeće sedmice.
Sjedinjene Američke Države su odbacile 10. marta komentare Milorada Dodika od 9. marta u kojima je pokušao da potkopa Ustavni sud Bosne i Hercegovine i ponovio prijetnje odcjepljenjem entiteta od Bosne i Hercegovine (BiH). To je navedeno u saopštenju za javnost State Departmenta.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je 9. marta da će novim zakonom o nepokretnoj imovini (planiranim za dnevni red Narodne skupštine Republike Srpske) ovaj bh. entitet vratiti u svoju nadležnost svu imovinu, pa i onu koja je ranije prenesena na BiH.
Dodik je rekao da je to pitanje riješeno jer, prema Daytonskom sporazumu, imovina pripada entitetima.
Član III Daytonskog ustava jasno kaže da Republika Srpska mora u potpunosti poštovati odluke institucija Bosne i Hercegovine, uključujući konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, podsjeća se u saopštenju State Departmenta.
"Separatistička retorika i prijetnje Daytonskom mirovnom sporazumu su neodgovorne i opasne. Sjedinjene Američke Države će nastaviti da podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietničnost Bosne i Hercegovine", napisao je Ned Price, glasnogovornik State Departmenta.
Dodik je i u saopštenju za javnost 17.marta doveo u pitanje suverenitet Bosne i Hercegovine.
"Bilo kakvo preduzimanje mjera navedenih neprijatelja srpskih interesa koje se tiču imovine Republike Srpske dovešće do odluka koje će zaštiti njen suverenitet i dodatno izgraditi njen državni kapacitet", saopštio je Dodik.
Državna imovina je vlasništvo države Bosne i Hercegovine, a ne njenih entiteta.
Ustavni sud BiH je 22. septembra 2022. godine zaključio da je Zakon o imovini RS-a, kao i njegovi prethodnici, u suprotnosti s Ustavom BiH, koji je u cijelosti priložen kao Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zakon je prvobitno usvojen na sjednici Skupštine RS 10. februara 2022.godine.
Republika Srpska je do sada četiri puta zakonski pokušala da reguliše pitanje državne imovine u entitetskom parlamentu. Prvi put je to uradila 2012. godine, nakon čega je zakon proglašen neustavnim na Ustavnom sudu BiH.
Neustavnim su proglašeni i pojedini članovi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o unutrašnjoj plovidbi tokom 2020.godine, a isto se desilo i sa dijelovima Zakona o šumama 2021. godine.
Sud je svaki put naveo da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
SAD: I dalje ćemo biti uz sve ljude BiH
U reakciji Ambasade SAD u BiH navedeno je:
"Današnje saopštenje Kabineta predsjednika RS bilo je nekonstruktivno i činjenično netačno. SAD će i dalje biti uz sve ljude u BiH dok rade na jačanju ove zemlje i osiguravanju mjesta koje im pripada u euroatlantskoj zajednici naroda."
Velika Britanija: Odvraćanje pažnje sa stvarnih problema
Iz ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa (RSE) navode kako je Dodikova izjava "zbunjujuća i ne doprinosi bilo čemu".
"U potpunosti odbacujemo iznesene optužbe koje djeluju kao bizaran pokušaj odvraćanja pažnje sa stvarnih problema. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje prijatelj svih građana Bosne i Hercegovine i nastaviće raditi diljem zemlje za dobrobit svih", ističe se u odgovoru za RSE.
Koordinator za sankcije State Departmenta: Sankcije za BH građane nisu donesene preko noći
Odluke o uvođenju sankcija donijeli smo temeljito, na prikupljanju dokaza radio je veliki broj ljudi i nijedna od odluka nije donesena "preko noći", izjavio je na brifingu za bh. novinare ambasador James C. O'Brien, šef Ureda za koordinaciju sankcija pri State Departmentu.
Brifing za medije je organiziran online na relaciji Washington - Saraejvo, za grupu novinara u američkoj ambasadi u glavnom gradu BiH, nakon što je 15. marta na listu sankcionisanih osoba američka vlada dodala još tri imena iz Bosne i Hercegovine.
Pod sankcijama su se našli bivši direktor državne obajveštajne službe (OSA), Osman Mehmedagić - zbog korupcije, direktor Uprave za geodetske poslove entiteta RS Dragan Stanković - zbog kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma i međunarodni trgovac drogom Edin Gačanin.
O'Brien je kazao da američka vlada usko sarađuje s pravosudnim institucijama u BiH, te da ono što funkcionalne institucije rade je da pogledaju i analiziraju prikupljene dokaze, donesu odluke i drže se njih.
Smatra da sankcije koje su uveli nisu dovoljne za promjenu stanja, jer je to na građanima koji trebaju reći da ne žele da im zemlju vode ovako ocjenjeni ljudi. Isto važi, ističe, i za poslovnu zajednicu.
"Kako Sjedinjene Države nastavljaju da podržavaju reformu, mi takođe promovišemo odgovornost za postupke onih koji potkopavaju demokratske institucije i unapređujemo njihovu agendu za političku i ličnu korist na štetu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Etnonacionalističke političke stranke nastavljaju da potkopavaju demokratske institucije u Bosni i Hercegovini (BiH), da se bave koruptivnim ponašanjem i krše Dejtonski mirovni sporazum (DPA) kako bi podrivali državu BiH radi uske lične i političke koristi" , izjavo je u povodu najnovijih sankcija američki državni sekretar Antony Blinken.
