Linkovi

Izdvojeno

U Potočarima reekshumacija i reasocijacija žrtava genocida

Ramo Hirkić prisustvuje reekshumaciji posmrtnih ostataka svog oca Jusufa, 12. juli. 2021.

U Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice je, dan nakon klanjanja kolektivne dženaze za 19 žrtava genocida, u ponedjeljak 12. jula, počela aktivnost na reekshumaciji i reasocijaciji žrtava srebreničkog genocida. 

U naredne dvije sedmice biće otvorena 92 mezara ranije ukopanih žrtava kako bi se njihovim posmrtnim ostacima dodali dijelovi skeleta koji su naknadno pronađeni i identifikovani.

Ova aktivnost obavlja se svake godine nakon što se DNK analizom utvrdi pripadnost posmrtnih ostataka žrtava genocida.

Član Instituta za traženje nestalih osoba Bosne i Hercegovine (BiH) Sadik Selimović je za Radio Slobodna Evropa (RSE) objasnio postupak podsjećajući da su u Memorijalnom centru 'mnoge žrtve genocida pokopane sa nekompletnim posmrtnim ostacima'.

"Prekopavanjem drugih masovnih grobnica pronalazimo mnogo skeletnih ostataka, a DNK analizom se utvrdi pripadnost žrtvi i onda radimo reekshumaciju i određenoj osobi doturamo skeletne ostatke. Neki dijelovi jedne osobe pronalažni su u čak pet masovnih grobnica. To nam govori da su primarne grobnice prekopavane i njihova tijela ili dijelovi prevoženi na razne lokacije", rekao je za RSE Selimović.

Ovaj proces u Memorijalnom centru Potočari obavlja se uz odobrenje i prisustvo članova porodice, a današnjoj je prisustvovao Ramo Hirkić, čiji je otac Jusuf sahranjen u Memorijalnom centru prilikom prve dženaze.

"Teško mi je bilo kada sam prisustvovao dženazi svom ocu, ali, ovo mi je još teže palo jer sam saznao da su kosti moga oca, nakon što je ubijen, prebacivane u druge masovne grobnice i opet nije kompletno tijelo. Zadnji put sam ga vidio 1993. Tada sam bio ranjen i helikopterom prebačen u Tuzlu i kasnije na liječenje u Iran. Vratio sam se i evo, susrećem se sa teškom istinom o stradanju svog oca", rekao je Hirkić za RSE.

Reasocijaciji skeletnih ostataka uz porodice žrtava, prisustvuju i predstavnici Tužilaštva BiH, istražitelj Instituta za nestale osobe BiH, antropolozi Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), te patolog.

Iz Instituta je saopšteno da će svakog dana biti otvoreno najmanje deset mezara, a da će od ukupnog broja žrtava čiji se mezari ove godine otvaraju, jedna reekshumirati po treći put.

"I pored toga što izvršimo reasocijaciju, opet su mnoga tijela nekompletna. Ali, potrudićemo se da u narednom periodu pronađemo i identifikujemo što više dijelova žrtava genocida. Baš zbog toga što su mnoga tijela nekompletna, porodice se još ne odlučuju da se njihovi posmrtni ostaci pokopaju u Memorijalni centar Potočari", istakao je Selimović.

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je radi kompletiranja tijela urađeno 859 reekshumacija.

U prostorijama Podrinje identifikacionog projekta nalaze se posmrtni ostaci još 491 žrtve genocida koje su do sada identificirane i koji čekaju saglasnost porodica za reasocijaciju.

Tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske ubile više od 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.

Za ove zločine do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Pred Tribunalom u Hagu na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti su osuđeni nekadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Karadžić, te glavni komandant Vojske RS Ratko Mladić.

See all News Updates of the Day

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova događaje u četiri oblasti Ukrajine pravda slučajem Kosova

Ljudi u Moskvi prisustvuju koncertu povodom proglašene aneksije teritorija pod ruskom kontrolom četiri ukrajinske oblasti (30. septembar 2022. godine)

Vladimir Putin je davao izjave u kojima poredi slučajeve Kosova i Ukrajine, ali krajem septembra izašao je prvi zvanični dokument u kome rusko Ministarstvo spoljnih poslova objašnjava i pravda pripajanje četiri oblasti Ukrajine Rusiji pozivajući se na međunarodno pravo i na primjer Kosova.

Po mišljenju Miloša Pavkovića, istraživača Centra za evropske politike, samo poređenje Kosova i četiri ukrajinske oblasti nije dobro prije svega jer ne postoji pravno uporište za samoopredjeljenje ove četiri oblasti ni u jednom od međunarodnih akata na koje se poziva MSP Rusije.

Uz podsjećanje da je nezavisnost Kosova uspostavljena kao presedan, Pavković ističe i da je legalnost nezavisnosti Kosova u odnosu na međunarodno pravo upitna:

„Ali to je nešto što Rusija želi da iskoristi kao argument, jer Zapad je pokrenuo pitanje kosovske nezavisnosti i sada Rusija želi da na tom presedanu gradi i nezavisnost ove četiri oblasti. Ali to je ono što šalje poruku i Srbiji da se i stanovište Rusije donekle menja i očigledno je da Srbija više ne može da računa na bezuslovnu podršku Rusije. Jer Rusija je ipak stavila svoje interese širenja teritorije ispred interesa odbrane teritorijalnog integriteta Srbije”, kaže Pavković i ističe da je Moskva praktično pokazala da su interesi Rusije na prvom mjestu u odnosu na Srbiju:

„Tako da prisajedinjenje teritorije i pozivanje na kosovski presedan jeste ključni krunski dokaz da Rusija prvo gleda svoje interese, pa zatim i interese svojih partnera. Sa druge strane, to ne znači da će Rusija priznati Kosovo kao nezavisnu državu, još smo daleko od toga i to je ono što je suština. Srbija će ostati principijelna u svom stavu da brani teritorijalni integritet Ukrajine, ali za sada jeste da postoji više nivoa u ruskom pozivanju na Kosovo. Za sada nismo stigli do te faze da Rusija prizna nezavisnost Kosova.”

Miloš Pavković u razgovoru za Glas Amerike ističe na prvom mjestu da za razliku od referenduma u četiri oblasti Ukrajine na osnovu kojih je Rusija izvršila pripajanje tih dijelova ukrajinske teritorije, na Kosovu 2008. godine nije bilo referenduma.

Referendum na Kosovu je održan mnogo ranije - 30 septembra 1991. godine i po podacima koje su tada iznijeli organizatori referenduma izlaznost je bila 87 odsto a rezultat je bio gotovo stoprocentno glasanje za nezavisnost.

Ali kako kaže Pavković, to je nije bio zvaničan refrenduma koji su organizovale vlasti, već da se glasanje odvijalo po kućama.

U svom dokumentu Ministrarstvo spoljnih poslova se zatim poziva i na Povelju UN-a, kao i na završni dokument OEBS-a iz Helsinkija 1975. godine, ali po mišljenju sagovornika Glasa Amerike ni ti međunarodni dokumenti ne mogu da opravdaju akciju i poteze Rusije.

Po riječima Pavkovića u Povelji UN-a se zaista pominje pravo naroda na samoopredjeljenje, ali i isto tako se pominje i nepovredivost granica i suverenost država:

„Do sada nije bilo slučajeva da je pravo na samoopredeljenje naroda prevagnulo u odnosu na teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN. Ovo pravo na samoopredeljenje se najviše koristilo u slučajevima bivših kolonija. Kosovo je prvi slučaj neke države da je proglasila nezavisnost pozivajući se na Deklaraciju, a da nije neka bivša kolonija”, kaže Pavković i dodaje da i po dokumentu OEBS-a iz Helsinkija ne postoji mogućnost samoopredjeljenja delova oblasti.

Konačno, smatra sagovornik Glasa Amerike, posljednji akt na koji se rusko Ministarstvo spoljnih poslova poziva je savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde (MSP) po kome Rezolucija o nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom.

„To savetodavno mišljenje nije pravno obavezujuće za države članice, a kao drugo to savetodavno mišljenje čak i ne zadire u suštinu pitanja da li je Kosovo imalo pravo na samoopredeljenje, već samo da Deklaracija o nezavisnosti kao takva nije bila u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Ali to nije dobra polazna osnova za Rusiju da argumentuje da je pripajanje ove četiri oblasti u skladu sa međunarodnim pravom”, kaže Pavković i ističe da se u ruskom dokumentu to pogrešno naziva presudom Međunarodnog suda pravde, iako je zapravo riječ o savjetodavnom mišljenju suda.

U suštini, kaže Miloš Pavković, ovo je poruka za Srbiju da joj podrška Rusije u ovom trenutku opada, da je srpska pozicija teška jer na ovaj ili onaj način gubi jednog važnog partnera i da kad je Kosovo u pitanju jedini partner Beograda ostaje Kina:

„Ne bih rekao da će Rusija priznati nezavisnost Kosova, ali samim tim što se poziva na slučaj Kosova slabi poziciju Srbije. Očigledno da time i podrška za srpsku borbu za teritorijalni integritet opada i da će Srbija sve manje moći da računa na podršku Rusije po tom pitanju.”

Na kraju, otvara se i pitanje da li će nakon mogućih poteza Moskve Srbija imati više prava da uvede sankcije Rusiji, kako od nje zahtijevaju Brisel i Washington.

„Sada kada ruska podrška slabi otvara se pitanje da li se otvara prostor za Srbiju da uvede sankcije Rusiji. U suštini vratićemo se na 92. godinu i na rusko uvođenje sankcija tadašnjoj SRJ, tako da to ne bi bio presedan u bilateralnim odnosima da jedna država drugoj uvodi sankcije. Tako da je manevarski prostor za Srbiju u tom smislu uvođenja sankcija veći”, ističe Miloš Pavković.

Istraga u SAD-u: Sistemsko zlostavljanje u ženskoj fudbalskoj ligi

 Fudbalerke tima Sjeverne Karoline

Nezavisnom istragom skandala koji je prošle sezone izbio u američkoj Nacionalnoj ženskoj fudbalskoj ligi (NWSL) utvrđeno je da su emotivno zlostavljanje i seksualni prestupi bili sistemski u tom sportu, a da je pogođeno više timova, trenera i igrača, navodi se u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.

"Zlostavljanje u NWSL je ukorijenjeno u dubljoj kulturi ženskog fudbala - počev od liga mlađih kategorija - koja normalizuje treniranje uz verbalne uvrede i zamagljuje granice između trenera i igrača", napisala je u izvještaju, povodom istrage, bivša vršiteljica dužnosti sekretarice za pravosuđe Sally Yates.

Američki fudbalski savez angažovao je Yates i pravnu firmu King & Spaulding nakon što su bivše fudbalerke Sinead Farrelly i Mana Shimiznele optužbe za maltretiranje i seksualnu prinudu, koje datiraju od prije deceniju, a koje su povezane sa bivšim trenerom Paulom Rileyjom. Njihovo svjedočenje objavljeno je u septembru 2021. godine na sportskom portalu The Athletic.

Riley, koji je odbacio optužbe, brzo je dobio otkaz na položaju glavnog trenera tima North Carolina Courage, dok je komesarka NWDL Lisa Baird podnijela ostavku.

Međutim, problem je mnogo širi od tog slučaja. Pet od 10 glavnih trenera u ženskoj fudbalskoj ligi je prošle sezone otpušteno ili je podnijelo ostavke zbog optužbi za prestupe.

"Verbalno i emotivno zlostavljanje koje igrači u NWSL opisuju nije 'strogo' treniranje. I pogođeni igrači nisu stidljivi. Među najboljim su sportistima u svijetu", napisala je Yates.

Istražitelji su razgovarali sa više od 200 ljudi, a 24 entiteta i pojedinca su dostavili dokumenta. Fudbalski savez je također dostavio dokumenta, a pravna firma je pregledala 89.000 za koje je utvrđeno da su relevantna.

Predsjednica Američkog fudbalskog savjeta Cindy Parlow Cone saopštila je da su rezultati istrage "tragični i duboko uznemirujući".

"Opisano zlostavljanje je neoprostivo i nema mu mjesta na terenu, u bilo kojem trening centru ili na radnom mjestu. Kao nacionalno sportsko tijelo, fudbalski savez je u potpunosti riješen da uradi sve što je u njegovoj moći da osigura da svi igrači - na svim nivoima - imaju bezbjedno i dostojanstveno mjesto da uče, razvijaju se i takmiče se", navodi se u saopštenju.

U izvještaju se iznosi niz preporuka da se da prioritet zdravlju i bezbjednosti igrača. Među njima je i da timovi obavezno precizno prijave prestupe trenera ligi i fudbalskom savezu da bi se osiguralo da ne mogu da mijenjaju timove. Također se poziva na sadržajnu provjeru trenera i pravovremenu istragu optužbi o zlostavljanju.

Iz Nacionalne ženske fudbalske like je saopšteno da razmatraju izvještaj. Istragu sprovode i liga i udruženje igrača NWSL.

"Prepoznajemo strepnju i mentalni stres koji su ove istrage izazvale i traumu koju mnogi - uključujući igrače i osoblje - moraju ponovo da preživljavaju. Divimo se njihovoj hrabrosti što su u javnost iznijeli svoje priče i uticali na promjene koje su neophodne za dalje funkcionisanje lige", ssaopštio je NWSL.

Istraga je bila fokusirana na tri bivša trenera - Rileyja, Christy Hollyja iz Racing Louisvillea i Roryja Damesa iz Chicago Red Stars tima.

U izvještaju se opisuje slučaj iz aprila prošle godina kada je Holly pozvao fudbalerku Erin Simon, koja sada igra u Evropi, da zajedno odgledaju video utakmice i navodno joj rekao da će je dodirnuti za svaki pogrešni pas. Simon je istražiteljima rekla da joj je Holly "gurnuo ruku u pantalone i ispod majice".

Simon, koja sada igra za Leicester City, kaže da previše sportista pati u tišini zato što se plaše da ih niko neće saslušati.

"To znam zato što sam se ja tako osjećala. Tokom mnogih teških dana, samo me je vjera održala. Želim da uradim sve što mogu da osiguram da ni jedan igrač ne iskusi isto što i ja. Ovaj izvještaj omogućava da se konačno čuje naš glas i prvi korak je ka tome da se obezbedi radno mjesto puno poštovanja koje svi zaslužuju", poručila je Simon.

Holly je otpušten, ali njegov tim nije javno govorio o razlogu. Fudbalski savez saopštio je da će odbor direktora i liderski tim odmah početi da primjenjuju preporuke iz izvještaja.

BIRN BiH: Šta trebate znati o posljednjim nametnutim izmjenama Izbornog zakona

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 

U izbornoj noći dok su počeli pristizati prvi rezultati glasanja visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona i Ustava Federacije za kojeg najavljuje da će spriječiti blokiranje formiranja vlasti.

Sinoćnje izmjene načina formiranja vlasti i biranja sudija u Federaciji druge su koje je u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca napravio visoki predstavnik.

U julu ove godine kroz “Paket transparentnosti” Christian Schmidt je nametnuo izmjene koje su se odnosile na kontrolu biračkih odbora, većih ovlasti Centralne izborne komisije (CIK) i zloupotrebe javnih resursa, najavljujući da su to samo neke izmjene koje Zakon treba doživjeti.

On je tada najavio da će – ukoliko se predstavnici političkih partija ne dogovore i ne izmijene Zakon – sam to uraditi, kako bi osigurao izborni process koji ne diskriminira nijedan narod u BiH, te koji građanima pruža i osigurava fer i poštene izbore.

Nakon informacija u javnosti da će visoki predstavnik nametnuti izmjene koje će se ticati načina izbora članova Predsjedništva i izbora delegata u domove naroda, u Sarajevu su održavani protesti, nakon čega je Schmidt odgodio svoju odluku.

U izbornoj noći, 2. oktobra, objavio je prvo pismo u kojem je obrazložio svoju odluku da nametne izmjene, a potome i cjelovitu Odluku u kojoj su izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije, nazivajući to sada “Paket funkcionalnosti”.

“Izmjene koje sam danas uveo neće utjecati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na izravne izbore već na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavu neizravno izabranih tijela. Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornoga zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana”, naveo je visoki predstavnik.

Odluke koje je nametnuo odnose se samo na entitetski nivo u Federaciji i ne obuhvataju promjene na državnom nivou ili u Republici Srpskoj.

U nedjelju navečer, tokom očekivanja izbornih rezultata, za stručnjake i političare je ostalo nejasno da li se izmjene primjenjuju odmah ili tek od narednih izbora.

Iz Ureda Visokog predstavnika BiH su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali kako će se donesene izmjene primijeniti odmah, odnosno od preuzimanja mandata iz izbornog procesa 2022. godine.

Vehid Šehić ispred Koalicije „Pod lupom“ smatra kako su se ove izmjene zakona mogle očekivati, jer je Schmidt najavio nakon tehničkih izmjena Izbornog zakona u julu da će donijeti i nove, a sve kako bi BiH bila funkcionalnija i uređena tako da spriječi institucionalne blokade, naročito u formiranju vlasti u Federaciji i rada Ustavnog suda.

„Iz razloga jer političari od 2011. godine nisu ništa učinili kad je bila formirana prva parlamentarna grupa za implementaciju Sejdić Finci, pa onda dvije radne grupe koje nikad nisu izašle sa konkretnim prijedlozima kako bi trebalo izmjeniti Izborni zakon BiH. Ovo su iznuđene odluke Visokog predstavnika. Da su naši pokazali odgovornost, on ne bi morao nametati zakon“, kaže Šehić.

Predstavnici političkih stranaka koje su na konferencijama za medije predstavljali rezultate izbora, nevoljno su prihvatili njegovu odluku, ne komentarišući specifičnosti izmjena, navodeći kako će se oglasiti naknadno kada anliziraju donesene izmjene.

Evropska unija u Bosni i Hercegovini objavila je saopštenje u kojem je navela da je primila k znanju Odluku Schmidta, navodeći kako je jačanje funkcionalnosti institucija BiH ključni prioritet na putu BiH ka članstvu u EU.

“To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”, stoji u saopštenju.

Poručili su da očekuju od novoizabranih zvaničnika preuzimanje pune odgovornost za provedbu ambicioznih reformi sa ciljem unapređenja interesa građana, kao i daljeg napretka zemlje na evropskom putu, a u skladu sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije.

Iz ambasada SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva podržali su odluku visokog predstavnika.

Izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije mijenja se način imenovanja i izbor predsjednika i dva podpredsjednika Federacije, povećava se broj delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta, uvodi se preciznija kontrola i proces postupanja po vitalnom nacionalnom interesu, sprečava se blokada imenovanja sudija Ustavnog suda, te se građanima i mladima daje veća mogućnost učešća u Parlamentu bez obzira na kontitutivnost.

Ovom Odlukom Visoki predstavnik u BiH obavezuje oba doma da usvoje odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu, dok zakonadavnu i izvršnu vlast Federacije, kantona i općina obavezuje na uspostavljanje odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim razinama vlasti u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovih izmjena.

Izmjene i dopune Izbornog zakona objavljene su 2. oktobra na stranici Ureda visokog predstavnika u BiH, te stupaju na snagu osmog dana od datuma objave u Službenom listu.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) napravila je poređenje izmjena sa ranijim dijelovima Zakona. Dok stručnjaci i funkcioneri ne naprave detaljnije analize opširnih izmjena, evo šta je za sada najvažnije da znate o nametnutim izmjenama.

Povećava se broj delegata i uvode Ostali u Domu naroda

U odnosu na raniji Izborni zakon prema kojem su kantonalna zakonodavna tijela birala 58 delegata za Dom naroda u Parlamentu Federacije, odnosno po 17 njih iz svakog od naroda, sada se ovaj broj povećao na ukupno 80 delegata, odnosno po 23 iz svakog od naroda i 11 iz reda Ostalih.

“Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH”, naveo je Schmitd u izjavi.

Ovim izmjena se omogućava da svaki od naroda koji je zastupljen u kantonu ima prava za najmanje jednog delegata, a broj zastupnika se dobija u skladu sa dijeljenjem od broja stanovnika konstitutivnog naroda u kantonu po zadnjem popisu stanovništva.

“Centralno izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka i popunit će nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih”, stoji u zakonu.

Prema dodanim amandmanima Ustava Federacije, skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od 30 dana od dana ovjere rezultata izbora, te se omogućava učešće građana u federalnom Parlamentu.

“U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i učešće mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava”, stoji u zakonu.

Schmidt je u izjavi koja je prethodila Odluci naveo kako je dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svatko može ostvariti izravno sudjelovanje u političkom odlučivanju.

Šehić podsjeća da je velik broj delegata bio i prije nego je Visoki predstavnik nametnuo izmjene zakona, podsjećajući da je i tada bila napravljena matrica o popunjavanju Doma naroda Federalnog parlamenta.

„Ipak je ostala ustavna odredba da će se iz svakog kantona birati po jedan iz svakog od naroda i ostalih, e sada ovdje ćemo vidjeti na koji način će se dalje popunjavati“, kazao je on ostavljajući prostora za nove izazove u primjeri izmjena u praksi.

Mijenja se način izbora predsjednka i potpredsjednika Federacije

Izmjenama i dopunama izbornog zakona i amandmanima na Ustav Federacije pokušavaju se spriječiti blokade u izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije tako što se smanjuje obavezni broj glasova potrebnih za izbor. U Zakon i Ustav je uvrštena odredba kojom se definiše izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, a kojom se se klubovima konstitutivnih naroda omogućava da predlože kandidata ispred svog naroda za ove pozicije. Najprije kandidate predlaže 11 delegata a ukoliko se to ne desi dovoljno je da glasa sedam odnosno četiri delegata iz klubova konsistutuvnih naroda. Ovom izmjenom se i ograničava rok za izbor na način da je biranje ograničeno na 30 odnosno 50 dana.

Za listu prijedloga od tri kandidata iz tri konstitutivna naroda glasa prvo Predstavnički dom, a potom i Dom naroda Parlamenta Federacije javnim putem ukoliko drugačije ne odluče. Ovim izmjenama se onemogućava blokiranje imenovanja predsjednika i podpredsjednika Federacije BiH, jer je definisan način izbora i u slučaju većeg broja prijedloga, odnosno listi za glasanje i uveden mehanizam žrijebanja, a u slučaju opstukcije Doma naroda u glasanju za predloženu listu, imenuju se oni koje je Zastupnički dom usvojio.

“Ukoliko u roku od 30 dana Dom naroda ne obavi glasovanje za listu kandidata koju je dostavio Zastupnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Zastupničkom domu”, stoji u izmjenjenom zakonu.

Ovim zakonom tri izabrana kandidata odlučuju između sebe koji će obnašati funkciju predsjednika, a ukoliko se ne postigne dogovor, o imenovanju odlučuje Predstavnički dom.

Ranije je predsjednika i potpredsjednike Federacije predlagala najmanje trećina zastupnika u Domu naroda i nije postojao mehanizam utvrđivanja vremenskog ograničenja za prijedloge, odnosno usvanjanje liste kandidata, niti procesudure imenovanja za pozicije na koje su predloženi kandidati.

“Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova. Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem”, naveo je Schmidt u izjavi.

Mijenja se način pozivanja na vitalni nacionalni interes

Prema dodanim amandmanima Ustava, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih.

U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili predsjednik ili potpredsjednik odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

Amandmanima se povećava kontrola i transparentnost pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, te se ograničava vremenski period za donošenje odluke, što ranije nije bilo precizirano.

Također, ranije predsjednik i potpredsjednici u Domu naroda nisu imali mogućnost odlučivanja da li se propisi odnose na vitalni nacionalni interes, dok se sada odlučivanje proširuje i na njih.

Smanjuje se mogućnost blokiranja izbora ustavnih sudija

Prema dosadašnjem načinu izbora ustavnih sudija, predsjednik Federacije je mogao zaustaviti proces imenovanja bez dodatnih mehanizama da se taj proces ubrza.

Marinko Čavara, predsjednik Federacije je jedan od zvaničnika kojem su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije. On se na listi sankcioniranih našao zbog odbijanja da, od 2019. godine, nominira sudije s liste kandidata VSTV-a na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Time je blokirao funkcioniranje Vijeća za zaštitu nacionalnog interesa ovog suda, koje je amandmanima na Ustav Federacije iz 2002. godine stvorio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

“Svojim nedjelovanjem, Čavara je držao kao taoca funkciju Vijeća, za promicanje svojih i političkih interesa svoje stranke”, navodi se u ranijem saopćenju Ministarstva za finansije SAD-a.

Izmjenama je moguće premostiti blokadu predsjednika Federacije. Prema izmjenama predsjednik Federacije uz saglasnst potredsjednika mora predložiti suce za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavio VSTV.

Prema izmjenama, ukoliko većina zastupnika u Domu naroda ne potvrdi jednog ili više sudaca, predsjednik Federacije predlaže jednog ili više sudaca za preostala mjesta u roku od 30 dana od dana glasanja u Domu naroda.

“Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata“, stoji u izmjenama.

Prema novim izmjenama, ukoliko predsjednik ne predloži kandidate u roku od 30 dana od dana kada je VSTV dostavio listu i od dana glasanja Doma naroda, Dom naroda većinom glasova pristunih odlučuje o potvrđivanju najviše rangiranog kandidata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavio VSTV.

Suci Ustavnog suda ostaju i dalje u službi do dobi od 70. godina, osim ako ne podnesu ostavku ili s razlogom ne budu smjenjeni konsenzusom ostalih sudaca.

Šehić smatra da će ovakva izmjena spriječiti blokiranje rada Ustavnog suda, odnosno Vijeća koje nije formirano zbog neimenovanja sudija.

„Ovo što smo imali, krizu rada Ustavnog suda je neprihvatljivo, jer četvoro sudija nije bilo izabrano i imenovano, to je rezultiralo da niste mogli formirati vijeće za zaštitu nacionalnog interesa kojeg čini sedam sudija ustavnog suda. U državi u kojoj je nacionalno jedina vrijednost vi ste imali takvu situaciju“, kazao je on.

update

CIK: Komšić, Bećirović i Cvijanović u Predsjedništvu; SDA i SNSD osvojili najviše glasova za Parlament BiH

Glasanje u Livnu

Centralna izborna komisija je u ponedjeljak ujutro ažurirala izborne rezultate za Predsjedništvo BiH, prema kojima su novi članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.

Centralna izborna komisija navodi kako je obradila 85 posto biračkih mjesta u Federaciji BiH.

Denis Bećirović (Ujedinjeni za slobodnu BiH) je osvojio najviše glasova za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Prema trenutnim rezultatima, Bećirović je osvojio 268.197 glasova, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je dobio 178.054 glasova, a Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres) 24.270 glasova.

Nakon što je proglasio pobjedu, Bećirović je izjavio: „Moramo se ujediniti i okupiti zajedno za opće dobro naše zemlje.”

Denis Bećirović
Denis Bećirović

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je priznao izborni poraz, rekavši kako je 11 stranaka koje se podržale Bećirovića ipak previše da dođe do pobjede.

„Ja sam svoj rezultat otprilike sačuvao, onako kako sam prošao na prošlim izborima. Prema tome, oni koji me žele, žele me i dalje”, rekao je Izetbegović.

Željko Komšić, lider Demokratske fronte, vodi ispred Borjane Krišto (HDZ BiH). Komšić, akutelni član Predsjedništva BiH, osvojio je 183.529 glasova, a Krišto 158.781 glasova, podaci su Centralne izborne komisije.

„Nama je bilo bitno da DF kao stranka u ovom izbornom ciklusu ostane na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini i to će se po svoj prilici desiti”, rekao je Komšić prilikom proglašenja izborne pobjede.

Željko Komšić
Željko Komšić

Mjesto srpskog člana u državnom Predsjedništvu osvojila je Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pobijedivši kandidata opozicije Mirka Šarovića. Šarović je priznao poraz.

Nakon što je proglasila pobjedu, Cvijanović je rekla kako će u Predsjedništvu BiH braniti interese entiteta Republika Srpska.

Nakon 85 posto obrađenih biračkih mjesta, Cvijanović je osvojila 275.175 glasova, a Šarović 185.828.

Željka Cvijanović
Željka Cvijanović

Parlament BiH

Centralna izborna komisija objavila je rezultate izbora za Parlamentarnu skupštinu na osnovu 70 posto prebrojanih biračkih mjesta u Federaciji BiH.

U Federaciji BiH, najviše glasova je osvojila SDA, slijedi HDZ i stranke okupljene oko te stranke.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

U Republici Srpskoj je obrađeno 80 posto biračkih mjesta. Najviše glasova osvojio je SNSD.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

Parlament FBiH i Narodna skupština RS

Prema preliminarnim rezultatima za Parlament FBiH, najviše glasova su osvojili SDA, HDZ BiH i stranke oko HDZ-a, te SDP.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

SNSD je osvojio daleko najviše glasova za Narodnu skupštinu RS, a slijede SDS i PDP.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

Predsjednik RS

Centralna izborna komisija navodi da je obradila 82 posto biračkih mjesta. Milorad Dodik, lider SNSD-a, u prednosti je nad Jelenom Trivić iz PDP-a.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

State Department: Odluka Visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče FBiH

USA-DIPLOMACY/

Podršku izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo OHR iskazao je i portparol američkog State Departmenta.

"Odluka Visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče Federaciju Bosne i Hercegovine. Ova akcija je bila i hitna i neophodna kako bi se osigurao suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH." stoji u objavi portparola State Departmenta koji je prenio podršku Ambasade SAD OHR-ovoj odluci.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG