Linkovi

Aktuelno

Transparency: Korupcija i populizam prijete svima, uključujući i EU

Ilustrativna fotografija

Najkorumpiranije zemlje Zapadnog Balkana, prema prema istraživanju Transparency Internationala (TI) su Albanija, Makedonija, pa Kosovo koje se nalaze na 99., odnosno 93. mjestu po indeksu korupcije, slijede BiH i Srbija na 89., odnosno 87. mjestu, dok je Crna Gora na 67., a Hrvatska na 60. mjestu.

TI je objavio godišnji izvještaj o Indeksu percepcije korupcije (CPI) u svijetu za 2018. godinu, koji mjeri nivo korupcije u javnom sektoru u 180 zemalja i teritorija širom svijeta. Indeks je kreiran na osnovu 13 istraživanja u poslovnom sektoru, te stručnih procjena.

Poseban naglasak u ovogodišnjem istraživanju TI je stavljen na vezu između korupcije i krize demokratije te rasta desničarskih i populističkih tendencija, naročito unutar Evropske unije (EU) i ostalim zapadnim demokratijama.

Kako su naveli, ovogodišnji indeks donosi već poznatu sliku stvari – više od dvije trećine zemalja ima indeks koji ukazuje na nedovoljno efikasnu borbu protiv korupcije. No, objavljeni izvještaj procjenjuje da je najviše zabrinjava to što većina zemalja nije napravila nikakav ili jako mali napredak u oblasti iskorjenjivanja korupcije te ocjenjuje da je samo 20 zemalja napravilo značajan pomak u ovom smislu.

​Zemlje regiona su analizirane u sklopu istočne Evrope i centralne Azije. Zapadni Balkan ima drugi po redu najlošiji rezultat u indeksu. Skoro svaka zemlja pravila je vrlo ograničen napredak u borbi protiv korupcije. Manjak političke volje, oslabljene institucije i ograničenost političkih prava kreirali su atmosferu u kojoj korupcija cvjeta, a postoji jako malo volje za borbu protiv ove pošasti.

Crna Gora među boljima u regionu, ali evidentno zarobljena država

Kako navodi TI, samo tri zemlje iz regiona Istočne Evrope i Centralne Azije imaju skor iznad prosječnog, Gruzija koja se nalazi nalazi na 41., Crna Gora na 67., i Bjelorusija na 70. mjestu. U kombinaciji sa nedostatkom političke volje za borbu protiv korupcije u javnom sektoru, države oba regiona podrivaju politička prava svojih građana.

Crna Gora je u odnosu na prošlu godinu pala za jedan procenat i na djelu je, kako se ocjenjuje, stagnacija. Uprkos napredovanju u evropskim integracijima, država još uvijek treba značajno da popravi vladavinu prava. Naglašava se zabrinutost u vezi sa finansiranjem političkih partija kao i finansiranjem izbora što baca sjenku na izborne rezultate.

U atmosferi u kojoj ista politička stranka dominira više od dvije decenije, efekat zarobljene države evidentan je u Crnoj Gori, navodi TI. I pored ovih izazova, saradnik ove međunarodne organizacije za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori, nevladina organizacija (NVO) MANS, ostaje snažan zagovornik jačanja vladavine prava i popravljanja slobodnog pristupa informacijama.

Srbija je nazadovala za dva poena u odnosu na prošlu godinu i ukoliko vlada nastavi sa trendom podrivanja tijela i institucija koje su odgovorne za održavanje vladavine prava, pad se može nastaviti.

U 2018. uprkos protivljenju NVO i profesionalnih asocijacija te drugih, vlada Srbije je nastavila sa pritiskom za povećavanje uticaja nad pravosuđem. Istovremeno vlada radi na redukovanju javnog pristupa informacijama tako što su kompanije u vlasništvu države izuzeli sa spiska dostupnog javnosti. U isto vrijeme dok vlada tvrdi da podržava slobodu medija, novinarska udruženja imaju poteškoća u uključivanju u izradi nove Medijske strategije Srbije.

Situacija u BiH zabrinjavajuća

Među zemljama kandidatima za EU i potencijalnim kandidatima, od onih koji imaju pristupne pregovore, njih četiri od sedam bilježe manje padove u stepenu percepcije korupcije od prošle godine. Uprkos jasnom evropskom uslovu o smanjenju korupcije, mnoge vlade nijesu uspjele da pokažu posvećnost demokratiji i vladavini zakona.

I Kosovo je u odnosu na prethodnu godinu opalo za dva poena. Neke od najvećih antikorupcijskih izazova na Kosovu predstavljaju nedovoljna transparentnost, slabe institucije i vladavina prava i nedovoljan prostor za građanski angažman.

Bosna i Hercegovina spada u red država za posmatranje u narednih nekoliko godina, a u toj grupi su još i Makedonija,Turska, Gruzija, Ukrajina i Jermenija. Od pomenutih samo Jermenija ima naznake pozitivnog trenda, zahvaljujući promjeni vlade.

Nedavni politički događaji u Bosni i Hercegovini su zabrinjavjući, navodi Transparency. Nakon oktobarskih izbora koji su otvorili pitanje malverzacija i loše administracije, javni tužilac u Banjaluci je odbacio pozive za sprovođenje istrage protiv Milorada Dodika, zbog nelegalnog pritiska na glasače tokom izborne kampanje.

Još skorije, vlasti u Banjaluci su napale mirne demonstrante, uhapsile i zatvorile opozicione lidere i aktiviste te zabranile javna okupljanja. Ovo je, prema ocjeni TI, jasan primjer korupcije u izbornoj kampanji koja je vodila do napada na demokratske institucije i druge učesnike. TI u BiH radi na unaprjeđenju transparentnosti i pozivanju na odgovornost za progon, kao i na nadzoru finansiranja političkih kampanja, te pomaganju građanima u prijavljivanju korupcije.

Dok je EU kandidatkinja Albanija u posljednjih pet godina bila napredovala za pet poena, u odnosu na 2017. ponovo je zabilježila pad za dva poena. Razlog za to može biti politički ćorskokak koji je blokirao nekoliko antikorupcijskih reformi. Sa novim procesom provjere u sudskom sistemu i antokorupcijskom institucionalnom okviru koji je skoro gotov, ostaje da se vidi hoće li Albanija popraviti skor ubuduće.

Naročito je, kod mnogih od svih ovih država izostalo otkrivanje dovoljno informacija o izbornim kampanjama i finansiranju političkih partija. Sa druge strane, te države djeluju protiv organizacija civilnog društva, vode istrage protiv novinara i političkih oponenata.

Kronizam, ugaoni kamen ruskog socijalnog i političkog procesa

Jedna od velikih prepreka u borbi protiv korupcije u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji je zarobljena država, gdje su moćni pojednici ili grupe preuzele kontrolu nad donošenjem državnih odluka i koriste korupciju kao sredstvo zaobilaženja pravde.

Od Rusije do Azerbejdžana, Ukrajine i Uzbekistana, mnoge demokratske institucije i norme širom regiona trenutno su pod prijetnjom. Vlade širom Istočne Evrope i Centralne Azije ne uspijevaju da sačuvaju mehanizme kontrole koji su temelji demokratije i instrument za kontrolu korupcije.

Rusija je na 138. mjestu i u odnosu na 2017. pala je za jedan poen ali to nije iznenađenje imajući u vidu generalni pad političkih i ljudskih prava jednako kao i neefikasan sistem provjere i kontrole. Vema nizak skor Rusije reflektovan je nedostatkom povjerenja među ekspertima i ljudima iz biznisa u sposobnost vlade da izvede održivu antikorupcijsku borbu.

Kronizam ostaje ugaoni kamen ruskog socijalnog i političkog procesa. Nezavisni mediji su rijetki baš kao i nazavisne NVO, koje su vrlo često zamijenjene sa organizacijama koje je kreirala i finansira vlada. Pravosudni sistem takođe je često pristrasan gdje sudovi presuđuju velike kazne nezavisnim akterima da bi ih držali na liniji vladine agende.

Potpisi na međunarodne sporazume, kao što su Konvencija o korupciji i njeno tijelo za monitoring Grupa država protiv korupcije (GRECO) koje su obje dio Savjeta Evrope, zajedno sa obavezivanjem na Antokorupcijskom summitu 2016. na borbu, prema ocjeni Transparencya stvaraju iluziju napretka u Rusiji, ali bez stvarnih rezultata.

Među zemljama regiona sa stepenom korupcije sličnim ili istim bivšem Jugoslovenskom prostoru su i članice EU - Bugarska, Grčka i Mađarska, koja je pala za osam poena u odnosu na prethodnih pet godina.

Sa prosječnim skorom 66 od 100, Zapadna Evropa i EU su znatno bolje u iskorjenjivanju korupcije nego ostali dijelovi svijeta, no iz TI navode da region, koji se ponosi time da ima jedan od najrobusnije integrisanih sistema na svijetu, mreža je u kojoj se djelimično prepliću nacionalni i EU nivo integriteta što predstavlja problem sam za sebe i još uvijek imaju dug put do potpune i efikasne borbe protiv korupcije.

Očekivano, zemlje sa najboljim rezultatima su zemlje zapadne Evrope, ali ipak niti jedna od njih nije dostigla savršenu ocjenu odnosno nultu korupciju.

Najbolje kotirana u Evropi je Danska, slijede je Novi Zeland, Finska, Singapur, Švedska i Švajcarska. Zemlje sa najgorim rezultatima su Somalija, koja se nalazi na posljednjem 180. mjestu, a odmah iznad nje su Sirija, Južni Sudan, Jemen i Sjeverna Koreja.

Najbolje rezultate imala je Zapadna Evropa, a najgore Subsaharska Afrika.

Među zemljama za koje TI smatra da su pod posebnim rizikom od ugrožavanja demokratije, a samim tim i u opasnosti od rasta korupcije, su Mađarska i Turska.

Takođe se navodi i podatak da je 40 posto populističkih lidera suočeno sa optužbama koje se tiču korupcije, ističući kao zemlje u kojima je ovo problematična pojava i SAD, Češka Republika, kao i Brazil koji bilježi rast desničarskog populizma dolaskom na vlast ekstremnog desničara i simpatizera diktatura Jaira Bolsonara.

"Korupcija nagriza demokratiju i proizvodi začarani krug u kojem se potkopavaju demokratske institucije, dok su slabije institucije sve manje u mogućnosti da kontrolišu korupciju. Mnoge demokratske institucije širom svijeta su u opasnosti, često zbog lidera sa autoritarnim i populističkim tendencijama. Moramo učiniti više, kako bi se sistemi provjere ojačali i kako bi se prava građana i građanki zaštitila", rekla je Patricia Moreira, generalna direktorica TI.

Korupcija i kriza demokratije

Dok su zakonski okviri i demokratske institucije vitalne u mnogim Zapadnim i državama EU, još ima prostora za značajno napredovanje širom regiona.

EU je pripremila zakonski prijedlog koji će poboljšati zaštitu zviždača, koji prijavljuju korupciju, ali postoji veliki znak pitanja - hoće li biti saglasja u državama članicama da ikada bude pretočen u zakon, procjenjuje TI, koji smatra da bi trebalo sakupiti javnu podršku da bi ovaj važan prijedlog pojačao sposobnost građana da govore protiv korupcije.

Podsjeća se da su događaji od prošle godine otkrili koliko je korupcija žilava čak i Zapadnoj Evropi te kako su neke evropske demokratske institucije otkrile korupciju u svojim redovima.

Jedan nezavisan izvještaj Savjeta Evrope potvrdio je da su članovi Parlamentarne skupštine ove EU institucije bili među korisnicima takozvane Azerbejdžanske mašine za pranje para, šeme koja je predstavljala pokušaj vlasti Azerbejdžana da poprave sopstveni imidž na međunarodnoj sceni.

U posljednjih nekoliko godina u više država su na vlast isplivali politički lideri sa populističkim tendencijama, koji su radili na tome da kod građana izazovu strah od određenih ciljanih grupa. Naročito, u nekoliko država su sve snage upregnute na širenje antimigrantskog sentimenta da bi promovisali i opravdavali nedemokratske principe.

Takve grupe često koriste digitalne platforme, koje imaju nedostatak transparentnosti, a koje su otvorene za miješanje i zloupotrebe od strane stranih agenata da bi podrili demokratske izbore i procese. Posljedica toga je pad povjerenja građana u demokratiju širom Evrope.

Zapravo, prema pisanju The Guardiana, istraživanje pokazuje da svaki četvrti Evropljanin glasa za populiste i da su populističke partije više nego utrostručile svoje glasove u posljednje dvije decenije.

I u Mađarskoj i u Poljskoj populistička retorika često je korištena da bi se diskreditovalo javno propitivanje. U obje zemlje demokratske institucije i vrijednosti su pod rizikom, a vlade se u kontinuitetu miješaju i ugrožavaju nezavisnost medija i pravosudne sisteme.

Ima, navodi TI, više slučajeve u kojima se mediji u obje zemlje koriste da bi aktiviste i ljude sa nezavisnim mišljenjem označili kao državne neprijatelje, čime se produbljuju postojeće podjele među građanima i fokus javnosti pomjera sa političara.

Kao rezultat brige o sistematskim kršenjima vladavine prava i Mađarska i Poljska sada su subjekti procedura EU, koji bi im u konačnici mogle uskratiti pravo glasa unutar bloka.

Čak i najbolje kotirane zemlje kao što je Danska nijesu imune na korupciju. Iako Transparencyjev indeks korupcije pokazuje da je danski javni sektor jedan od najčišćih na svijetu, i u ovoj zemlji korucija još postoji, kao što je nedavno pokazao skandal u koji je umiješana i Danska banka. Konkretno, estonska podružnica Danske banke je koristila više od 30 različitih valuta da bi oprala 200 milijardi eura za skoro deceniju. Jedan od najozbiljnijih slučajeva transnacionalnog pranja novca je novac koji je iz Rusije stigao u EU kroz podružnice banaka na Baltiku, koristeći fiktivne kompanije registrovane u Velikoj Britaniji.

Istovremeno, posvećenost EU da promoviše ljudska prava i dobro upravljanje širom svijeta mogli bi pojačati interregionalne antikorupcijske napore. Tokom sastanka ministara vanjskih poslova u Briselu vlada Holandije je predložila da EU popravi svoj režim sankcija da bi omogućila targetirane sankcije za pojedince i entitete izvan EU, koji su umiješani u ozbiljne slučajeve korupcije i kršenja ljudskih prava.

Ovo bi, ukoliko se usvoji, bilo izuzetno dobrodošlo, navode u TI, ali upozoravaju da to ne bi smjelo evropski blok ometati od rješavanja problema kod kuće.

Poboljšanja

Sa bilježenjem stagnacije u cijelom regionu, u kojem se kod većine država primjećuje pomjeranje za jednu ili dvije pozicije, Velika Britanija bilježi značajan napredak.

Iako je Britanija pala za dva poena u odnosu na 2017., napredovala je za šest poena u odnosu na 2012.

U prošloj godini Britanija je imala nekoliko skandala u javnom sektoru u koje su bili uključeni i poslanici, koji su proglašeni krivim zbog korišćenja neprijavljenih odmora na račun stranih država, a tu je i pitanje porijekla novca korišćenog za finansiranje referenduma o Brexitu.

Pogoršanja

Mađarska (64) i Malta (51) su zabilježile najoštriji pad u posljednjih sedam godina, buduće da se korupcija pogoršala. Primjera radi, za objašnjenje situacije u Mađarskoj najočigledniji je primjer protjerivanje Fondacije za otvoreno društvo (Open Society Foundation) i Centralnoevropskog univerziteta (CEU) osnivača Georgea Sorosa, zahvaljujući spornom zakonu o nevladinim organizacijama. Uslijedile su sporne promjene u pravosudnom sistemu po kojem ministar pravde postavlja sudije u sudovima, koji imaju ingerenciju za slučajeve korupcije, a nedavno je izbio i skandal sa zloupotrebom novca iz EU fondova, koje mađarska policija tek treba da istraži.

Malta je nazadovala za šest mjesta u proteklih tri godine, a najpoznatiji slučaj je ubistvo novinarke Daphne Caruane Galizije, istraživačke novinarke, koja je ubijena dok je izvještavala o korupciji u najvišim državnim vrhovima.

Malta je umiješana i u skandal "Panamski dokumenti" te propasti Pilatus banke, kao i njihove šeme "zlatne vize", kojima se državljanstvo Malte prodaje bogatim stranim investitorima.

U decembru 2018. godine Savjet Evrope je u svom izvještaju naveo da na Malti postoji ozbiljan problem sa vladavinom zakona.

Dok su Rumunija (61) i Bugarska (77) prethodno napravile određeni napredak, obje države su ponovo u padu sa ozbiljnim korupcijskim skandalima u Bugarskoj i antikorupcijskim protestima u Rumuniji. Obje zemlje su trenutno pod monitoringom Mehanizma za verifikaciju saradnje (CVM) EU kojim se provjerava da li su države uskladile svoje antikorupcijske i pravosudne reforme na koje su se obavezale članstvom u EU.

Poljska (36), koja je trenutno pod istragom EU zbog sistematskog kršenja vladavine prava je stagnirala. Tu je takođe značajan pritisak na slobodu medija u toj državi. Poljska vladajuća desničarska stranka je uplivom u pravosudni sistem, i pored svih kritika i upozorenja iz EU bloka, nastavlja sa urušavanjem sistema uzajamne kontrole različitih grana vlasti (checks and balances), koji su vitalni za demokratiju i u najboljem interesu javnosti.

Posmatrati sljedeće države

Osim navedenih članica EU, u ovogodišnjem izvještaju TI se ukazuje da Grčku (67), Češku Republiku (46), Austriju (14) i Italiju (53), tri posljednje zemlje zbog rasta populističkih lidera, treba pažljivo posmatrati.

I pored određenog napretka posljednjih godina, Češku Republiku u zadnje vrijeme potresa serija skandala koji daju potpuno drugačiju sliku na terenu.

Upravo je na osnovu prijave TI u Češkoj Republici premijer Andrej Babiš proglašen krivim za sukob interesa u vezi sa vlasništvom u medijskom holdingu. TI u ovoj zemlji podnio je prijavu protiv premijera Babiša i Evropskoj komisiji tražeći preispitivanje njegovih veza sa Agrofertom, češkom kompanijom koja se bavi poljoprivredom, izgradnjom, logistikom i drugim sektorima.

Babiš je jedini korisnik dva povjerenička fonda u čijem su 100 postotnom vlasništvu akcije Agroferta koji prima milione eura od EU podružnica svake godine.

Ovo pitanje, koje je pokrenuo upravo TI, trenutno je pod istragom Evropske komisije.

Grčka se trenutno suočava sa teškoćama oko primjene antimonopolske legislative i dva skandala, koja su vodila do toga, a u oba slučaja tragovi vode do vlade premijera Aleksisa Ciprasa, isti problem ima i Italija za koju se navodi da aktuelna politička kultura može da podrije antikorupcijske napore koje se ulažu u zemlji.

Postoje novi izazovi naročito u onim oblastima gdje se prepliću javni i privatni sektor, pogotovo zbog nedostatka zakona o lobiranju koji pogoduje korupciji.

See all News Updates of the Day

Sve više poslova u uslugama za bogate Amerikance

Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada, i ima više novca za luksuzne usluge, kao što su masaže, manikir i pedikir i angažovanje privatnih trenera. 

Dok broj poslova za Amerikance iz srednje klase nastavlja da se smanjuje, raste broj radnih mjesta na dnu i vrhu platne ljestvice. Radnici u novoj, nižoj klasi, koji vode računa da zadovolje sve prohtjeve dobrostojećih, ponekad se nazivaju „radnicima za bogataše”.

„Ima više ljudi na vrhu, koji mogu da kupuju usluge”, kaže Mark Muro, istraživač instituta Brookings. „Ne samo da ima više bogataša nego ima i više ljudi koji su dovoljno imućni i spremni plate te usluge - bilo da je riječ o instruktorima joge, ili šetačima pasa ili kuririma koji za njih obavljaju različite sitne poslove. A na donjem dijelu društvene ljestvice ima mnogo ljudi kojima su potrebni takvi poslovi.”

Radnici u službi bogatih su najčešće žene - i Latinoamerikanci. To su često ljudi bez fakultetske diplome, koji rade nekoliko poslova, pružajući usluge ljudima koji materijalno bolje stoje od njih.

Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji
Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji

„Ono što nam nedostaje u ovoj zemlji su prihodi srednje klase - poslovi za koje možemo reći da su tradicionalno solidniji i dostojanstveniji”, ističe Muro.

Na tržištu rada, za radnike bez višeg obrazovanja, najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, pokazuju podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će, u narednih 10 godina, broj takvih poslova porasti za 17%, što će dovesti do otvaranja milion novih radnih mjesta.

Broj radnika koji pružaju usluge manikira i pedikira udvostručio se između 2010. i 2017, prema podacima instituta Brookings. Broj fitnes trenera i šetača pasa povećao se i do tri puta više od prosječne stope zapošljavanja. Muro kaže da najmanje tri miliona ljudi u SAD trenutno živi od takvih poslova.

„Ne brine nas toliko što takvi poslovi postoje, nego to što oni nisu posebno dobri poslovi, zbog strukture rada u Americi. Oni nisu dobro plaćeni”, kaže američki analitičar.

Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.
Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.

Takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci i rijetko dobijaju beneficije kao što su bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.

Pa opet, takvi poslovi jesu prilika za nove imigrante da počnu karijeru u Americi. Trećina američke radne snage trenutno se bavi takozvanom ekonomijom honorarnih poslova. Oko 10% njih radi puno radno vrijeme u takvim zanimanjima a ostali prihvataju povremene poslove - kao što je vožnja Ubera - da dopune svoj prihod od glavnog posla.

„Mislim da je to dobro za ekonomiju jer su to ljudi kojima je potreban posao a potražnja je najvažnija za radnike”, kaže Louis Hyman​, direktor Instituta za radne studije na Univerzitetu Cornell. „Pitanje nije kako da se otarasimo ekonomije honorarnih poslova, nego kako da radnicima pružimo veću sigurnost i zaštitu? I to nije samo pitanje za honorarne radnike već za sve radnike sa niskim primanjima u Americi.”

Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.
Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.

Hyman kaže da je jedno od rješenja - da se uspostavi jednostavni sistem beneficija. „Svaki put kada dođe do transakcije, kada vam neko dođe na vrata i nešto dostavi, jedan dolar treba da ide u njegov penzioni fond a jedan u fond za zdravstveno osiguranje”, ističe on. „Mi želimo da omogućimo honorarnim radnicima da imaju takve transakcije.”

Potražnja za uslužnim djelatnostima ove vrste će vjerovatno uvijek postojati - za poslovima koji često služe da pokažu razliku između bogatih i siromašnih.

„Ne mislim da je to posebno lijepa struktura jednog društva”, smatra analitičar Muro. „Mislim da će proizvesti mnogo nezadovoljstva i frustracije na donjoj polovini ljestvice. Ne mislim da je, u cjelini gledano, takvo stanje stvari zdravo, i zato moramo da obezbjedimo da ti poslovi budu dostojanstveni.”

Svjedočenje savjetnice Pencea: Razgovor Trumpa i Zelenskog neprikladan i neobičan

Jennifer Williams, uoči pretresa zatvorenog za javnost, održanom 7. novembra (Foto REUTERS/Tom Brenner/File Photo)

Jennifer Williams, savjetnica za spoljnu politiku američkog potpredsjednika Mikea Pencea, ocijenila je da je telefonski razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog (američkog i ukrajinskog predsjednika), bio neprikladan, navodi se u tranksriptu njenog svjedočenja koji je Odbor za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio u subotu.

Williams je o telefonskom razgovoru dvojice državnika koji je u fokusu istrage o opozivu Donalda Trumpa, na sesiji zatvorenoj za javnost svjedočila 7. novembra.

Williams, koja je slušala razgovor dvojice predsjednika 25. jula tekuće godine, Trumpovo insistiranje da Ukrajina sprovede politički osjetljivu istragu, ocijenila je kao neobično i neprikladno, objavio je Reuters prenoseći detalje njenog svjedočenja.

Takođe, Predstavnički dom objavio je i tranksript ranijeg svjedočenja Timothyja Morrisona, zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koje je takođe održano iza zatvorenih vrata.

Kao i Williams, Morrison je posvjedočio da su ga zabrinule primjedbe koje je Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.

„Neprijatno mi je zvučala bilo kakva ideja da bi predsjednik Zelenski dopustio sebi miješanje u našu politiku”, rekao je Morrison, koji je takođe slušao razgovor dvojice predsjednika.

Morrison je odbio da odgovori na pitanje smatra li razgovor Trumpa i Zelenskog nelegalnim ili nepriličnim, ističući da je mislio da će procuriti u javnost i naštetiti odnosima sa Ukrajinom.

Timothy Morrison
Timothy Morrison

Jennifer Williams i Timothy Morrison javno će svjedočiti 19. novembra.

Svjedočenje Marka Sandyja iza zatvorenih vrata

Mark Sandy, zvaničnik Bijele kuće zadužen za budžet, svjedočio je u Predstavničkom domu američkog Kongresa iza zatvorenih vrata o zadržavanju vojne pomoći Ukrajini.

Sandy, zvaničnik kancelarije, čiji je djelokrug rada raspolaganje budžetom, prvi je predstavnik te institucije koji svjedoči nakon što su tri zvaničnika odbila obavezujuće sudske pozive da se pojave na sesiji, objavila je agencija Reuters.

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen, izjavio je neimenovani zvaničnik angažovan u organizovanju svjedočenja američkih zvaničnika.

Pritisci predsjednika Donalda Trumpa na Ukrajinu, u fokusu su istrage koje predvode njegovi politički rivali demokrate, koja pokušava da utvrdi da li je republikanac Trump zloupotrijebio američku spoljnu politiku da bi podrio svoje moguće protivnike na predsjedničkim izborima 2020. godine

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata
Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata

Jamie Raskin, predstavnik demokrata i član Pravnog i Nadzornog komiteta, izjavio je da je Holmes pozvan kako bi objasnio da li je vojna pomoć stopirana iz političkih razloga.

„Riječ je o tehničkom dijelu istrage”, rekao je Raskin medijima. „Želimo da utvrdimo da li je predsjednikov politički cilj bio da uzdrma ukrajinske vlasti - kako bi mu pružile usluge zbog kojih bi ih vratio u budžetski proces”, naveo je Raskin.

Predsjednik Donald Trump je u petak objavio desetine tvitova negativne konotacije tokom svjedočenja Mari Jovanovič, bivše američke ambasadorice u Ukrajini, dok je javno svjedočila u istrazi o njegovom opozivu.

„Osjećala sam se ugroženo zbog Trumpovih riječi", odgovorila je Jovanovič tokom svjedočenja upitana kako je protumačila sve ono što je predsjednik Trump iznio o njoj u julskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Jovanovič je, drugog dana javnog svjedočenja koje je prenosila televizija, govorila o metodama borbe protiv korupcije u Ukrajini prije nego što je Trumpova administracija smijenila sa pozicije ambasadora u toj zemlji.

Dok je njeno javno izlaganje privuklo izrazitu pažnju javnosti u petak – tek poneki detalj procurio je o svjedočenju iza zatvorenih vrata Davida Holmesa, zvaničnika američke ambasade u Kijevu, navodi Reuters.

Holmes je posvjedočio da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika – centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

„Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden – predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom – u kome nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Sondland, koji je već jednom preinačio svoju izjavu, u istrazi o opozivu američkog predsjednika javno će svjedočiti 20. novembra. Istog dana u Predstavničkom domu Kongresa će javno govoriti i zamjenica ministra odbrane Laura Cooper i zamjenik državnog sekretara David Hale.

Dan prije, 19. novembra, na istom mjestu će se naći i Alexander Vindman, zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost sigurnost, Jennifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hill svoj iskaz će dati 21. novembra.

Trumpov brend u New Yorku nedovoljna garancija za uspjeh?

Više od dvije decenije, Trumpov hotel i Trumpove kule su neke od znamenitosti New Yorka, sa svojom prepoznatljivom, pozlaćenom fasadom i luksuznim enterijerima. Međutim, Trumpov brend u tom gradu više nije garancija uspeha.

Trumpovo ime je 2019. uklonjeno sa posljednje, iz kompleksa luksuznih stambenih zgrada, na bulevaru Riverside. Stanari su, takođe, tražili da se pozlata skine sa ulaza u zgrade. Bivši Trumpov hotel u Sohou takođe je morao da promijeni izgled jer se borio za opstanak na tržištu, djelimično i zbog političke konotacije koju sadrži Trumpovo ime.

“Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka", kaže Marco Soriano, investitor kuće "Soriano global holdings", aludirajući na državu New York u kojoj su u većini demokrate.

"Mislim da je raspoloženje prema njegovoj politici veoma jasno u državama koje ubjedljivo glasaju za demokrate. Zbog toga je njegov brend pretrpio štetu", kaže Soriano.

Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka
Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka

Iako nose predsjednikovo ime, ove zgrade, međutim, ne pripadaju Donaldu Trumpu – on je vlasnik samo devet zgrada na Manhattanu.

Prema internet stranici za nekretnine StreetEasy, u neboderu Trump International blizu Central parka prodaje se osamnaest stanova.

Prošle godine, dvanaest stanova je kupljeno u njegovoj drugoj zgradi – Trumpovoj kuli na Petoj aveniji, a svaki je prodat za 15 do 20 odsto manje od originalne kupovne cijene. Međutim, prema stručnjacima za investicije, to ne znači da Trumpove zgrade nisu profitabilne.

“U gradu se priča da gube novac, da se zatvaraju, da ne mogu da samostalno posluju, ali cifre govore nešto drugo. Na osnovu istraživanja i onoga što se može pročitati o njihovoj finansijskoj situaciji, oni, zapravo, sasvim dobro stoje", podvlači Marco Soriano.

Iako je kompleks kula na bulevaru Riverside promijenio izgled i izbacio predsjednikovo prezime iz svog naziva, Trumpova organizacija i dalje održava zgradu a stanari joj plaćaju te isluge kao što je bio slučaj godinama ranije.

Kompanija je, izgleda, naučila lekciju i promijenila strategiju tako što je, sasvim doslovno, minimalizovala predsjednikovo ime – kao što je slučaj sa oznakom pored slavnog klizališta u Central parku.

Marco Soriano, njujorški investitor, smatra da strategija brenda nije samo u logotipu.

“Koji svakako šalje poruku – Evo me, vidi me! Smanjivanje slova je možda pomoglo, ali to je takva turistička atrakcija da ne vjerujem da će iko prestati da dolazi tamo zbog Trumpovog imena. Ako prođete pored njegove zgrade, kule u kojoj je njegov stan, vidjećete stotine ljudi svakog dana kako se slikaju ispred. Da li je to dobar ili loš znak?", pita se Soriano.

Stručnjak za investicije Marco Soriano vjeruje da politika i ekonomija prolaze kroz cikluse razvoja, i da će i ovaj loš momenat za Trumpov brend, proći.

“To je jedan ciklus, ne vjerujem da će ga trajno pogoditi. Mislim da će njegova djeca, a svi su završili škole biznisa, smisliti korporativnu strategiju koja će mu pomoći da se izvuče. Dio strategije je to smanjivanje logotipa, manja upadljivost, i to je dobar potez. A sada se sve svodi na komunikacije – da se ljudima prenese prava poruka", zaključuje Soriano.

Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku
Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku

Međutim, za sada, i bar u New Yorku, Trumpovo ime njegovoj imperiji nekretnina ne donosi mnogo koristi.

Pucnjava u Kaliforniji, ima mrtvih i ranjenih

Policija u Kaliforniji (ilustrativna fotografija)

Policija grada Fresno u Kaliforniji istražuje masovnu pucnjavu na zabavi na kojoj je gledana utakmica, a u kojoj je najmanje devet ljudi ustrijeljeno.

Nekoliko je mrtvih, a ostali su u kritičnom stanju, naveo je portparol policije.

CNN jutros javlja da je najmanje deset ljudi je ranjeno, a četiri osobe su preminule nakon pucnjave.

Pucnjava se dogodila oko 18 sati po lokalnom vremenu na jugoistočnoj strani grada Fresnoa.

Nepoznati počinitelji ušuljali su se u dvorište kuće gdje su se ljudi okupili kako bi gledali nogometnu utakmicu i počeli pucati, rekao je policijski službenik Bill Dooley, a prenosi AP.

Napadač je u bjekstvu, a policija ispituje susjedstvo i pregleda sigurnosne kamere, prenio je Reuters.

Policija nije objavila broj mrtvih na konferenciji kasno u nedjelju, ali je saopštila da ima više mrtvih među devet koliko je ustrijeljeno u ovom mjestu, oko 300 kilometara sjeverno od Los Angelesa.

Pete Buttigieg vodi među demokratskim kandidatima u Iowi

Pete Buttigieg na predizbonom mitingu u New Hampshireu

Kandiat za predsjedničku nominaciju demokrata i gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg vodi među predsjedničkim kandiatima u saveznoj državi Iowi koja će prva glasati na primarnim izborima 2020., pokazuje istraživanje javnog mnijenja koji su sproveli Des Moines Register/CNN/Mediacom.

Podrška Buttigiegu se popela na 25 odsto, što je rast od 16 poena u odnosu na istraživanje u septembru, prenosi CNN.

Senatorka iz Massachusettsa​ Elizabeth Warren ima podršku od 16 odsto, a bivši potpredsjednik Joe Biden i senator Bernie Sanders imaju podršku od po 15 odsto.

Podrška Warren je od septembra pala za šest procenata, Bidenu za pet, dok je Sanders dobio četiri odsto podrške.

Buttigieg je za CNN rekao da ga ovi rezultati ohrabruju, ali da i dalje mora "mnogo da radi" na tome da ga birači prepoznaju.

Gradonačelnik South Benda se ipak ne kotira toliko dobro u anketama na nivou cijelih SAD, gdje ima prosečnu podršku od 8 odsto.

Buttigieg je završio treće tromjesečje ove godine sa 23,4 miliona dolara prikupljenih u kampanji od donacija. Elizabeth Warren je prikupila 25,7 miliona dolara, Bernie Sanders 33,7 milona, a Joe Biden 8,9 milona dolara.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG