Linkovi

Richard Wood za BIRN: Pravosuđe ne napreduje u borbi protiv korupcije


Richard Wood, šef Odjela za vladavinu prava Evropske komisije u BiH

Pravosudne institucije u BiH ne ostvaruju napredak u procesuiranju korupcije, te su suočene s pritiscima političara koji su u izbornoj kampanji doveli do smanjenja povjerenja u sudove i tužilaštva, smatra šef Odjela za vladavinu prava Evropske komisije u BiH Richard Wood.

U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Wood kaže da iako korupcija predstavlja “ključnu prepreku za priključenje Evropskoj uniji”, pravosudne institucije nisu pronašle mehanizme efikasne borbe protiv korupcije.

“Napretka jednostavno nema. Možemo reći da je gotovo nepostojeći. Nema mnogo optužnica, suđenja ili osuđujućih presuda za korupciju na visokom nivou ili organizovani kriminal, i samo nekoliko ih je na nižem nivou”, navodi Wood.

Prema Woodu, postoje nedostaci u istragama i skupljanju dokaza. On pojašnjava da postoji neusklađenost između želja tužilaštava, rada policije i potreba sudija.

“Širom Federacije je poprilično slab policijski sistem, kantonalni sistem je ‘izrešetan’ političkim uticajem i nedostatkom transparentnosti i nezavisnosti. Čitajući novine, vidim da je u Bosni i Hercegovini posljednjih godina zaplijenjeno više droge u većim količinama nego u drugim zemljama regiona. To mi govori da imamo jasan problem organizovanog kriminala, ali ukazuje da vjerovatno postoji i problem korupcije na visokom nivou”, ističe Wood.

On smatra da su pritisci na sudije i tužioce i politička uplitanja u njihov rad neprikladni. Napominje da je kroz razgovore od nekih sudija saznao da su uznemireni zbog ovih pritisaka, ali da se većina sudija ponaša profesionalno.

“Sudije i tužioci se moraju opirati i izdržati svaku vrstu neprikladnog uticaja. S druge strane, političari se moraju suzdržati od pokušaja da neprikladno utiču na sudije i tužioce. Nezavisnost nije privilegija – to je dužnost”, kaže Wood.

Ključ za vraćanje povjerenja bosanskohercegovačkih građana je, prema Woodu, ojačavanje integriteta unutar pravosuđa i ostvarivanje rezultata u borbi protiv korupcije na svim nivoima.

Delegacija Evropske unije u BiH je, kako kaže Wood, radila s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) na usvajanju preporuka za unapređenje pravosuđa. Fokus ovih sastanaka, kako dodaje, bili su “procedure imenovanja sudija i tužilaca, veliki broj disciplinskih prekršaja, slabosti u ocjenjivanju i edukaciji nosilaca pravosudnih funkcija, kao i objavi imovnih kartona sudija i tužilaca”.

“Javnost mora znati da može vjerovati sudijama i tužiocima”, pojašnjava Wood.

Na kritike da ova unapređenja idu sporo, kao i proces Strukturalnog dijaloga, u okviru kojeg se više godina pregovara o nadležnostima državnog pravosuđa i osnivanju novog Apelacionog suda, Wood naglašava da je sva odgovornost na političarima iz BiH.

“Postoji konsenzus o uspostavljanju Apelacionog suda, što je pozitivno, no to čeka rješenje nacrta Zakona o sudovima koji se tiče nadležnosti između pravosudnih institucija države i entiteta. Tek kad se to riješi, bit će jasna budućnost Apelacionog suda”, kaže Wood.

“Strukturalni dijalog je pružio put i podršku i nastavit će to raditi, ali vlasti u BiH moraju da ispune obećanja. S aspekta Evropske unije stanje je jasno – mi smo informisali, vodili i facilitirali sastanke već godinama, sada je zadatak vlasti u BiH da donesu ove odluke. Ako to ne urade, to će rezultirati negativnim mišljenjem na aplikaciju BiH za članstvo u Evropskoj uniji. Jačanje pravosuđa je test kredibiliteta i posvećenosti za borbu protiv korupcije i kriminala”, dodaje on.

Kao primjer neadekvatne podrške reformama pravosuđa, Wood navodi probleme u implementaciji federalnog zakona o suzbijanju organizovanog kriminala i korupcije, te uspostavljanje posebnih odjeljenja tužilaštava.

“Više mjeseci smo pregovarali sa zakonodavcima i VSTV-om pokušavajući da razvijemo najbolji zakon, što smo i učinili, ali šta se desilo – zakon je prošao, a gdje je novac? Izgleda da je Federalni parlament unaprijedio zakon, ali podbacio kada je riječ o njegovom finansiranju”, kaže Wood.

Govoreći o usvajanju Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, Wood pojašnjava da je ona trenutno politički blokirana, te misli da će takva i ostati sve dok se ne izabere nova vlast nakon predstojećih izbora.

On je mišljenja da je pristup Strategije dobar, te je stoga jako važno da se usvoji Revidirana strategija. Iako je predviđeno da se svi predmeti ratnih zločina okončaju do 2023. godine, Wood smatra da je to nemoguće uzimajući u obzir brojnost predmeta za ratni zločin.

“Tokom protekle izborne kampanje političari su posegli za tamnim uglovima svog uma kako bi stvorili negativnu retoriku, koja nije od pomoći i koja je podijelila državu više nego je to moguće, i mislim da je to jako žalosno. To utiče na vladavinu prava, korupciju i organizovani kriminal”, zaključuje Wood.

Vaše mišljenje:

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG