Linkovi

Top priča SAD

Trumpova administracija odustala od novog pravila za strane studente

Univerzitet Harvard, arhiva (Foto: Maddie Meyer / GETTY IMAGES NORTH AMERICA / AFP)

Trumpova administracija, suočena sa osam federalnih tužbi i protivljenjem stotina univerziteta, odustala je od novog pravila prema kojem bi strani studenti morali da napuste SAD ili da se upišu u drugu školu ako bi im predavanja bila samo online zbog koronavirusa.

Odluka je saopštena na početku sudskog pretresa, održanog po tužbi koju su protiv sporne mjere podnijeli Univerzitet Harvard i Institut za tehnologiju Massachusetts (MIT).

Okružni sudija u Massachusetts​ Allison Burroughs saopštila je da su federalne imigracione vlasti pristale da povuku naredbu donesenu 6. jula i da "se vrate na status kvo".

Advokat koji zastupa Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost i Agenciju za imigraciju i carine samo je rekao da je navod sudije tačan.

U tužbi, Harvard i MIT naveli su da je novo pravilo o stranim studentima doneseno nezakonito i da je suprotno ranijim smjernicama federalnih imigracionih zvaničnika o tome da će ograničenja na online obrazovanje biti suspendovana tokom pandemije.

Trumpova administracija je prethodno saopštila da će strani studenti koji od septembra predavanja budu pohađali samo online morati da napuste SAD, dok istovremeno pritiska škole i univerzitete da od septembra obnove nastavu normalno.

Međutim, neki univerziteti, poput Harvarda, su već saopštili da će predavanja u jesenjem semestru biti online.

Američki koledži saopštili su da bi nova mjera administracije ugrozila bezbjednost studenata i nanijela finansijsku štetu školama. Mnoge škole zavise od školarine koju plaćaju strani studenti, a neke bi izgubile milione dolara da je mjera sprovođena.

U SAD je u generaciji 2018/19 studiralo oko 1,1 milion stranih studenata, prema podacima State Departmenta i Instituta za internacionalno obrazovanje, što čini oko 5,5 odsto ukupnog broja studenata u toj generaciji.

See all News Updates of the Day

Biden potpisao uredbu o glasačkim pravima

Joe Biden

Predsjednik Joe Biden u nedjelju je dao nalog federalnim agencijama da preduzmu određene, skromne, korake da olakšaju proces glasanja američkim biračima, dok se u Kongresu vodi velika bitka o glasačkim pravima širom zemlje.

Biden je vladinim agencijama naredio da omoguće lakše registrovanje birača i pružanje informacija o izborima, dok je šefovima tih agencija rekao da osmisle planove da milionima federalnih radnika daju slobodan dan, da bi sami glasali ili volontirali kao nestranački radnici na biralištima.

Američki lider potpisao je tu uredbu na 56. godišnjicu "krvave nedjelje", incidenta iz 1965. godine, kada su policajci države Alabame pretukli oko 600 aktivista za građanska prava, kada su pokušali da marširaju u gradiću Selma. Napad na aktivistse bio je prekretnica u američkom pokretu za građanska prava i doveo do usvajanja zakona o glasačkim pravima, kasnije te godine.

"Svaki registrovani birač treba da ima mogućnost da glasa, i da se taj glas računa", izjavio je Biden u unprijed snimljenom govoru koji je emitovan na Doručku jedinstva u čast Martina Luthera i Corette King. "Ako imate najbolje ideje, nemate šta da krijete. Pustite ljude da glasaju", rekao je predsjednik. Učesnici ovogodišnjeg doručka, održanog na državnom koledžu Wallace, sjedili su u svojim automobilima zbog pandemije koronavirusa.

Prošle nedjelje, u Predstavničkom domu, koji kontrolišu demokrate, usvojen je niz mjera o glasačkim pravima kojima treba da se uspostave nacionalni standardi o načinu sprovođenja izbora u SAD, koji bi imali prednost u odnosu na veoma raznovrsna pravila koja postoje u 50 američkih država.

Zakon je prošao u Predstavničkom domu, skoro po stranačkim linijama sa 220 glasova za i 210 protiv, ali mu se republikanci uglavnom protive. U Senatu, u kome ima 50 demokrata i 50 republikanaca, demokratama koje podržavaju zakon potrebno je najmanje 10 republikanskih glasova da bi okončali potencijalni filibaster - proceduru koja se koristi za blokiranje usvajanja zakona.

Kada je započela pandemija prošle godine, brojne države su olabavile pravila glasanja kako bi građani mogli da glasaju prije dana izbora, ili glasaju poštom a da ne navode razlog za to.

Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.
Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.

Međutim, poslije Bidenove pobjede na izborima, republikanci sada pokušavaju da uvedu zakone koji će, na budućim izborima, postaviti čvršća pravila i ograniči pristup glasanju - kao što je zabrana glasanja na nedjelju uči dana izbora. To je dan kada crnačke crkve često, poslije redovne službe, podstiču vjernike da izađu i glasaju. Prema nekim od prijedloga, ograničilo bi se glasanje poštom ili rano glasanje. Više od 250 restriktivnih prijedloga izbornih zakona podnijeto je u 43 države.

Mjera koja je usvojena u Predstavničkom domu, čini upravo suprotno - standardizuje nacionalna pravila, prema kojima bi se tražila automatska registracija birača kada se ljudi registruju za dokumenta koja izdaje vlada, kao što su vozačke dozvole. Rano glasanje bi bilo omogućeno najmanje 15 dana prije samog izbornog dana.

Nezavisne komisije, koje ne bi činili članovi skupština, odredile bi granice glasačkih jedinica i distrikta kako bi se obe stranke spriječile da kroje mape kako im odgovara. Imena političkih donatora bi morala da se otkriju. Predsjednički kandidati bi morali da objave svoja poreska dokumenta, što je Bidenov prethodnik Donald Trump rekao da će učiniti, ali nikada nije ostvario.

U svom govoru u nedjelju, Biden je rekao: "2020, sama naša demokratija je bila u pitanju, i čak u sred pandemije, glasalo je više Amerikanaca nego ikada ranije", više od 159 miliona ljudi.

Čak i tako, rekao je Biden, "umjesto da se slavi moć glasanja - vidjeli smo upad bez presedana u naš Capitol i brutalni napad na našu demokratiju 6. januara. Do sada neviđeni napor da se ignoriše, podrije i poništi volja naroda."

Stotine Trumpovih pristalica upale su u Capitol da pokušaju da ponište Bidenovu pobjedu. Razbijali su prozore, upadali u kongresne kancelarije i tukli se sa policijom a u neredima je nastradalo pet osoba, među kojima i jedan policajac Capitola. Više od 300 izgrednika je uhapšeno a istraga se nastavlja.

Blinken: Ako se ne sprovedu reforme, moguće povlačenje SAD iz Afganistana

Državni sekretar SAD Antoni Blinken

Državni sekretar SAD Antony Blinken upozorio je da će Afganistan sam morati da se suoči sa talibanima ako predsjednik Ašraf Gani ne ubrza mirovni proces.

"Moram jasno da kažem, gospodine predsjedniče, da se politički proces nastavlja u Washingtonu i da SAD nisu odbacile nijednu opciju. Razmatramo i potpuno povlačenje naše vojske do 1. maja", piše u Blinkenovom pismu afganistanskom predsjedniku.

Američki državni sekretar je naglaso da je hitno potrebno sprovesti promjene kako bi se spriječilo da talibani osvoje još neke dijelove teritorije.

U pismu, u koje je Glas Amerike imao uvid, piše i kakva su očekivanja od Ganija i koje diplomatske napore Afganistan treba da sprovede.

Blinken je najavio da će SAD, preko UN, pozvati ministre spoljnih poslova Rusije, Kine, Pakistana, Irana i Indije kako bi zajedno definisali pristup u postizanju mira u Afganistanu. Takođe piše da će pozvati Tursku da organizuje sastanak svih učesnika konflikta u Avganistanu u narednim nedjeljama kako bi se "finalizovao mirovni sporazum".

Amerika je, kaže Blinken, pripremila predlog prema kojem se spriječava proljećna ofanziva talibana. Spriječavanje nasilja je glavni zahtjev upućen afganistanskoj vladi, a konstatuje se da je nasilje na "nedoupstivo visokom nivou" od dogovora sa SAD u februaru 2020.

Američki izaslanik za Avganistan Zamlaj Kalizad zalaže se za ponovno pokretanje mirovnog procesa i Ganiju je predao Blinkenovo pismo.

Među predlozima je i formiranje "tranzicione mirovne vlade" koja bi u nekom momentu predala ovlaštenja stalnoj vladi, nakon izmjena ustava i izbora.

Portparol talibana Mohamad Naem rekao je za Glas Amerike da će talibani proučiti prijedlog koji je donio Kalizad i da će potom iznijeti svoj stav.

"Mislim da bi ovo pismo moglo da pogorša odnose između Ganija i Bidena jer se vidi da su SAD spremne da podrže formiranje nove vlade, a to je nešto što Gani ne želi", kaže Michael Kugelman​, direktor azijskog programa u Willson centra u Washingtonu.

Ideja o prelaznoj vladi postoji od predsjedničkih izbora 2019. godine, ali je Gani odbacivao.

"Slobodni, pošteni i inkluzivni izbori pod nadzorom međunarodne zajednice su jedini način za formiranje nove vlade", rekao je Gani u subotu.

Ganijev politički rival Abdulah Abdulah kaže da je otvoren za pregovore o američkoj ideji.

Značajna većina Amerikanaca podržava Bidenovo reagovanje na koronavirus

U vrijeme duboke političke polarizacije u Americi, podrška Bidenovom reagovanju na pandemiju prevazilazi stranačke linije. U cjelini, 70% Amerikanaca podržava korake koje je demokratski predsjednik preduzeo u reagovanju na virus, među kojima je i 44% republikanaca. (Foto: AP)

Kao i većina novoizabranih predsjednika u američkoj istoriji na početku mandata, Džo Bajden (Joe Biden) uživa prilično veliku popularnost i podršku građana.

60% Amerikanaca odobrava njegov rad a još više podržava način na koji reaguje na pandemiju koronavirusa, pokazuje nova anketa koju su sproveli AP i NORC Centar za istraživanja javnih pitanja.

U vrijeme duboke političke polarizacije u Americi, podrška Bidenovom reagovanju na pandemiju prevazilazi stranačke linije. U cjelini, 70% Amerikanaca podržava korake koje je demokratski predsjednik preduzeo u reagovanju na virus, među kojima je i 44% republikanaca.

Biden nailazi na veći skepticizam Amerikanaca kada je riječ o ekonomiji, koja je teško pogođena pandemijom. 55% Amerikanaca odobrava Bidenov pristup ekonomiji do sada, a 63% smatra da je ekonomija u lošem stanju, pokazuje anketa koju su sproveli AP i NORC. Republikanci su manje skloni da podrže Bidena kada je riječ o ekonomiji, nego pandemiji, i samo 17% odborava njegovu fiskalnu politiku.

Manje od dva mjeseca nakon što je stupio na položaj, Biden je najveću pažnju posvetio pandemiji, pozivajući Amerikance da prate stroge mjere socijalnog distanciranja i nošenja maski i obećao da će ubrzati distribuciju vakcina. Takođe je više puta poručio da se ekonomija neće potpuno oporaviti dok se širenje virusa ne dovede pod kontrolu.

Biden je tražio od Kongresa da usvoji plan pomoći pogođenima pandemijom u vrijednosti od 1,9 hiljada milijardi dolara, koji bi obezbijedio direktne isplate pomoći milionima Amerikanaca i ulio novac u budžete državnih i lokalnih vlada. Džon Viljegas, 58-godišnji demokrata iz Ilinoisa koji podržava Bidenovu politiku i u reagovanju na pandemiju i u ekonomiji, jedva čeka da se usvoji paket pomoći. "Pošto su mnoge male firme morale da se zatvore, mnogo ljudi trpi", kaže Viljegas, koji je Bidenov pristup nazvao "zaokretom od 180 stepeni" u odnosu na njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.

Trump je tvrdio da američka ekonomija ne može da izdrži udarac koji nastaje kada se uvedu restrikcije na poslovanje i putovanja. Najveći strahovi ekonomista su bili smanjeni kada su republikanske države slijedile Trumpov putokaz i suprotstavile se restrikcijama, ali je broj slučajeva COVID19 tada drastično porastao. Više od 520.000 ljudi je preminulo u SAD od virusa tokom prošle godine.

ARHIVA - Građevinski radnici na Menhetnu u Njujorku čekaju u redu da im se izmeri temperatura da bi se vratili na posao posle ručka, 10. novembra 2020.
ARHIVA - Građevinski radnici na Menhetnu u Njujorku čekaju u redu da im se izmeri temperatura da bi se vratili na posao posle ručka, 10. novembra 2020.

Uprkos radikalno drugačijim pristupima vođenju ekonomije za vrijeme pandemije, Bidenov rejting popularnosti u sferi ekonomije je sličan Trumpovom, čiju je ekonomsku politiku od početka pandemije dosljedno podržavalo oko polovine Amerikanaca. Ključna razlika je u tome što je zbog tog nivoa podrške, ekonomija bila Trumpova najjača strana, dok je Bidenu tu podrška relativno slaba u poređenju sa stavovima Amerikanaca o njegovom upravljanju zemljom za vrijeme pandemije, i drugim pitanjima.

Podaci pokazuju da su stranačke podjele i dalje veoma jake u SAD - stavovi Amerikanaca o ekonomiji su se potpuno promijenili od kako je inaugurisan novi predsjednik. U decembru, 67% republikanaca i samo 15% demokrata je opisalo ekonomiju kao dobru. Sada, 35% republikanaca i 41% demokrata pozitivno opisuje ekonomiju. U tom periodu nije bilo mnogo većih promjena u ukupnom ekonomskom rastu ili stopi nezaposlenosti.

Bidenovo reagovanje na pandemiju moglo bi da odredi tok njegovog predsjedničkog mandata i politički kapital, u pokušaju da donese značajne zakone u drugim oblastima. Demokrate ubrzano rade na prijedlozima zakona o investicijama u infrastrukturu, reformi policije i glasačkim pravima.

Biden je takođe obećao da će se uhvatiti u koštac sa problemom klimatskih promjena, i najavio da će nadgraditi veliki zakon o reformi zdravstvene zaštite, donijet u vrijeme kada je bio potpredsjednik Baraka Obame.

Obećanje da će preduzeti odlučne korake donijelo mu je solidni rejting popularnosti u nekim od tih sfera. Na primjer, oko 6 od 10 Amerikanaca kaže da odobrava Bidenov pristup zdravstvenoj zaštiti i rasnim odnosima.

Ukupno, 48% Amerikanaca vjeruje da zemlja ide u dobrom smjeru, u poređenju sa 37% iz decembra. Anketa takođe pokazuje da 43% Amerikanaca očekuje da će se stvari u zemlji u cjelini popraviti u narednih godinu dana, dok 34% misli da će se pogoršati a 23% vjeruje da će stanje ostati otprilike isto.

Sam Biden namjerno izbjegava da predviđa kada će se život u Americi vratiti u prije-pandemijsku normalu. Iako je obećao da će SAD imati dovoljno vakcina za sve Amerikance do kraja maja, rekao je da će tek krajem godine ili početkom 2022 Amerikanci moći da prestanu da nose maske ili se u potpunosti vratiti normalnim aktivnostima.

Kada je riječ o postavljanju očekivanja građana - Bidenov tim ima sljedeći cilj: obećati manje, ostvariti više nego što je obećano.

SAD: Senat usvojio Bidenov prijedlog paketa pomoći zbog pandemije

USA, Washington, The U.S. Senate passes President Joe Biden's $1.9 trillion COVID-19 relief plan

Američki Senat usvojio je novčani paket pomoći građanima ugroženim pandemijom koronavirusa vrijedan 1,9 hiljada milijardi dolara – koji je predložio aktuelni predsjednik Džozef Bajden (Joseph Biden).

Prijedlog zakona podržalo je 50 članova gornjeg doma američkog Kongresa – dok je protiv glasalo njih 49 i usvojen je nakon dvadeset sedmočasovne rasprave koju su obilježile odlaganja i prepirke.

To zakonsko rješenje ponovo će biti vraćeno u Predstavnički dom na konačno odobrenje poslije čega će biti dostavljeno na potpis predsjedniku Bajdenu – i potom formalno postati zakon.

Poručujemo građanima da pomoć stiže. Naš posao je da pomognemo zemlji da iz olujne svakodnevice pređe u budućnost punu nade”, rekao je Čak Šumer – lider demokratske većine u Senatu.

Poručio je i da očekuje da će Predstavnički dom američkog Kongresa odobriti prijedlog zakona koji je usvojio Senat i da će ga američki predsjednik potpisati do 14. marta - kada ističe federalna pomoć za nezaposlene.

Prijedlog zakona je usvojen pošto su demokrate postigle dogovor sa demokratskim senatorom Džoom Menčinom iz Zapadne Virdžinije o naknadi za nezaposlene.

Republikanci su se protivili Bajdenovom zakonskom prijedlogu i pokušali su da na svoju stranu pridobiju senatora Menčina koji se zalagao za manju naknadu nego njegove demokratske kolege.​

Nakon što se u Senatu, do ranih jutarnjih sati, gotovo 11 sati naglas čitao cjelokupni demokratski zakonski prijedlog od 628 strana na zahtjev republikanskog senatora Rona Džonsona, u petak su bile vidljive stranačke podjele uoči debate o amandmanima koji bi mogli da budu predlagani i tokom predstojećeg vikenda.

Gornji dom američkog Kongresa u petak je odbacio amandman, koji je predložio liberalni senator Berni Sanders, da se minimalna cijena rada na federalnom nivou više nego udvostruči tokom narednih pet godina.

Liberalne i umjerene demokrate u međuvremenu su postigle dogovor o amandmanu koji predviđa da se federalna pomoć za nezaposlene, obuhvaćena zakonskim prijedlogom, smanji na 300 dolara nedeljno, sa predloženih 400.

Dok Kongres raspravlja o novoj ekonomskoj pomoći, Sekretarijat za rad saopštio je da je zapošljavanje u SAD naglo poraslo u februaru, a da je broj poslova povećan za 379.000, što je znatno više od očekivanog.

Međutim, lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer naglasio je da su milioni poslova izgubljeni tokom pandemije i da ljudi ne mogu da plaćaju kirije, zbog čega Vašington mora da preduzme agresivnu akciju.

"Bogati Amerikanci su u veoma dobrom položaju. Međutim, veliki broj ljudi se i dalje suočava sa poteškoćama", naglasio je Šumer.

Republikanski senatori su, za sada, protiv demokratskog prijedloga za koji smatraju da je preskup.

"Naša zemlja je već na putu snažnog oporavka. Već smo na putu da se oporavimo od ove krize, bez nove pomoći", poručio je lider republikanaca Mič Mekonel.

Ako Senat odobri zakonski prijedlog o novoj pomoći zbog pandemije, on će zatim biti vraćen u Predstavnički dom na konačno usvajanje. Donji dom je prethodno usvojio svoju verziju zakonskog prijedloga. Demokrate se nadaju da bi Bajden mogao da ga potpiše prije 14. marta, kada ističu pojedini programi.

S obzirom na to da dvije stranke imaju jednak broj mjesta u Senatu, demokrate su primorane da mijenjaju prijedlog kako bi pridobile podršku svih 50 kolega. To bi zatim omogućilo da potpredsjednica SAD Kamala Harris da odlučujući glas, ako ni jedan republikanski senator ne podrži ponuđeni predlog.

Zakonski prijedlog između ostalog obuhvata finansijska sredstva za vakcine i medicinske zalihe, zatim produženje pomoći za nezaposlene i novu rundu novčane pomoći domaćinstvima, malim preduzećima i državnim i lokalnim vladama. Istraživanja javnog mnijjenja pokazuju široku javnu podršku za Bajdenov prijedlog.

Pandemija koronavirusa je odnijela gotovo 520.000 života u Americi, dok su milioni ostali bez posla.

Rast broja radnih mjesta u SAD veći od očekivanog

ARHIVA - Oglas o zapošljavanju u San Francisku, u Kaliforniji, (Foto: AP/Jeff Chiu, File)

Broj radnih mjesta u Sjedinjenim Državama se u februaru povećao više od očekivanog u svijetlu pada novih slučajeva Covid 19, ubrzane vakcinacije i dodatne vladine pomoći, što je dovelo do snažnijeg oporavka tržišta rada na kojem se očekuju dodatni rast narednih mjeseci. 

Prošlog mjeseca je dodato 379.000 radnih mjesta nakon rasta od 166.000 u januaru, saopštio je u petak Sekretarijat za rad. U decembru, broj radnih mjesta pao je prvi put za osam mjeseci. Ekonomisti, s kojima je razgovarala agencija Reuters, predviđali su da će u februaru biti 182.000 više radnih mjesta.

Stopa nezaposlenosti pala je na 6,2 odsto sa 6,3 procenata u januaru.

Najnoviji izvještaj o zapošljavanju je takođe podsjetnik da je ekonomski oporavak u Americi, koja je ušla u drugu godinu pandemije koronavirusa, ipak veoma spor, dok su milioni Amerikanaca i dalje bez posla.

Šef Federalnih rezervi Džerom Pauel u četvrtak je bio optimista u pogledu situacije na tržištu rada, ali je upozorio da je malo vjerovatno da će ove godine biti povratka na puno zapošljavanje.

Tržište rada sporo reaguje na smanjenje dnevnog broja zaraženih i hospitalizacija, koje je doprinijelo povećanju potrošnje u januaru i podstaklo ekonomiste da povećaju procentu rasta u prvom kvartalu.

Iako su milioni nezaposleni, kompanije i dalje teško pronalaze radnike, što doprinosi usporenom rastu zapošljavanja. Zbog pandemije, pojedini radnici oklijevaju da se vrate na posao u strahu da bi mogli da budu izloženi koronavirusu.

Pandemija je disproporcionalno pogodila žene koje su primorane da napuste poslove da bi se brinule o djeci, s obzirom na to da je nastava u mnogim školama i dalje na internetu.

Prema podacima Biroa za statistiku, oko 10 miliona majki koje žive sa djecom školskog uzrasta nije aktivno radilo u januaru, što je 1,4 miliona više u odnosu na isti period prošle godine.

Ekonomisti vjeruju da će se oporavak tržišta rada ubrzati tokom proljeća i ljeta, sa povećanjem broja vakcinisanih građana, a očekuje se da će rastu broja poslova doprinijeti i novi paket pomoći od 1,9 milijardi dolara koji se trenutno razmatra u Kongresu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG