Linkovi

Najnovije

Univerziteti tuže Trumpa zbog odluke da strani studenti napuste Sjedinjene Države

Univerzitet Harvard jedan je od onih koji je uključen u tužbu protiv Trumpove administracije
Univerzitet Harvard jedan je od onih koji je uključen u tužbu protiv Trumpove administracije

Oko 60 američkih univerziteta priključilo se tužbi protiv Trumpove administracije zbog odluke da se stranim studentima zabrani da ostanu u Americi ako su im predavanja samo online zbog koronavirusa.

Tužbu pred federalnim sudom u Bostonu su pokrenuli Univerzitet Harvard i Institut za tehnologiju Massachusetts (MIT) i traže da se zaustavi primjena ove odluke administracije.

Univerziteti su saopštili da su se oslanjali na uputstva federalne vlade koja su predviđala da zbog aktuelne situacije sa koronavirusom predavanja za studente budu online i da takvim predavanjima prisustvuju i strani studenti u SAD.

"Vanredna situacija i dalje traje, ali politika vlade se odjednom drastično promijenila i uzrokovala velika previranja i štetu", navodi se u tužbi univerziteta.

U SAD je u generaciji 2018/19 studiralo oko 1,1 milion stranih studenata, prema podacima State Departmenta i Instituta za internacionalno obrazovanje, što čini oko 5,5 odsto ukupnog broja studenata u toj generaciji.

Trumpova administracija je saopštila da će strani studenti koji od septembra predavanja budu pohađali samo online morati da napuste SAD, dok istovremeno pritiska škole i univerzitete da od septembra obnove nastavu normalno.

Međutim, neki univerziteti, poput Harvarda, su već saopštili da će predavanja u jesenjem semestru biti online.

See all News Updates of the Day

Putin ide u Sjevernu Koreju. Šta se očekuje od posjete?

Arhiv - Ruski predsjednik Vladimir Putin sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom u Rusiji. (Foto: Mikhail Metzel / POOL / AFP)
Arhiv - Ruski predsjednik Vladimir Putin sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom u Rusiji. (Foto: Mikhail Metzel / POOL / AFP)

Kada je sjevernokorejski lider Kim Jong Un posjetio istočnu Rusiju u septembru, imao je misiju da vidi što je više moguće ruskog oružja.

Tokom višednevne posjete, Kim je bio u pilotskoj kabini jednog od najsavremenijih ruskih borbenih aviona, zatim je imao priliku da vidi strateške bombardere sa nuklearnim kapacitetom, a obišao je i ratni brod u ruskoj pacifičkoj floti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je sa Kimom obišao i najsavremeniji ruski kosmodrom Vostočni, gdje je priznao da će Rusija pomoći Sjevernoj Koreji da izgradi satelite.

Tokom susreta je naglašeno jačanje vojnih veza Moskve i Pjongjanga, ali nije bilo formalnih sporazuma što je iznenadilo neke posmatrače.

Međutim, kada Putin uskoro posjeti Sjevernu Koreju - prvi put za 24 godine - možda će biti konkretnijih rezultata od rukovanja, prema nekim analitičarima koji ocjenjuju da dvije strane vjerovatno rade na dodatnom učvršćavanju vojne saradnje.

"Očekivao bih neki konkretniji rezultat posjete, a ne samo prijateljski razgovor", kaže Alexey Muraviev, koji proučava nacionalnu bezbjednost i strateške studije na australijskom Univerzitetu Curtin.

Ruske vlasti potvrdile su da Putin planira da posjeti Sjevernu Koreju, ali nisu precizirale kada. Južnokorejske vlasti u srijedu su saopštile da će se to vjerovatno dogoditi "narednih nekoliko dana".

Visoke američke i južnokorejske diplomate u petak su telefonom razgovarale o Putinovoj posjeti. Prema navodima Seula, obje strane su upozorile da posjeta ruskog lidera ne bi trebalo da rezultira kršenjima rezolucija Savjeta bebjednosti Ujedinjenih nacija kojima se zabranjuje niz ekonomskih i vojnih veza sa Pjongjangom.

Usponi i padovi

Rusija je decenijama bila jedan od najvažnijih ekonomskih i vojnih saveznika Sjeverne Koreje, uz Kinu. Međutim, ti odnosi su ponekad bili i napeti.

Rusija - stalna članica Savjeta bezbjednosti sa pravom veta - 2017. godine je podržala međunarodne sankcije zbog razvoja nuklearnojg oružja u Sjevernoj Koreji. Od tada, Putin i Kim su pronalazili razloge da sarađuju, dok vode kampanju protiv uticaja Zapada.

Nakon što je 2019. godine napustio razgovore sa SAD, Kim je značajno proširio nuklearni arsenal čiji cilj je, kako tvrdi, odvraćanje Amerike i njenih regionalnih saveznika.

U međuvremenu, Putin je pokrenuo punu ofanzivu nad Ukrajinom 2022. godine, od kada se bori sa ukrajinskim snagama koje podržavaju zapadne zemlje.

Ubrzo nakon početka ruske invazije, Kim je postao samo jedan od nekoliko svjetskih lidera koji su podržali Putinov rat.

Nezavisni posmatrači utvrdili su da se na ukrajinskom ratištu koristi sjevernokorejsko oružje, uključujući rakete, što je potvrdilo navode američke vlade da Sjeverna Koreja snabdijeva Rusiju municijom.

Taj razvoj događaja u skladu je sa sve češćim ruskim potezima kojima se možda direktno krše sankcije UN, kojima se Moskva sada protivi.

Putinova posjeta

Putin će možda i dalje biti oprezan u odnosima sa Pjongjangom. Vjerovatno neće u potpunosti ili eksplicitno odustati od sankcija UN, s obzirom na to da Moskva želi da se predstavi kao odgovoran igrač koji poštuje međunarodno pravo, smatra Muraviev.

Ističe, međutim, da će Rusija "možda pokazati srednji prst Zapadu" tako što će postepeno slabiti sankcije protiv Sjeverne Koreje.

"Rusija je sada čak pod više sankcija od Sjeverne Koreje, tako da ako krši međunarodne kaznene mjere, šta može da pretrpi više od onoga što joj je već nametnuto zbog agresivnih akcija u Ukrajini".

Putin bi takođe mogao da iskoristi posjetu Sjevernoj Koreji da naglasi dalju podršku satelitskom programu te zemlje.

Od Kimove posjete Rusiji, Sjeverna Koreja lansirala je dva satelita. Iako najnovije lansiranje nije uspjelo, analitičari kažu da to što Pjongjang koristi novu vrstu rakete sugeriše da je imao pomoć Moskve.

Iako sankcije UN i dalje značajno ograničavaju saradnju Rusije i Sjeverne Koreje, obje zemlje mogu da pronađu načine da ekonomski sarađuju, između ostalog da se sjevernokorejski radnici šalju u Rusiju, kaže Artyom Lukin, profesor ruskog Dalekoistočnog federalnog univerziteta.

"Rusija nikada nije rekla da će prestati da poštuje sankcije Savjeta bezbjednosti UN protiv Sjeverne Koreje. Međutim, postoje načini da se to riješi - samo pogledajte Kinu. Mislim da bi Rusija mogla da koristi isti šablon", kaže Lukin za Glas Amerike.

Odbio je međutim da spekuliše kako bi Rusija mogla da podrži sjevenokorejski program naoružanja, ali je priznao da se čini da je "Rusija jedina velika sila koja može da Sjevernoj Koreji obezbijedi neke resurse zbog kojih bi se osjećala bezbjedno".

Dodao je i da je nemoguće znati da li će proširena saradnja dvije zemlje nadživjeti rat u Ukrajini, ali je sugerisao da je ovdje možda riječ o dugoročnim interesima.

"Može se reći da odnosi Rusije i Sjeverne Koreje predstavaljaju de fakto svrstavanje. Ne znamo da li će to dovesti do konkretnog saveza, ali ne bih to isključio".

NATO "štiti" isporuke oružja Ukrajini od Trumpa

Ministri odbrane zemalja članica NATO-a. (Foto: REUTERS/Johanna Geron)
Ministri odbrane zemalja članica NATO-a. (Foto: REUTERS/Johanna Geron)

NATO je u petak saopštio da će imati veću ulogu u koordinisanju isporuka oružja za Ukrajinu, u okviru pokušaja Zapada da osigura da se nastavi pomoć bez obzira na rezultate izbora u Americi u novembru.

Suočeni sa mogućnošću da se bivši predsjednik Donald Trump - koji se protivi pomoći Kijevu - vrati u Bijelu kuću, ukrajinski saveznici pokušavaju da osiguraju da će se ispoštovati obaveze prije nego što možda "presuši" američka pomoć, prenosi AFP.

U okviru tih napora, lideri G7 su u četvrtak u Italiji dogovorili zajam Ukrajini od 50 milijardi dolara, od profita na kamate na rusku zamrznutu imovinu, dok je predsjednik Joe Biden sa Kijevom potpisao desetogodišnji bezbjednosni sporazum.

Ministri odbrane zemalja članica NATO-a u petak su podržali plan da kadrovi širom alijanse od Amerike preuzmu jedinice koje koordinišu isporuke oružja i obuku za Ukrajinu.

"To će omogućiti liderima NATO-a da pokrenu te napore na samitu u Vašingtonu u julu, čime bi naša podrška Ukrajini bila na čvršćoj osnovi narednih godina", rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg.

Iako je riječ o manjoj promjeni, koja obuhvata do 700 kadrova, NATO zvaničnici tvrde da će to pomoći da se nastave isporuke oružja čak i ako Trump ukine američku pomoć.

Vašington bi međutim i dalje bio na čelu političke grupacije zadužene za pomoć Ukrajini.

"Cilj je da (pomoć) bude otporna na bilo koju situaciju", rekla je holandska ministrica odbrane Kajsa Ollongren, komentarišući promjene.

Ruski rat, kako je navela" "možda će trajati godinama, tako da želite da imate nešto što neće zavisiti od određenih osoba, ministara ili bilo koga", istakla je Ollongren.

Jedan NATO diplomata je bio direktniji.

"Riječ je o zaštiti od Trumpa, i to je ono što Stoltenberg kaže, da se (pomoć) zaštiti od političkih promjena".

Operaciju trenutno vodi oko 500 američkih vojnih kadrova, rekao je taj diplomata.

"Bilo koji predsjednik može to sjutra da zaustavi".

Prebacivanje koordinacije isporuka oružja na NATO može praktično da pomogne, ali bi Trump i dalje mogao da zada veliki udarac zapadnoj podršci ako ukine američku vojnu pomoć.

Američka pomoć za sada čini više od polovine od oko 100 milijardi koliko su NATO članice dale Kijevu od ruske invazije 2022. godine.

Da bi smanjio eventualni rizik, Stoltenberg vrši pritisak na članice da se na predstojećem samitu obavežu da će održati vojnu podršku na dosadašnjem nivou. To je ukupno oko 43 milijarde dolara godišnje.

Stoltenberg ističe da želi da to bude podijeljeno u skladu sa veličinom BDP-a svake zemlje, što znači da bi SAD i dalje davale oko polovinu.

Međutim, teško bi bilo sprovesti bilo kakvo obećanje i Trump ne bi imao obavezu da to poštuje ako dođe na vlast. Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto takođe je rekao da Rim ne može da daje 3,5 milijardi eura godišnje.

"Nema 40 milijardi (eura). Italija je rekla da nije saglasna sa obavezom koja predviđa 40 milijardi", rekao je Crosseto u petak.

U New Orleansu otvorena izložba o Šabanu Bajramoviću

Arhiv - Šaban Bajramović (Foto: Nisville Jazz Festival/Dušan Mitić Car)
Arhiv - Šaban Bajramović (Foto: Nisville Jazz Festival/Dušan Mitić Car)

U Muzeju džeza u New Orleansu otvorena je izložba o liku i djelu Šabana Bajramovića romskog umjetnika i muzičara iz Srbije.

Postavku pod nazivom Od siromaha do kralja romske muzike koja će biti izložena šest mjeseci, zajednički su organizovali tamošnji muzej i Nisville muzički festival.

Posjetiocima je predstavljen razvoj muzičke karijere poznatog umjetnika, izvori inspiracije za više od 700 pjesama, ali i razlozi zbog kojih se odlučio za bavljenje džez muzikom.

Izloženi su lični predmeti Šabana Bajramovića, ploče, posteri sa koncerata, dokumentarni film o njegovom životu, kao i njegova originalna statua koju Nisville džez festival tradicionalno dodjeljuje izvođačima za najbolju kombinaciju džeza sa drugim pravcima.

Nju Orleans: Postavka o Šabanu Bajramoviću u Muzeju džeza
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:08 0:00

Također, posetioci imaju mogućnost da poslušaju nekoliko pjesama poznatog autora koristeći se QR kodovima posredstvom mobilnih telefona.

Umjetnik, muzičar, glumac

Šaban Bajramović bio je niški umjetnik romskog porijekla. Snimio je dvadeset albuma i gotovo pedeset singlova.

Glumio je u filmovima Nedjeljni ručak Milana Jelića i Anđeo čuvar Gorana Paskaljevića, Gypsy Magic Stoleta Popova i Crna mačka, beli mačor Emira Kusturice.

Više od dvadeset godina predvodio je sastav Crna mamba.

Preminuo je 2008. u Nišu u 73. godini.

Zatvara se Lenjinov muzej - najomraženiji u Finskoj

Reklama ispred ulaza u Lenjihov muzej u Tampereu, u Finskoj
Reklama ispred ulaza u Lenjihov muzej u Tampereu, u Finskoj

Lenjinov muzej u Finskoj zatvoriće vrata krajem godine radi kompletnog renoviranja, u vrijeme kada su tradicionalno dobri odnosi Finske sa Rusijom - sve hladniji.

Kale Kalio, direktor Lenjinovog muzeja u Finskoj, kaže da je to najomraženiji muzej u zemlji. Nalazi se u gradu Tampere, u zgradi u kojoj su se, kako neki tvrde, prvi put sreli sovjetski diktatori Vladimir Lenjin i Josif Staljin 1905. godine.

Muzej sadrži podsjećanja na logore za prinudni rad i masovna ubistva u Sovjetskom Savezu, ali također mu je cilj da ismije diktatore.

Kalio kaže da je muzej zauzeo taj pristup u velikoj mjeri na osnovu odgovora anketiranih posetilaca.

„Stvar koja je najviše tražena je bio sovjetski humor, želeli su da muzej bude zabavan. Jer naravno u Sovjetskom Savezu je bilo mnogo stvari kojima se možete smejati.”

Kaže da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila gledišta posetilaca.

„Jedno od pitanja koja smo postavljali u anketi je bilo - da li mislite da je muzej zabavan? Zanimljivo je da, kada je rat u Ukrajini započeo '22, naglo je opao broj pozitivnih odgovora. Ljudi više nisu smatrali da je smešan”.

Zabava se pretvorila u gnjev kritičara koji kažu da muzej pokušava da glorifikuje ne samo Lenjina već i ruski imperijalizam.

Vitalij Zabolocki je predsjednik lokalne grupe „Ukrajinci Tamperea”.

„Taj muzej u suštini glorifikuje rusko naslijeđe, što je odvratno imajući u vidu naslijeđe Sovjeta u Ukrajini. Jednostavno ne mogu da shvatim zašto biste to radili”, kaže za Glas Amerike.

U aprilu, muzej je objavio da se privremeno zatvara zbog renoviranja koje obuhvata i promjenu imena i premještanje fokusa na rusko-finske odnose, a ne toliko samog Lenjina. Ispostavilo se da nije lako naći finansije za to, kaže Kalio.

Lenjinov muzej u Tampereu sadrži reference na logore za prinudni rad i masovna ubistva u SSSR-u, ali i humoristički pristup ruskim diktatorima.
Lenjinov muzej u Tampereu sadrži reference na logore za prinudni rad i masovna ubistva u SSSR-u, ali i humoristički pristup ruskim diktatorima.

Finska i Rusija dijele granicu od 1.300 kilometara i održavale su uglavnom dobre odnose, čak i tokom hladnog rata. To se promijenilo posle ruske invazije na Ukrajinu.

Finska se pridružila NATO-u dok su se stavovi javnosti promenili zbog straha od ruske politike ekspanzije. Mnogi posjetioci muzeja su Finci, ali Kalio kaže da povremeni posjetioci iz neke od bivših sovjetskih republika često imaju izrazito negativno mišljenje o muzeju.

„Njima je mnogo teže da imaju takvu vrstu humorističkog pogleda na sovjetsko naslijeđe kakav možemo da imamo mi iz zapadnih zemalja, pa čak i sami Rusi.”

Zabolocki kaže da je umjereni optimista kada je riječ o promeni imidža muzeja.

„Kada pričate o nacistima, pričate o holokaustu, o logorima, i voleo bih da vidim taj isti format ovde, ali hajde da vidimo kako ide. Zaista jedva čekam da vidim kako će ga promeniti.”

Kalio za Glas Amerike kaže da će novi muzej odražavati zahlađenje finsko-ruskih odnosa i da će imati ozbiljniji ton. Jer nešto za šta se smatralo da je sasvim deo prošlosti mnogima u Finskoj sada djeluje neprijatno poznato i blisko.

Biden produžio važenje uredbe o Zapadnom Balkanu

Arhiv - Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden (Foto: Twitter/@POTUS)
Arhiv - Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden (Foto: Twitter/@POTUS)

Joe Biden, predsjednik Sjedinjenih Država, produžio je za godinu dana uredbu o vanrednim mjerama za područje Zapadnog Balkana.

U objavi Bijele kuće navedeno je da strane koje ugrožavaju mir i napore u stabilizaciji Zabadnog Balkana predstavljaju prijetnju po američku spoljnu politiku.

"Potezi koji ugrožavaju mir i međunarodne napore u stabilizaciji stanja na Zapadnom Balkanu, uključujući nasilje i aktivnosti koje koče napredovanje ka efikasnoj i demokratskoj upravi i punoj integraciji u transatlantske institucije, predstavljaju izuzetnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku Sjedinjenih Država", precizirano je u saopštenju o produženju važenja uredbe.

Navedeno je i da je 26. juna 2001. uredbom pod brojem 13219 tadašnja administracija proglasila vanredne mjere na području Zapadnog Balkana – i to u skladu sa Zakonom o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima.

To je, kako je ukazano, primikenjeno kao vid rešavanja pretnji nacionalnoj i spoljnoj politici SAD-a.

"Osoba koje pomažu, sponzorišu ili podržavaju nasilje u bivšoj Makedoniji, sada Sjevernoj Makedoniji, ali i drugim dijelovima regiona i aktivnosti kojima se opstruira primjena Dejtonskog sporazuma u Bosni i Heregovini ili Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija donete 10. juna 1999", navedeno je u saopštenju.

Ukazano je da je sadržaj uredbe izmijenjen 2003, da bi se primijenili dodatni koraci u vezi sa ometanjem primjene Ohridskog okvirnog sporazuma iz 2001. prema Sjevernoj Makedoniji.

Uz to, juna 2021. prošireno je važenje uredbe na nacionalnom nivou.

Tada je precizirano da stanje na prostoru bivše Jugoslavije i Albanije u posljednje dvije decenije, uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada zemlje, kao i široko rasprostranjenu korupciju u vladama i institucijama na Balkanu, ometa napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju.

"Otežani su i pune integracije u transatlantske institucije, što predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku Sjedinjenih Država", navedeno je u saopštenju Bijele kuće.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG