Linkovi

Top priča

Univerziteti tuže Trumpa zbog odluke da strani studenti napuste Sjedinjene Države

Univerzitet Harvard jedan je od onih koji je uključen u tužbu protiv Trumpove administracije

Oko 60 američkih univerziteta priključilo se tužbi protiv Trumpove administracije zbog odluke da se stranim studentima zabrani da ostanu u Americi ako su im predavanja samo online zbog koronavirusa.

Tužbu pred federalnim sudom u Bostonu su pokrenuli Univerzitet Harvard i Institut za tehnologiju Massachusetts (MIT) i traže da se zaustavi primjena ove odluke administracije.

Univerziteti su saopštili da su se oslanjali na uputstva federalne vlade koja su predviđala da zbog aktuelne situacije sa koronavirusom predavanja za studente budu online i da takvim predavanjima prisustvuju i strani studenti u SAD.

"Vanredna situacija i dalje traje, ali politika vlade se odjednom drastično promijenila i uzrokovala velika previranja i štetu", navodi se u tužbi univerziteta.

U SAD je u generaciji 2018/19 studiralo oko 1,1 milion stranih studenata, prema podacima State Departmenta i Instituta za internacionalno obrazovanje, što čini oko 5,5 odsto ukupnog broja studenata u toj generaciji.

Trumpova administracija je saopštila da će strani studenti koji od septembra predavanja budu pohađali samo online morati da napuste SAD, dok istovremeno pritiska škole i univerzitete da od septembra obnove nastavu normalno.

Međutim, neki univerziteti, poput Harvarda, su već saopštili da će predavanja u jesenjem semestru biti online.

See all News Updates of the Day

Fauci: Problem je što 50 posto Amerikanaca nije vakcinisano

Anthony Fauci je najpoznatiji američki infektolog

Doktor Anthony Fauci, najpoznatiji stručnjak u SAD za zarazne bolesti, upozorio je da ponovo rastu brojevi oboljelih od koronavirusa, posebno u nim dijelovima zemlje gdje nema vakcinisanih i delta soj se brzo širi. 

"Idemo u pogrešnom smjeru. 50 posto stanovnika ove zemlje nije vakcinsano i to je problem", kazao je Fauci za CNN.

"Dovodimo sami sebe u opasnost", upozorio je ljekar koji je i glavni medicinski savjetnik predsjednika Joea Bidena.

U Americi je daleko manje hospitalizovanih i umrlih od Covida-19 nego prošle zime, ali se broj novozaraženih povećava, pogotovo tamo gdje je veliki otpor prema vakcinaciji.

U SAD-u je u subotu zabilježena 51 hiljada novozaraženih, što je povećanje od 172 odsto u odnosu na protekle dvije nedjelje, a dnevno umire oko 250 ljudi.

Prema zvaničnim podacima, kompletno je vakcinisano više od 162 miliona Amerikanaca, što je oko 49 posto populacije i skoro 60 posto odraslih.

Ali, ankete pokazuju da skoro 80 posto onih koji nisu vakcinisani kažu da neće primiti vakcinu ni pod jednim uslovom.

Mnogi konzervativni političari, koji su ranije bili izričito protiv vakcinacije ili govorili da je to stvar ličnog izbora, sada govore u prilog vakcinama.

Republikaska guvernerka Alabame Kay Ivey rekla je da nevakcinisani "biraju loš način života", a republikanski guverner Arkansasa Asa Hutchinson​ sada poziva ljude da se vakcinišu, iako ta država ima jednu od najmanjih stopa vakcinisanih u SAD.

"To su crvene lampice. Ali, otpor vakcinaciji je sve tvrđi", kazao je za CNN, ali i dodao da misli da treba raditi na tome da se ljudi ubijede u suprotno.

Doktor Fauci kaže da vakcinsani imaju visok stepen zaštite od delta soja koronavirusa, ali tempo vakcinacije u SAD je, od aprila, opao za više od 80 psoto.

Neki gradovi, poput Los Angelesa i St. Louisa, uveli su ponovnu obavezu nošenja maski u zatvorenom prostoru - bez obzira na to da li je neko vakcinisan.

Najveći požar u Kaliforniji spaljuje domove, dok se širi ka zapadu

Vatra uništava vozila dok se požar Diksi širi kroz zajednicu Indijanskih vodopada u okrugu Plamas, Kalifornija, 24. jula 2021. (Foto: AP/Noa Berger)

Plamen koji se širio neravnim terenima u sjevernoj Kaliforniji uništio je u subotu više domova, jer se najveći šumski požar u državi pojačao, istovremeno dok su brojni drugi požari pogodili zapad SAD.

Požar Diki, koji je započeo 14. jula, već je sravnio preko desetak kuća i drugih građevina kada se po mraku probio kroz malu zajednicu Indijskih vodopada.

Ažurirana procjena štete nije bila odmah dostupna, iako su vatrogasni zvaničnici rekli da je požar ugljenisao više od 73.200 hektara u okruzima Plumas i Bati i da je tek 20 odsto pod kontrolom.

Vatra je gorjela u udaljenom području kom je pristup ograničen, ometajući napore vatrogasaca dok su napadali vatru prema istoku, rekli su vatrogasni zvaničnici. To je podstaklo naredbe za evakuaciju u nekoliko malih zajednica i duž zapadne obale jezera Almanor, popularnog odmarališta.

U međuvremenu, najveći požar u državi, požar Butleg na jugu Oregona, bio je gotovo do pola opkoljen u subotu, jer je više od 2.200 pripadnika vatrogasnih posada radilo po vrućini i vjetru na tome da ga obuzda, rekli su vatrogasni zvaničnici. Širenje vatre usporeno je, ali hiljade domova i dalje je ugroženo na istočnoj strani teritorije koju je zahvatio požar, saopštile su vlasti.

"Ova vatra je otporna na zaustavljanje dozer linijama", rekao je Džim Henson, analitičar ponašanja požara, u saopštenju Oregonskog šumarskog odeljenja. "Sa kritično suhim vremenom i gorivima koje imamo, vatrogasci moraju neprestano da preispituju svoje kontrolne linije i traže mogućnosti za nepredviđene slučajeve".

U Kaliforniji guverner Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje za četiri sjeverna okruga zbog šumskih požara za koje je rekao da uzrokuju "uslove krajnje opasnosti za bezbjednost ljudi i imovine". Proglas je otvorio put za veću podršku države.

Takvi uslovi su često posljedica kombinacije neobičnih slučajnih, kratkoročnih i prirodnih vremenskih obrazaca pojačanih dugoročnim klimatskim promjenama koje je izazvao čovjek. Globalno zagrijavanje učinilo je Zapad SAD mnogo toplijim i sušnijim u posljednjih 30 godina.

U subotu su se vatrogasne ekipe iz Kalifornije i Jute uputile u Montanu, objavio je guverner Greg Đanforte. Pet vatrogasaca povrijeđeno je u četvrtak kada su uskovitlani vjetrovi vratili plamen ka njima dok su radili na požaru Devils krik koji gori na grubom, strmom terenu u blizini ruralnog grada Džordan, na sjeveroistoku države.

U petak su ostali hospitalizovani. Portparol Biroa za upravljanje zemljištem Mark Džejkobsen odbio je da objavi stepen povreda, a pokušaji da se saznaju njihovo stanje u subotu su bili neuspješni. Trojica vatrogasaca su članovi posade Američke službe za zaštitu ribe i divljih životinja iz Sjeverne Dakote, a ostala dvojica su vatrogasci Američke šumarske službe iz Novog Meksika.

Još jedan visokoprioritetni požar, vatra Alder krik na jugozapadu Montane, spalila je preko 2.750 hektara i u subotu uveče bio je tek 10 odsto pod kontrolom. U opasnost je doveo skoro 240 domova.

Na drugim mjestima u Kaliforniji, požar Tamarak južno od jezera Tahoe nastavio je da gori kroz drveće i rastinje ugrožavajući zajednice sa obje strane državne granice između Kalifornije i Nevade. Požar, koji je izazvao grom 4. jula u okrugu Alpine, uništio je najmanje 10 objekata.

Jaki dim od te vatre i požara Diki smanjili su vidljivost i povremeno mogli da prizemlje avione koji su pružali podoršku vatrogasnim ekipama. Kvalitet vazduha južno od jezera Tahoe i preko državne granice do Nevade pogoršao se na veoma nezdrav nivo.

A u severnom Ajdahu, istočno od Spokanea u Vašingtonu, mali požar u blizini tematskog parka Silvervood izazvao je evakuaciju u petak uveče u parku i okolini. Tematski park ponovo je otvoren u subotu.

Iako je vruće vrijeme sa popodnevnim vjetrovima i dalje predstavljalo prijetnju od širenja požara, prognoze za vikend su najavljivale mogućnost grmljavinskih oluja u Kaliforniji, Juti, Nevadi, Arizoni i drugim državama. Međutim, prognozeri su rekli da bi neke mogle biti suhe grmljavine koje proizvode malo kiše, ali puno munja, što može izazvati nove požare.

Širom zemlje gorjelo je više od 85 velikih šumskih požara, većinom u zapadnim državama, a izgorjelo je više od 553.000 hektara.

Specijalna savjetnica UN: Poricanje genocida i ratnih zločina dijeli ljude, zajednice i države

Ms. Alice Wairimu Nderitu of Kenya - Special Adviser on the Prevention of Genocide

Na OHR-ovu odluku kojom se BH zakonodavstvu nameće zabrana negiranja i veličanja genocida i ratnih zločina, reagovala je i specijalna savjetnica Ujedinjenih Nacija za prevenciju genocida i ratnih zločina Alice Wairimu Nderitu. Medijima je u njeno ime upućeno saopćenje sljedećeg sadržaja:

"Posebna savjetnica Ujedinjenih naroda za prevenciju genocida, Alice Wairimu Nderitu, primila je k znanju uvođenje izmjena i dopuna Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, sankcionirajući veličanje ratnih zločinaca osuđenih pravomoćnim presudama i poricanje genocida, zločine protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Posebna savjetnica Nderitu ponovila je poruke izražene tokom posjeta Bosni i Hercegovini od 13. do 23. juna povezane s imperativom suočavanja s prošlošću kao ključnim za obnovu povjerenja i izgradnju budućnosti u kojoj nema prostora za poricanje genocida, ratnih zločina ili zločina protiv čovječanstva i u kojem se prepoznaje patnja svih žrtava, ne pripisuje se kolektivna krivnja i ne veličaju zločini koje je počinio bilo koji počinitelj.

Po mišljenju posebne savjetnice Nderitua, „poricanje genocida, ratnih zločina ili zločina protiv čovječnosti, kao i veličanje onih koji su počinili takve zločine, istovremeno hrani i jača osporene narative o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Počinitelje i ratne zločince pretvara u heroje. Sije strah, nepovjerenje i mržnju. Ona dijeli ljude, zajednice i države. Ne dopušta iscjeljenje i empatiju. Također podriva donesene sudske odluke i stoga podriva pravdu. To je suprotno onome što zahtijevaju društva koja su doživjela sukobe i koja su naslijedila zločine zločina. To je neprihvatljivo i mora se osuditi. "

Isto tako, bitno je izbjegavati pripisivanje kolektivne krivnje. “Zločine čine pojedinci, a ne društva ili zajednice. Zbog toga je kaznena odgovornost i sudska presuda o kaznenim navodima tako važna. Rad na individualnoj odgovornosti i suzbijanje navoda o kolektivnoj krivnji paralelni su procesi na putu ka ozdravljenju i izgradnji povjerenja u postkonfliktnim društvima ”, rekla je specijalna savjetnica.

Specijalna savjetnica Nderitu ponovila je potrebu da se poštuju i priznaju sve žrtve i preživjele te je pohvalila lokalne i napore na lokalnoj razini u ovom smjeru širom Bosne i Hercegovine. "Tokom mog posjeta bila mi je čast odati počast svim žrtvama sukoba i naučiti pozitivne primjere općina u kojima se takvi napori čine zajednički, sve zajednice zajedno", rekla je specijalna savjetnica. "Sve žrtve zaslužuju istinu, pravdu, empatiju i razumijevanje, od strane svih i u svako doba."

Posebna savjetnica također je pohvalila napore usmjerene na prevladavanje podjela pod vodstvom lokalnih dužnosnika i lokalnih organizacija, posebno onih koji se odvijaju na mjestima koja su bila pod velikim utjecajem prošlih sukoba i koja je posjetila prošlog lipnja. „Od Žepča do Bosanskog Petrovca, od Mostara do Stoca, postoje brojni dokazi o pojačanoj suradnji u zajednici i zajedničkom radu, na različitim razinama i od strane različitih aktera. Ovi napori su sredstvo za vraćanje međusobnog razumijevanja o prošlim događajima i prema zajedničkoj budućnosti. Pozdravljam takve inicijative i potičem daljnje napore u ovom smjeru. "

U tom smislu, Specijalna savjetnica pozvala je sve one koji su na odgovornim položajima na državnoj razini da učine svoj dio u zajedničkom radu na promicanju dnevnog reda koji se temelji na određivanju prioriteta takvih potreba za ozdravljenjem i izgradnjom povjerenja. „Političke, vjerske i vođe zajednica, prosvjetni radnici, kao i mediji, odgovorni su da vode put konstruktivnom dijalogu koji se temelji na povjerenju, poštovanju i dostojanstvu. Slijedeći ovaj put, oni će i dalje imati moju punu podršku. "

Visoki predstavnik nametnuo zabranu negiranja genocida i ratnih zločina u BiH

Valentin Inzko

Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune u Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopšteno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Saopšteno je da ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Ured Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH odluku i obrazloženje je objavio na svojoj web stranici.

Prema odluci kazna za negiranje genocida kreće se od tri mjeseca do pet godina zatvora.

"Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom", navodi se u Odluci.

Za zvaničnike predviđena kazna je najmanje tri godine zatvora. Ista kazna predviđena je za funkcionere koji odaju počast ratnim zločincima na različite načine.

"Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Zakon će stupiti na snagu osam dana od dana objave na službenoj stranici OHR-a ili dan od objave u “Službenom glasniku BiH”. Imaće privremen karakter sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

Inzkovo otvoreno pismo

U otvorenom pismu, tri dana ranije, Incko je objasnio potrebu za odlukom.

Kao prvo, naglasio bih da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i bez odgovornosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina onemogućavaju društvima da se suoče sa svojom kolektivnom prošlošću predstavljaju ponovljeno ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, a pritom također produžuju nepravdu i ugrožavaju mirne društvene odnose", naveo je Incko u pismu.

Visoki predstavnik je naveo da su negiranje genocida i negiranje drugih ratnih zločina posebno opasni u zemlji poput BiH, koja je u svojoj nedavnoj prošlosti doživjela stravične kampanje etničkog čišćenja i masovnih zločina počinjenih tokom brutalnog i krvavog sukoba.

Dvadeset i pet godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je i dalje rascjepkano društvo koje se još uvijek bori s naslijeđem prošlosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina česta su pojava u političkom diskursu, unatoč presudama međunarodnih pravosudnih institucija”, naveo je, između ostalog, Inzko.

Incko i Bonske ovlasti

Od 2009. godine, kada je došao na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR), do 2014. godine Valentin Incko je donio je ukupno 76 odluka koristeći Bonnske ovlasti.

One omogućuju OHR-u da smijeni s dužnosti zvaničnike koji krše Daytonski mirovni sporazum ili zakone u BiH, te im izrekne određene zabrane.

Ovu mogućnost korištenja donijelo je Vijeće za implementaciju mira (PIC) u BiH na sastanku u Bonnu u decembru 1997.

Otvorene ljetnje Olimpijske igre ceremonijom uz socijalno distanciranje

Tokyo 2020 Olympics Opening Ceremony

Nakon jednogodišnjeg odlaganja zbog pandemije, Olimpijske igre u Tokiju formalno su otvorene u petak, ceremonijom otvaranja koja je bila umanjena, ali i dalje slavljenička.

Događaj je održan pred na desetine hiljada praznih mjesta na olimpijskom stadionu u Tokiju, a prisustvovaće samo oko 900 uglednih ljudi i drugih zvaničnika zbog mjera sprječavanja širenja COVID19.

Ceremonija otvaranja, nazvana "Ujedinjeni emocijama", možda je jedan od najuobičajnijih elemenata u inače najneobičnijim Olimpijskim igrama ikad.

Ceremonija je sadržavala poznate elemente kao što su vatromet, dronovi, muzički nastupi i ceremonija paljenja baklji.

"Potrebno je najmanje jedan metar, a možda i dva metra društvene distance, a oni će morati neprestano da nose maske", rekao je Hidemasa Nakamura, zvaničnik organizacionog odbora za Tokio 2020.

Japanska javnost se široko protivi održavanju Igara, plašeći se da će one pogoršati ionako pogoršanu pandemijsku situaciju Japana.

Tokio je u četvrtak izvijestio o skoro 2.000 novih infekcija virusom, što je šestomjesečni rekord za grad koji je već u vanrednom stanju.

U glavnom gradu, razgledanje javnih površina je otkazano. Barovima je naloženo da ne služe alkohol. Olimpijska baklja, simbol Olimpijskih igara, zamijenjena je svečanim ceremonijalnim osvjetljenjem.

Do sada je 87 osoba koje su u vezi sa Olimpijskim igrama imalo pozitivan test na virus. To uključuje nekoliko sportista, čiji su olimpijski snovi time presječeni. Ipak, organizatori su umanjili strah od izbijanja klaster infekcije u olimpijskom selu.

"Ne postoji nijedno mjesto koje nema slučajeva virusa. To je nemoguće. Stoga će se pojaviti neki slučajevi. Ono što je važno je sposobnost da se brzo identifikuju i izoluju pozitivni slučajevi i vjerujemo da se to dobro primjenjuje da bi se održale bezbjedne Igre", rekao je Nakamura.

Iako naizgled svake Olimpijske igre izazivaju nezadovoljstvo javnosti, Igre u Tokiju vođene su impresivnim brojem negativnih naslova.

Pored strahova od COVID 19, Igre su takođe znatno probile budžet. Ranije ove godine, šef tokijskog organizacionog odbora podnio je ostavku nakon negodovanja zbog njegovih komentara da žene previše govore.

Ove nedjelje, direktor ceremonije otvaranja, Kentaro Kobajaši, otpušten je nakon što su se pojavile snimke na kojima se on ruga holokaustu u komičnom skeču iz 1998. godine.

Igre su toliko toksične da se i glavni sponzori povlače. Ranije ove nedelje, Toyota, jedan od najprepoznatljivijih japanskih brendova, najavila je da neće puštati TV reklame povezane sa Olimpijskim igrama u Japanu i da njeni najviši zvaničnici neće prisustvovati ceremoniji otvaranja.

"Kao neko ko je proučavao političku istoriju Olimpijskih igara, ovo zaista iskače u nekim divljim vremenima u pogledu olimpijskih igara", rekao je Žil Bojkof, bivši sportista olimpijac i autor nekoliko knjiga o igrama.

Uprkos kontroverzama, organizatori se nadaju da će se fokus prebaciti na sport kada takmičenje započne.

Prema Grejsnoutu, kompaniji za analizu podataka, predviđa se da će Sjedinjene Države predvoditi sve zemlje sa 96 medalja, uključujući 40 zlatnih medalja. To bi bile sedme uzastopne ljetnje olimpijske igre za SAD koje vode u ukupnom broju medalja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG