Linkovi

Top priča SAD

Univerziteti tuže Trumpa zbog odluke da strani studenti napuste Sjedinjene Države

Univerzitet Harvard jedan je od onih koji je uključen u tužbu protiv Trumpove administracije

Oko 60 američkih univerziteta priključilo se tužbi protiv Trumpove administracije zbog odluke da se stranim studentima zabrani da ostanu u Americi ako su im predavanja samo online zbog koronavirusa.

Tužbu pred federalnim sudom u Bostonu su pokrenuli Univerzitet Harvard i Institut za tehnologiju Massachusetts (MIT) i traže da se zaustavi primjena ove odluke administracije.

Univerziteti su saopštili da su se oslanjali na uputstva federalne vlade koja su predviđala da zbog aktuelne situacije sa koronavirusom predavanja za studente budu online i da takvim predavanjima prisustvuju i strani studenti u SAD.

"Vanredna situacija i dalje traje, ali politika vlade se odjednom drastično promijenila i uzrokovala velika previranja i štetu", navodi se u tužbi univerziteta.

U SAD je u generaciji 2018/19 studiralo oko 1,1 milion stranih studenata, prema podacima State Departmenta i Instituta za internacionalno obrazovanje, što čini oko 5,5 odsto ukupnog broja studenata u toj generaciji.

Trumpova administracija je saopštila da će strani studenti koji od septembra predavanja budu pohađali samo online morati da napuste SAD, dok istovremeno pritiska škole i univerzitete da od septembra obnove nastavu normalno.

Međutim, neki univerziteti, poput Harvarda, su već saopštili da će predavanja u jesenjem semestru biti online.

See all News Updates of the Day

Šta su rekli: Ključne teme debate Trump-Biden

U.S. President Donald Trump speaks during the third and final presidential debate with Democratic presidential nominee Joe Biden at Belmont University in Nashville, Tennessee, U.S., October 22, 2020.

Republikanski predsjednik Donald Trump i demokrata Joe Biden sastali su se u četvrtak naveče u Nashville-u u državi Tennessee, u svojoj završnoj debati prije predsjedničkih izbora 3. novembra. Dopisnica NBC News-a, Kristen Welker bila je moderatorica.

Evo nekoliko citata o ključnim temama svakog kandidata:

Pandemija COVID-19

"Borimo se protiv toga i borimo se žestoko. ... Blizu smo kraja. To prolazi", Donald Trump.

"Ako od svega što večeras kažem ništa ne budete čuli, važno je da čujete ovo... Svako ko je odgovoran za toliko smrtnih slučajeva ne bi smio ostati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država", Joe Biden.

"Ovo je isti čovjek koji vam je prošli put rekao da će se ovo završiti do Uskrsa. To je isti čovjek koji vam je rekao, ne brinite, završićemo ovo do ljeta. Uskoro ćemo ući u mračnu zimu, u mračnu zimu, i on nema jasan plan", Joe Biden.

"Ne znam hoćemo li imati mračnu zimu uopšte. Otvaramo svoju zemlju. Naučili smo, proučavali smo i razumijemo bolest", Donald Trump.

U.S. President Donald Trump participates in the final 2020 U.S. presidential campaign debate with Democratic presidential nominee Joe Biden at Belmont University in Nashville, Tennessee, U.S., October 22, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst
U.S. President Donald Trump participates in the final 2020 U.S. presidential campaign debate with Democratic presidential nominee Joe Biden at Belmont University in Nashville, Tennessee, U.S., October 22, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst

Sjeverna Koreja

"Dao je legitimitet Sjevernoj Koreji. Govorio je o svom dobrom prijatelju (vođi Kim Jong Unu), koji je lupež, lupež. I govori o tome kako nam je bolje kada je Sjeverna Koreja puno sposobnija za ispaljivanje projektila, koji je u stanju doći do američke teritorije", Joe Biden.

"Znate šta? Sjeverna Koreja - nismo u ratu. Imamo dobar odnos", Donald Trump.

Zdravstvena zaštita

"Bez obzira koliko dobro djelujete (Zakon o dostupnom zdravstvenom osiguranju), to nije dobro. Ono što bismo mi željeli da učinimo je da to prekinemo. Imamo individualni mandat. Ne znam da li će to uspjeti. Ako ne pobijedimo (na sudu) ... imaćemo Obamacare, ali ovo će biti bolje", Donald Trump.

"Ljudi zaslužuju dostupnu zdravstvenu zaštitu", Joe Biden.

Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden answers a question during the second and final presidential debate at the Curb Event Center at Belmont University in Nashville, Tennessee, U.S., October 22, 2020.
Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden answers a question during the second and final presidential debate at the Curb Event Center at Belmont University in Nashville, Tennessee, U.S., October 22, 2020.

"Ta su djeca sama. Nemaju gdje otići. Nigdje za otići. To je kriminalno. To nas čini predmetom ismijavanja i krši svaku predodžbu o tome ko smo mi", Joe Biden o stotinama djece odvojene od roditelja na granici.

"Djecu su ovdje doveli kojoti i mnoštvo loših ljudi, kartela ... Puštamo ljude, ali oni moraju ući legalno", Donald Trump.

Minimalna plata

"Kako pomažete malim poduzećima kad forsirate plate? Ono što će se dogoditi i što se dokazano događa, kad to učinite, je da će ova mala preduzeća da otpuste mnoge svoje radnike", Donald Trump.

"Nema dokaza da kada povećate minimalnu platu, preduzeća prestanu poslovati", Joe Biden.

Mirnija debata uprkos velikom neslaganju Trumpa i Bidena

Predsjednik SAD Donald Trump upire prstom u demokratskog kandiata bivšeg potpredsjednika Joe Bidena tokom druge i posljednje predsjedničke debate na Belmont univerzitetu u Nahvilleu. (Foto: AP)

Predsjednik SAD Donald Trump i njegov demokratski izazivač bivši potpredsjednik Joe Biden oštro su se sporili u četvrtak uveče, prvenstveno u vezi sa smrtonosnim bilansom pandemije koronavirusa u SAD, koje imaju najviše žrtava COVID-19 u svijetu, u drugoj i posljednjoj predsjedničkoj debati pred izbore, koji su zakzani za 3. novembar, do kojeg je ostalo manje od dvije sedmice.

“On kaže da smo vrlo blizu" kada je riječ okončanju pandemije, rekao je Biden za Trumpa, u trenutnku dok je broj žrtava od koronavirusa u SAD prevazišao 220 hiljada.

“Svako odgovoran za toliko smrti ne bi trebalo da ostane predsjednik. Radi se o istoj osobi koja vam je rekla da će virus nestati do Uskrsa”, dodao je Biden.

Trump je optužio Bidena da želi da zatvori zemlju da bi okončao širenje virusa ukoliko postane predsjednik.

“Zatvoriće zemlju ukoliko jedna osoba u našoj ogromnoj birokratiji kaže da se zemlja zatvori”, rekao je Trump.

Dvojica kandidata, obojica u 70-im godima, u tišini su sačekala da onaj drugi govori prva dva minuta na početku svake od šest cjelina, bez prekidanja, pošto je nezavisna Komisija za predsjedničke debate naizmjenično gasila mikrofon onog koji se nije obraćao.

Bio je to veliki kontrast u poređenju sa njihovom konfrontacijom na prvoj debati krajem seprembra, kada su uglavnom upadali jedan drugom u riječ i govorili u glas, Trump više nego Biden. Politički analitičari su tu debatu kasnije opisali kao najgoru u istoriji predsjedničkih debata.

Ovog puta, čim su Trump i Biden iznijeli svoje uvodne komenatre, mikrofoni su im bili uključeni i dvojica kandidata brzo bi počela da razmjenjuju oštre komentare na pozornici Belmont univerziteta u Nashvilleu, dok su odgovarali na pitanja koja im je postavljala moderatorica debate, izvještačica iz Bijele kuće TV mreže NBC Kristen Welker​.

Njihove razmjene su bile vrlo energične, ali nisu govorili jedan preko drugog kao što je to bio slučaj na prethodnoj debati u septembru.

Pored pitanja o kornavirusu, moderatoria Welker pitala je kandidate o američkim porodicama, rasnim pitanjima u SAD, klimatskim promjenama, nacionalnoj bezbjednosti i liderstvu.

Posljednji susret: Debata Trump - Biden u četvrtak uveče

Clear protective panels stand on stage between lecterns for President Donald Trump and Democratic presidential candidate, former Vice President Joe Biden, ahead of their debate at Belmont University, in Nashville, Tennessee, Oct. 21, 2020.

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski izazivač, bivši potpredsjednik Joe Biden, u četvrtak uveče će debatovati u svom posljednjem lice-u-lice suočavanju prije američkih predsjedničkih izbora 3. novembra.

Dvojica kandidata, obojica u svojim 70-im godinama života, često su prekidala jedan drugog, Trump više nego Biden, u debati krajem septembra, koja je trajala duže od 90 minuta, što je događaj koji su neki politički komentatori u SAD opisali kao najgoru predsjedničku debatu ikada.

Ali ovog puta, nezavisna Komisija za predsjedničke debate prigušiće mikrofon svakog kandidata dok onaj drugi bude govorio dva minuta u odgovoru na šest pitanja koja se tiču aktuelnih tema, koje je odabrala moderatorka Kristen Welker ​ iz NBC Newsa.

Ako ni Trump ni Biden ne pokušaju da govore o nečem drgom tokom dvominutnih uvodnih komentara, komisija je rekla da misli da bi američki glasači - bar relativno mali broj onih koji tvrde da su još uvijek neodlučni kako će glasati - mogli dobiti jasniji pogled o tome kuda bi zemlja mogla da pođe po tim pitanjima kada je jedan od njih svečano bude inaugurisan 20. januara.

Nakon toga, mikrofoni oba kandidata biće ponovo uključeni i otvoreni za sve i ono što se dogodilo prošlog puta bi moglo da se ponovi.

Tada su Trump i Biden iznosili niz poruga, uvreda i škakljivih komentara jedan protiv drugog, a prekidanje je ponekad otežavalo gledaocima da prate raspravu.

Mnogo toga se promijenilo između prve debate i događaja u četvrtak, koji će se održati na univerzitetskoj debati u Nashvilleu, Tennessee.

Druga planirana debata zakazana za prošlu nedjelju otkazana je nakon što je Trump dobio koronavirus i bio hospitalizovan tri noći. To je navelo komisiju da jednostrano kaže da će dva kandidata raspravljati virtuelno, ali Trump je to odbio i susret je otkazan.

FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.
FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.

Još važnije, milioni Amerikanaca su već donijeli odluku o izborima, a više od 43 miliona ljudi već je glasalo unaprijed, poštom ili lično.

Mnogi su rekli da su tokom nekontrolisane pandemije koronavirusa u SAD želeli da izbjegnu da stoje licem u lice sa ostalim glasačima u očekivanim dugim redovima na biračkim mjestima na dan izbora.

Mnogi demokratski glasači koji favorizuju Bidena rekli su da žele da budu među prvima koji su glasali za svrgavanje Trumpa i da ga načine trećim predsjednikom SAD u posljednje četiri decenije koji je izgubio kandidaturu za reizbor nakon jednog mandata.

Republikanski glasači često su anketarima i izvještačima vijesti rekli da namjeravaju da glasaju na dan izbora lično, što je decenijama bila norma na američkim nacionalnim izborima.

Debata u četvrtak mogla bi da bude posljednja, najbolja šansa za Trumpa, preduzetnika za nekretnine i voditelja rijalitija, koji se pretvorio u političara, da uđe u Bidenovo uporno vodstvo na nacionalnim i državnim anketama.

Biden, sa skoro pola vijeka na američkoj političkoj sceni kao američki senator i zamjenik bivšeg predsjednika Baracka Obame, ima 9 ili 10 procentnih poena prednosti nad Trumpom na nacionalnim anketama, ali oko polovinu te prednosti u državama koje predstavljaju glavno bojno polje i koje će vjerovatno odlučiti o ukupnom ishodu.

Welker iz NBC-a kaže da će pitati kandidate o njihovim naporima da kontrolišu koronavirus koji je ubio 221.000 ljudi u SAD-u, najviše u svijetu.

Ostale teme će uključivati američke porodice, američke rasne probleme, klimatske promjene, nacionalnu bezbjednost i vodstvo.

U intervjuu za Fox News u utorak, Trump je napao Welkerovu kao "potpuno pristrasnu" i napao debatnu komisiju kao pristrasnu prema njemu.

Predsjednik je rekao da nije zadovoljan odlukom da isključuju mikrofoni bilo kog od kandidata tokom uvodnih dvominutnih izjava i tvrdio je da je debata trebalo da bude usredsređena na spoljnu politiku umjesto na pandemiju koronavirusa i druga pitanja unutrašnje politike.

Trump je nastavio kampanju sa velikim skupovima pristalica ove nedjelje, uživajući u energiji za koju vjeruje da oni dodaju u njegovu kampanju i vjerujući da su oni ključni za osvajanje drugog mandata.

U međuvremenu, Biden se drži van vidokruga javnosti od prošlog vikenda, ostajući u svom domu u istočnoj državi Delaware da se pripremi za debatu.

Trebaju li Amerikanci vjerovati ovogodišnjim anketama?

Trebaju li Amerikanci vjerovati ovogodišnjim anketama?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

Šta se dešava ako nema jasnog pobjednika na predsjedničkim izborima u SAD?

Birači stoje u redu da glasaju ranije u Atini, u saveznoj državi Georgia, 19. oktobra 2020. (Foto: AP)

Manje od dvije nedjelje ostalo je od predsjedničkih izbora u SAD, a politikolozi i stručnjaci za izborno pravo razmatraju različita scenarija s kojima bi nacija mogla da se suoči na dan izbora i u nedjeljama koje slijede.

Mogućnosti su različite - od jasne pobjede bilo predsjednika Donalda Trumpa ili bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, do neriješene pravne bitke zbog koje bi ishod mogao da ostane neizvjestan sve do januara, kada novi Kongres treba da potvrdi konačan rezultat izbora.

Eksperti kažu da je odlučivanje pobjednika ovih izbora posebno neizvjesno zbog do sada nezabilježenog nivoa glasanja poštom, usljed pandemije koronavirusa. Različiti zakoni u pojedinačnim državama o tome kada i kako se broje glasovi poštom znače da bi konačni rezultati u tim državama mogli da budu poznati više dana ili čak nedjelja posle izbora.

Postoji i "košmarni scenario", kaže politikolog William Galston ​iz neprofitnog Instituta Brookings. On piše da bi tijesni izbori sa spornim ishodom mogli da "cijelu zemlju bace u haos, u izrazito negativnim okolnostima".

Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.
Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.

Predsjednik Trump je više puta pomenuo mogućnost da će masovno glasanje poštom dovesti do netačnog izbornog rezultata, i više puta je odbio da se obaveže unaprijed na miran prenos vlasti u slučaju da izgubi. Biden je rekao da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.

Imajući u vidu potencijalnu nestabilnost koju bi mogli da izazovu osporeni izbori, najbolji scenario je da ishod izborne noći bude izvjestan, ili skoro izvjestan, što jeste u domenu mogućeg. Međutim, imajući u vidu prirodu američkog izbornog sistema, ostaju otvoreni i mnogi drugačiji ishodi.

Kompleksan proces

Demokratski kandidat Biden trenutno ima vodstvo od oko 9 ili 10 poena u anketama na nacionalnom nivou, ali se predsjednik ne bira na osnovu direktnih glasova. Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje poslije glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž. Pojedinačnim državama pripada određeni broj "elektora", na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto su svi glasovi prebrojani. (U dvije države, Maineu i Nebraski, moguće je da kandidati podijele elektorske glasove).

Ankete u pojedinačnim državama pokazuju da, iako zaostaje na nacionalnom nivou, Trump bi mogao da ponovo bude izabran, i ako ne osvoji većinu direktnih glasova američkih građana, kao što je bio slučaj 2016. godine, tako što će osvojiti većinu u Elektorskom koledžu.

Elektorski koledž se sastaje 14. decembra da bi glasanjem ozvaničio ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. Kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 da bi proglasio pobjedu. Glasovi se formalno broje na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata 6. januara.

Dok postoji mnogo država kojima su potrebni dani ili nedjelje da obrade sve glasove, očekuje se da bi nekoliko država koje su ključne za ishod glasanja moglo da objavi konačne ili skoro konačne rezultate na veče izbora ili rano narednog dana.

Među njima je glavna Florida - država u kojoj je Trump pobedio 2016. godine, a gdje su on i Biden sada u tijesnoj trci. Bidenova pobjeda mogla bi da mu donese 29 elektorskih glasova i zatvori Trumpu skoro sve puteve ka pobjedi. Sjeverna Karolina, sa 15 elektorskih glasova, i Arizona sa 11 glasova, takođe su značajne za većinu scenarija prema kojima predsjednik Trump može da dođe do pobjede - i mogle bi da rano saopšte ko je pobijedio.

"Ima razloga za uvjerenje da bi te države mogle da imaju skoro kompletan broj glasova kasno u izbornoj noći ili do narednog jutra", kaže Richard H. Pildes​, stručnjak za izborno pravo i profesor ustavnog prava na Njujorškom univerzitetu.

"Ako, na primjer, budemo znali da je predsjednik Trump izgubio Floridu, čak i ako se ne prebroje glasovi u Michiganu, Pennsylvaniji​ i Wisconsinu, imaćemo razloga za uvjerenje da će Biden biti pobjednik izbora."

Michigan ima 16 elektorskih glasova, Pensilvanija 20, a Wisconsin 10.

Pildes dodaje da u slučaju da trka na Floridi bude tijesna toliko da pobjednik ne bude proglašen u izbornoj noći, a druge države koje rano objavljuju svoje rezultate budu podijeljene između dvojice kandidata, stvari bi mogle da vrlo brzo postanu sporne.

Potencijalne pravne bitke

"Ako ishod bude neizvjestan, recimo, do rano ujutru narednog dana, jer postoji značajan broj država koje neće moći da saopšte konačne rezultate zbog velikog broja glasova poštom... onda očekujem da dođe do intenzivnih rasprava u tim državama o svakom od tih glasova poštom, i da li treba da se tretiraju kao da su validni", kaže Pildes.

Između dana izbora i brojanja glasova elektora u Kongresu 6. januara postoji nekoliko ključnih datuma. Prvi je 8. decembar, datum kada se od država očekuje da dostave direktoru Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država verifikovane liste svojih elektora.

U slučaju da neka država nije završila prebrojavanje svojih glasova, do tog datuma, bilo zbog trenutnog brojanja ili nekih pravnih radnji koje su uticale na proces, u saveznom zakonu postoji odredba koja omogućava državnim skupštinama da zasjedaju i imenuju svoje delegacije elektora, i ako nije poznat konačan rezultat. Time se stvara mogućnost da državna skupština, u kojoj većinu ima jedna ili druga stranka, može da izabere elektore koji će podržati kandidata koji je, u suštini, izgubio većinu direktnih glasova u toj državi.

Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.
Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.

U državama u kojima je guverner iz jedne stranke, a skupštinu kontroliše druga stranka, situacija se dodatno komplikuje. Pošto je guverner taj koji zvanično potvrđuje glasove elektora poslije direktnog glasanja, postoji mogućnost da neka država preda dva različita spiska elektora.

Prema federalnom zakonu, ukoliko novi Kongres dobije dvije različite liste elektora iz iste države, Predstavnički dom i Senat glasaju da odluče koja će lista biti prihvaćena. Ako se saglase, broje se glasovi elektora sa datog spiska. Ako se ne saglase, lista koju je potvrdio guverner ima prednost.

Nerješen rezultat u Elektorskom koledžu

Takođe je moguće, iako je malo vjerovatno, da nema pobjednika na predsjedničkim izborima i pošto se prebroje elektorski glasovi. Ukoliko oba kandidata završe sa 269 glasova, odluka o pobjedniku postaje dužnost Predstavničkog doma. Međutim, umjesto glasanja na kojem svih 435 članova glasaju pojedinačno, delegacije svake države glasaju kao cijelina, što znači da će dominantna partija u svakoj državi kontrolisati njene glasove.

Ako dođe do takvog rezultata, oko 600.000 stanovnika Wyominga imalo bi podjednaki uticaj na ishod izbora kao 40 miliona stanovnika Kalifornije.

I konačno, još jedna komplikacija u cijelom sistemu je mogućnost da se neki od elektora poslatih da glasaju za predsjednika 14. decembra pokažu kao "nevjerni". Ranijih godina, u malom broju slučajeva, elektori koji su obećali da će glasati za određenog kandidata u Elektorskom koledžu su glasali za različitog kandidata.

Nekoliko država je usvojilo zakone kojima se elektori obavezuju da glasaju kako su obećali, a Vrhovni sud je zaključio da su takve restrikcije - legalne. I dalje je moguće da bi "nevjerni elektori" mogli da pokušaju da utiču na izbore, ali stručnjaci ističu da bi za to bio potreban izuzetno tijesan izborni rezultat i stepen koordinacije među elektorima koji nije vjerovatan.

Važno je naglasiti da, dok su takva različita scenarija moguća, malo je vjerovatno da će se većina njih ostvariti.

Profesor Pildes sa Njujorškog univerziteta naglašava da, čak i ako svi glasovi ne budu prebrojani u izbornoj noći, već tada će biti prilično jasno ko će na kraju biti pobjednik.

"Čak i u državama koje ne mogu da završe kompletno brojanje, pojedinačni okruzi u tim državama će vjerovatno obaviti sopstvena brojanja", kaže Pildes i zaključuje: "Mediji će moći da uporede kako Trump stoji u tim okruzima 2020. sa njegovim rezultatima iz 2016. Ako bude sistematski ostvarivao znatno slabiji ili znatno bolji rezultat u odnosu na to, takve informacije će biti izuzetno korisne i moći će da jasno nagovijeste u kom smjeru idu izbori, i ako pobjednik ne bude formalno proglašen... Mislim da je takav scenario prilično vjerovatan".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG