Linkovi

Svjetske sile obećale 300 miliona dolara pomoći nakon eksplozije u Bejrutu


Francuski predsjednik Emanuel Makron tokom donatorske telekonferencije sa drugim svjetskim liderima, na kojoj je razgovarano o pomoći Libanu nakon razorne eksplozije u Bejrutu, u Fort de Bregankonu, Francuska, 9. avgusta 2020. (Christophe Simon/Pool via REUTERS)
Francuski predsjednik Emanuel Makron tokom donatorske telekonferencije sa drugim svjetskim liderima, na kojoj je razgovarano o pomoći Libanu nakon razorne eksplozije u Bejrutu, u Fort de Bregankonu, Francuska, 9. avgusta 2020. (Christophe Simon/Pool via REUTERS)

Svjetski lideri obavezali su se u nedjelju da će izdvojiti gotovo 300 miliona dolara (253 miliona eura) za Liban, kako bi pomogli oporavak poslije prošlonedjeljne velike eksplozije u Bejrutu.

Više od 30 lidera, koji su se sastali na telekonferenciji na inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Makrona, reklo je da bi "pomoć trebalo da bude blagovremena, u skladu sa potrebama naroda Libana... i direktno isporučena libanskom stanovništvu, uz najveću efikasnost i transparentnost".

Novac neće biti povezan sa političkom ili institucionalnom reformom, saopštila je Makronova kancelarija. Ipak, obećana je dugoročna podrška koja će zavisiti od promjena koje bi sprovele vlasti, saopštila je Jelisejska palata.

Svjetske sile insistirale su na transparentnosti trošenja novca, zabrinute zbog slanja pomoći vladi koju mnogi Libanci vide kao korumpiranu. Takođe su izrazile zabrinutost zbog uticaja Irana kroz šiitsku grupu Hezbolah.

Makron, koji je posjetio Bejrut u četvrtak, rekao je na otvaranju video linka da zemlje učesnice treba da ostave po strani svoje razlike i da podrže libanski narod, te da bi Ujedinjene nacije trebalo da koordiniraju pomoć.

"Naša uloga je da budemo na njihovoj strani", rekao je Makron iz svog odmarališta na francuskoj rivieri.

Svjetski lideri, uključujući i predsjednika SAD Donalda Trumpa, pozvali su na nepristrasnu, pouzdanu i nezavisnu istragu eksplozije u kojoj je poginulo najmanje 158 ljudi, dok je oko 6.000 povrijeđeno. Neki gnjevni Libanci pozvali su na pobunu protiv svojih političkih lidera.

Nevezano za obećanu novu pomoć, SAD su, prema nalogu Trumpa, isporučile hitnu pomoć Libanu u vidu hrane, vode i medicinskih potrepština. Inicijalno su se obavezale na više od 17 miliona u pomoći za tu zemlju.

Velika eksplozija zbrisala je cijeli dio grada, ostavivši 250.000 ljudi bez krova nad glavom, uništavajući poslovne zgrade i zalihe osnovnih potrepština.

Obnova Bejruta mogla bi da košta milijarde dolara. Ekonomisti su predvidjeli da bi šteta mogla da izbriše do 25 odsto ekonomskog proizvoda zemlje.

Za eksploziju se krivi velika zaliha amonium nitrata, ali libanski demonstranti, koji učestvuju u protestima koji su izbili i u subotu, i u nedelju, smatraju odgovornom političku elitu u zemlji.

Libanske snage bezbjednosti ispalile su suzavac u subotu na hiljade demonstranata koji su se okupili na glavnom trgu u Bejrutu kako bi protestovali protiv vladinog upravljanja nakon eksplozije.

Na početku protesta, mala grupa ljudi počela je da baca kamenice na pripadnike snaga bezbjednosti, dok su pokušavali da preskoče barijere koje su sprječavale ulazak u zgradu parlamenta. Policija je odgovorila suzavcem.

Portparol policije rekao je da je jedan policajac ubijen tokom sukoba. Policajac sa lica mjesta rekao je da je taj čovjek nastradao kada je propao kroz otvor lifta u zgradi u koju je pokušao da se skloni od demonstranata koji su ga jurili.

Demonstranti su takođe napali zgradu ministarstva spoljnih poslova, dok su drugi na Trgu mučenika podigli simbolična vješala za političare i uzvikivali "Narod želi pad režima".

Demonstranti su kasnije zapalili kamion koji je ojačavao barijere na ulici koja vodi ka zgradi parlamenta.

Libanski Crveni krst saopštio je da je više od 12 demonstranata hospitalizovano i da su mnogi drugi dobili medicinski tretman na ulici.

Protest, prve značajne demonstracije nakon eksplozije, dogodio se usred porasta nezadovoljstva libanskim političkim rukovodstvom.

Lideri zemlje optuženi su za širenje korupcije i nekompetentnost koja je dovela do razorne eksplozije u utorak.

Premijer Hasan Diab rekao je u petak da će donijeti predlog zakona o raspisivanju prijevremenih izbora i da je spreman da ostane na toj poziciji dva mjeseca, kako bi dao političkim liderima vremena da sprovedu strukturne reforme.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

XS
SM
MD
LG