Linkovi

Amonijum nitrat - uzrok tragedije u Bejrutu


Smoke rises after an explosion in Beirut, Lebanon August 4, 2020, in this picture obtained from a social media video. Karim Sokhn/Instagram/Ksokhn + Thebikekitchenbeirut/via REUTERS
Smoke rises after an explosion in Beirut, Lebanon August 4, 2020, in this picture obtained from a social media video. Karim Sokhn/Instagram/Ksokhn + Thebikekitchenbeirut/via REUTERS

Eksplozija u Bejrutu koja se dogodila 4. avgusta bila je uzrokovana reakcijom 2750 tona amonijum nitrata koji je bio smješten u skladištu u krugu bejrutske luke. Procjenjuje se da je imala snagu eksplozije od oko 1 kilotona, što iznosi oko 15% eksplozije atomske bombe bačene na Hirošimu.

Amonijum nitrat i njegova svojstva

Amonijum nitrat je vrsta soli, nalazi se u krutom stanju, a služi kako za dobijanje vještačkog gnojiva, tako i za dobijanje eksploziva. Kada se zagrijava, razlaže se u plinove kisik, nitrogen i vodenu paru, a u tom procesu se oslobađa i toplina.

Velike količine amonijum nitrata mogu izazvati požare, zbog njihove tendencije oslobađanja kisika, koji je potreban za proces gorenja, te usljed oslobađanja topline, ali mogu i detonirati. Istorija je zabilježila nekoliko događaja koji su vezani za detonacije velikih količina amonijum nitrata.

Zbog toga što se radi o potencijalnom eksplozivu i tvari koja može spontano izazvati eksplozije, širom svijeta postoje stroge regulative skladištenja ovog spoja, koje se odnose i na metodu skladištenja, na vrstu skladištenja, ali i na uslove skladištenja, poput vlažnosti i temperature.

Jedinjenje je lako dostupno i u nemalom broju terorističkih napada se upravo amonijum nitrat koristio kao eksploziv. U mješavini s uljem za loženje, daje ANFO bombe.

Neke od najvećih industrijskih nesreća uzrokovanih eksplozijom amonijum nitrata su nesreća u Texas Cityu iz 1947. godine, kada je eksploziju izazvalo oko 900 tona ove supstance uskladišeno na brodu Grandcamp te eksplozija u gradu Brest u Francuskoj koja se dogodila iste godine, kada je eksploziju izazvalo između 1700 i 3300 tona amonijum nitrata.

Prije toga, eksplozije ove tvari su se dogodile 1916. u mjestu Gibbstown u SAD te iste godine u mjestu Faversham, Ujedinjeno Kraljevstvo. 1921. bile su dvije nesreće u Njemačkoj, u gradovima Kriewald (danas Poljska) i Oppau. U obje nesreće u Njemačkog došlo je do očvršćavanja, agregiranja amonijum nitrata u čvrstu masu usljed skladištenja u nepovoljnim uslovima te su radnici pokušali razbiti masu, sastrugati i očistiti vagone odnosno skladišta pomoću eksploziva ili drugim metodama, što je izazvalo eksploziju i detonaciju samog amonijum nitrata.

Ovo nisu jedini događaji takve vrste: nekoliko značajnijih dogodilo se i u nedavnoj prošlosti, poput onog iz 1998. u tvornici gnojiva Xingping u kineskoj provinciji Shaanxi, zatim eksplozija oko 300 tona amonijum nitrata u tvornici u Toulouseu iz 2001. godine te eksplozija u teksaškom gradu West iz 2013. i ona u kineskoj luci Tianjin 2015. uzrokovana detonacijom oko 800 tona amonijum nitrata, usljed spontanog sagorijevanja nitroceluloze. Ovo nije konačan spisak nesreća usljed eksplozija amonijum nitrata.

Udarni val detonacije koji se vidio na snimcima, koji je izgledao poput balona, pa potom dobio izgled „pečurke“ šireći (dušikov dioksid) se u perimetru od centra događaja, bio je uzrokovan brzom kondenzacijom vode koja je prirodno prisutna u zraku. Brzina detonacije za amonijum nitrat iznosi oko 2800 metara u sekundi. Zvuk detonacije se čuo čak na Kipru, a udarni val je napravio veliku štetu na objektima i izazvao veliki broj žrtava. Crveni dim prije i nakon ovog udarnog vala uzrokovan je nitrogen dioksidom (dušikov dioksid), koji nastaje prilikom razlaganja amonijum nitrata.

Odakle amonijum nitrat u bejrutskoj luci?

Jedna od prvih informacija, svega nekoliko minuta nakon što je svijet doznao za eksplozije, bila je da se to dogodilo u skladištu materijala za vatromet. Onda su došli izvještaji kako se radi o eksploziji u skladištu bejrutske luke koje nije bilo predviđeno za smještaj ovako visokoeksplozivne tvari.

Prema izvještajima i analizama koje su počele prispjevati, radilo se o supstanci koja je u luku došla 2013. godine. Brod je plovio pod zastavom Moldavije, a trebao je ploviti za Mozambik, konačnu odrednicu za sporni amonijum nitrat.

Međutim, brod je imao tehničkih problema i nije mogao nastaviti putovanje. Čini se da su vlasnici zaboravili na uskladišteni tovar te su libanonske vlasti nekoliko puta od 2014. do 2017. upućivala pisma vezano za ovaj materijal, izvještava Reuters.

Sporni amonijum nitrat je bio uskladišten u običnom skladištu, bez mjera sprječavanja zagrijavanja, sagorijevanja i eksplozije. Eksperti kažu kako se ova eksplozija u potpunosti mogla izbjeći pravilnim skladištenjem. Također, skladišta ovakvih tvari ne smiju biti u gradskim naseljenim četvrtima.

Do eksplozija i detonacija amonijum nitrata može doći spontano, što je vrlo često slučaj, a mogu biti indukovane, kao u slučaju eksplozije u Tianjinu, usljed sagorijevanja nitroceluloze ili namjerno izazvane. Varnice, uzrokovane različitim postupcima mogu biti inicijalni uzrok.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG