Istovremeno, zatvorene su i prostorije u kojima su spremani obroci.
Inspekcijska kontrola koju je nedavno vodila Služba za poslove sa strancima BiH rezultirala je zatvaranjem centra za pomoć migrantima i izbjeglicama grupe volontera „Aid Brigades“. Tom prilikom procesuirano je i sedam državljana zemalja Evropske unije, koji nisu imali regulisan boravišni status.
Na stranici za poslove sa strancima navedeno je da su po dolasku u BiH strani državljani obavezni prijaviti boravište Službi za poslove sa strancima – Terenskim centrima ili nadležnoj organizacionoj jedinici Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi nakon ispunjenja ove zakonske obaveze mogli steći određena prava, a samim tim izbjeći propisane sankcije za nepoštivanje važećih zakonskih propisa na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Prema navodima Službe za poslove sa strancima, volonteri nisu ispoštovali zakone Bosne i Hercegovine.
„Radi se o tzv. humanitarnoj organizaciji koja nije registrovana u BiH, čiji volonteri nemaju odobrenje za rad i boravak u BiH, te nisu prošli potrebne preglede, niti imaju potrebna odobrenja za pripremu hrane migrantima“, piše u saopštenju u kojem se još napominje da se rad volontera, koji izlaze iz okvira sistema neće tolerisati jer se može ugroziti zdravlje ljudi.
U grupi volontera „Aid Brigades“, na početku su bile samo tri osobe, a nakon otvaranje centra radilo ih je 20. Međunarodni volonteri, koji obično borave u Sarajevu od dvije sedmice do mjesec dana, bosanski volonteri, te ljudi koji su organizovali ovu grupu, prikupljali su donacije, svakodnevno pripremali obroke, upućivali migrante da traže pravnu pomoć, ali i medicinske usluge.
Holanđanka Roos, koja je volontirala i na grčkom ostrvu Lezbos, u Sarajevu je još od septembra prošle godine. Ona za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da osim navednih razloga za zatvaranje centra, predstavnici vlasti su im rekli da oni remete „javni red i mir“ okupljajući migrante na jednom mjestu, a ova volonterka još kaže da bh. vlasti ne žele migrante u Sarajevu.
„Vlasti su bile veoma jasne. Oni ne žele da mi radimo u bilo kojem smislu. Sada su izbjeglice na ulici, bez hrane, bez pomoći i bez mjesta u kojem mogu biti preko dana. Trenutno im niko ne pomaže u Sarajevu. Kampovi su puni i nije svim izbjeglicama omogućeno da budu u kampu, a nema ni drugog mjesta gdje bi oni mogli poći“, rekla je ona za Radio Slobodna Evropa.
U saopštenju za javnost grupe međunarodnih volontera navodi se podatak da su od marta prošle godine uspjeli u prosjeku nahraniti 285 izbjeglica dnevno. To je 120.000 obroka. Napori da se registruju, kako su naveli u saopštenju za javnost, nisu urodili plodom. Nakon pet mjeseci čekanja njihov zahtjev za registracijom udruženja je odbijen.
„Mislim da je jako tužno. Naravno, lično smo tužni, jer moramo napustiti Bosnu, jer mi volimo ovu zemlju, ali veći problem je što ne postoji više mogućnost da izbjeglicama damo osnovne stvari. Mi bismo voljeli biti sigurni da oni nisu gladni i da im nije hladno i da imaju sigurno mjesto gdje da budu. Shvatajući da bosanske vlasti ne žele to, za mene je bolno i tužno“, kaže volonterka iz Holandije, razočarana ovakvom odlukom bh. vlasti.
Štefan Dietrich iz Švajcarske je pomagao još izbjeglicama tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Humanitarnim radom nastavio se baviti i posljednjih godina tokom sitacije s migrantima na takozvanoj Balkanskoj ruti. Boravio je u svim zemljama Balkana, a samo u Bosnu i Hercegovinu dolazio je nekoliko puta, donoseći pomoć za migrante i izbjeglice u Bihać, Veliku Kladušu i u kamp Salakovac kod Mostara.
Tokom svake posjete, grupa humanitaraca iz Švajcarske razgovarala je sa lokalnim vlastima i sa upravom kampa. Stanje u Bihaću prošlog ljeta ga je, kako kaže, rastužilo jer je uočio da teret krize nosi ta lokalna zajednica.
Prema njegovom mišljenju, volonteri se moraju registrovati u državi u kojoj žele volontirati.
„Prvo, žalosno je što je uopšte došlo do takve komplikovane situacije. Jasno je da svaka država mora svoje zakone provesti. Druga stvar, što ista država nije u stanju ili ne želi pomoći tim ljudima. Uglavnom, ja mislim da je glavni problem što je i Bosna sama u teškoj situaciji. Treće, iz cijelog svijeta su došli ljudi na Balkan, u BiH i u druge zemlje. Ljudi koji su dali ne samo svoje slobodno vrijeme nego su i materijalno pomagali i to sa najboljim namjerama. Mislim da su oni dužni da se registruju i da se drže zakonskih propisa. S druge strane, vlasti bi trebale da im izađu u susret. Da nađu kompromis, jer oni ne pomažu samo migrantima, već i Bosni i Hercegovini“, zaključuje ovaj švajcarski humanitarac.
