Linkovi

Godišni izvještaj State Departmenta o trgovini ljudima: BH vlasti ne čine dovoljno ali se trude


Naslovnica izvještaja State Departmenta za 2022.
Naslovnica izvještaja State Departmenta za 2022.

Američki State Department objavio je svoj godišnji izvještaj u kojem analizira trgovinu ljudima u zemljama žirom svijeta. Izvještaj ocjenjuje postignuća u prethodnoj godini i daje preporuke za poboljšanje suzbijanja ove pojave.

Na više od 600 strana ocjenjuje se stanje i daju preporuke za suzbijanje trgovine ljudima širom svijeta.

"Budimo zajedno i tražimo odgovornost onih vođa koji odobravaju i podržavaju trgovinu ljudima, stvaraju uvjete za masovnu eksploataciju, i ovjekovječuju ovu temeljnu uvredu ljudskog dostojanstva. Oni koji počine, odobravaju ili podržavaju
za ovaj zločin moraju odgovarati." riječi su američkog državnog sekretara Antony Blinkena u uvodu izvještaja.

Bosna i Hercegoviona je prema ovogodišnjem izvještaju svrstana na razinu 2 od postojećih 5 kategorija, u kojoj se nalazi i većina zemalja na koje se izvještaj odnosi. Dok su na razinu 1 svrstane, uglavnom, napredne demokratske države, većina se nalazi u drugoj grupi koja ima i svoju pod-razinu - listu za nadzor.

Na trećoj razini su zemlje koje imaju izražen problem trgovine ljudima poput Afganistana, Bjelorusije ili Sirije. Balkanske zemlje su uglavnom smještene na razini 2, osim Srbije koja je uvrštena na razinu 3.

Peta kategorija odosi se na zemlje - specijelne slučajeve i u njoj su Libija, Somalija i Jemen.

Bosna i Hercegovina

"Vlada Bosne i Hercegovine ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da se to učini. Vlada je sveukupno pokazala povećanje napora u usporedbi s prethodnim izvještajnim razdobljem, s obzirom na utjecaj pandemije COVID-19 i kapacitet za borbu protiv trgovine ljudima kapacitet; stoga je Bosna i Hercegovina ostala na Razini 2," stoji na početku dijela izvještaja koji se odnosi na BiH.

Kao napredak, u izvještaju su navedeni iskoraci u administrativnim i zakonodavnim okvirima ali potcrtano je da zemlji "nedostaju resursi, kapaciteti i tehničko znanje o trgovini ljudima."

Potcrtano je da je kazneni progon za trgovinu ljudima u BiH često usmjeren na žrtve te da vlasti, pravdajući se tradicionalizmom, ne istražuju i ne procesuiraju odgovorne za prosjačenje djece i prisilni rad, često Roma. Tako se djeca često vraćaju onima koji su uključeni u njihovu eksploataciju, često roditeljima, piše u izvještaju.

Preporuke

U prioritetnim preporukama navodi se da je potrebno "snažno istražiti, procesuirati i osuditi trgovce ljudima i nametnuti im primjerene kazne, koje bi trebale uključivati značajne zatvorske kazne.

Dodijelite dovoljno sredstava za skloništa kojima upravljaju nevladine organizacije i pravnu pomoć koje pružaju nevladine organizacije

Obučiti osobe koje prve odgovaraju na identifikaciju žrtava posebno za
migranate, izbjeglice, tražitelja azila i Roma.

Provesti zakon koji izuzima žrtve od kazni za nezakonita djela na koja ih trgovci prisiljavaju počiniti, posebice žrtve trgovine ljudima u svrhu seksa, prisilnog prosjačenja, i prisilni kriminal.

Obučite suce da razumiju ozbiljnost trgovine ljudima prilikom izricanja kazni i senzibilizirati tužitelje i suce na pitanja sekundarne traume i pristupa usmjerenih na žrtvu.

Uspostaviti postupke kako bi se osiguralo da se slučajevi trgovine ljudima rješavaju
obučeni tužitelji.

Standardizirati pomoć žrtvama u cijelom zemlji, uključujući mogućnost pristupa pomoći i podršci izvan skloništa te specijalizirana pomoć za muške žrtve.

Obučiti suce o odšteti u kaznenim predmetima, uspostaviti postupke za
zapljenu imovine trgovaca ljudima i stvoriti efikasne metode za raspodjelu
odšteta pravodobno.

Kazneni progon

U dijelu koji se odnosi na kazneni progon navode se specifičnosti pravnih sistema Bosne i Hercegovine i kazne predviđene za trgovinu ljudima. Za ova djela uglavnom se sudi na entitetskim i sudu Distrikta dok slučajevi sa međunarodnom pozadinom dobijaju pažnju državnog suda.

XS
SM
MD
LG