Linkovi

Izdvojeno

Djeca na migrantskoj ruti, sama i bez zaštite

Two Afghan families walk in a clearing after leaving a Croatian forest near the Bosnian town of Velika Kladusa.

Maloljetnici bez pratnje koji su migranti u BiH žive i u ruševnim zgradama, bez grijanja, struje, toaleta i tuševa, bez redovnog pristupa hrani i medicinskoj brizi. Oni u smještajima takođe su izloženi sigurnosnim opasnostima.

Napuštena, skoro u potpunosti srušena zgrada, nekadašnje fabrike Krajina metala, na samom ulazu u Bihać, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH), nekoliko mjeseci je dom desetogodišnjeg Isaka iz Afganistana.

Sa preko 200 odraslih, od kojih za neke tvrdi da su mu rođaci i poznanici iz sela iz kojeg dolazi, Isak živi u ruševinama nekadašnjih kancelarija bivše fabrike, u kojima su migranti napravili improvizovani smještaj.

Porodica mu je, kaže, ostala u Afganistanu, a on je putovao sa rođakom, koji je uspio da ode u Italiju. Jedno vrijeme bio je u prihvatnom kampu Borići u Bihaću i Sedri u Cazinu. Ne želi tamo da se vrati.

Bio sam u kampu Sedra i kampu Borići, ali bio sam nesretan tamo. Bilo je ljudi koji su se loše ponašali prema meni.
desetogodišnji Isak iz Afganistana


„Želim da ostanem ovdje, jer poznajem puno ljudi, mnogo ih je iz mog sela. Poznajem ih dobro i oni poznaju mene. Sretan sam ovdje i ne želim u kamp. Bio sam u kampu Sedra i kampu Borići, ali bio sam nesretan tamo. Bilo je ljudi koji su se loše ponašali prema meni“, kaže Isak za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Granicu sa Hrvatskom Isak je, sa grupom sa kojom putuje, pokušao da pređe čak šest puta. Bezuspješno. Policija ga je uvijek vraćala u BiH, jednom i sa slovenačke granice.

Isak je najmlađe dijete od njih oko 50 koliko ih putuje samo i živi van zvaničnih prihvatnih centara za migrante i izbjeglice u BiH. Pored Isaka, u objektima nekadašnje fabrike kraj Bihaća je još desetak maloljetnika bez pratnje.

Ima i žena, djevojčica i beba

Broj djece migranata bez roditeljske pratnje, a koja se nalaze izvan centara za smještaj se mijenja na sedmičnom nivou i teško je utvrditi njihov tačan broj, kažu u organizaciji Save the Children, čiji mobilni timovi rade na registraciji i pružanju pomoći ovoj djeci.

Terenski timovi te organizacije, na sedmičnom nivou identifikuju od 10 do 25 porodica sa djecom koje borave u napuštenim kućama u blizini granice sa Hrvatskom, kao i do 50 dječaka koji putuju sami.

U posljednjih sedam dana, prema riječima Dubravke Vranjanac, voditeljice Tima za hitne slučajeve u Save the Children, identifikovali su oko 100 članova porodica, uključujući žene, djevojčice i bebe, kao i 32 maloljetnika bez pratnje koji se nalaze u takozvanim skvotovima (privremena naselja u napuštenim zgradama) i privatnim smještajima.

„Indtifikovali smo i još oko 20 dece bez pratnje koja su bila u pokretu ka granici sa Hrvatskom ili na putu da se sami vrate nazad u Srbiju. Najmlađi dečak koji putuje sam, bez svojih roditelja, i trenutno živi u napuštenom objektu ima svega deset godina“, kaže ona za RSE.

Zbog čega maloljetnici nisu u prihvatnim centrima?

Razlozi zbog kojih su maloljetnici van uspostavljenih prihvatnih centara su različiti. Obično putuju u grupama sa odraslim muškarcima, sa nekim od rođaka, ili jednostavno sa prijateljima koje poznaju iz svojih sela. Ostanu sami tako što stariji rođaci uspiju da pređu granicu sa Hrvatskom.

Registracija u Službi za poslove sa strancima BiH, odnosno iskazivanje namjere za traženje azila, je prvi korak da se dijete identifikuje i postane vidljivo za sistem. Takva identifikacija je, kako kaže Dubravka Vranjanac, od prošlog ljeta isključivo vezana za smještaj, tako da djeca koja nisu bila smještena u nekom od centara nisu registrovana.

„Nemaju staratelja koji bi brinuo o njihovom najboljem interesu, te nemaju pristup pomoći koja im je zagarantovana Konvencijom o pravima deteta“, navodi ona.

Služba za poslove sa strancima BiH, također, odobrava smještaj, ukoliko postoje dostupni kapaciteti i ako Centar za socijalni rad kaže da će prihvatiti starateljstvo. Smještaj može biti određen u bilo kom od prihvatnih centara u BiH koji zbrinjavaju maloljetnike bez pratnje, no oni često odbijaju da odu iz Unsko sanskog kantona (USK), koji je najbliži granici sa Hrvatskom.

Mogli bi biti smješteni drugdje

U tri prihvatna centra u Unsko sanskom kantonu ima mjesta. No, nema načina da se maloljetnici tamo smjeste. Kako kaže, za RSE, Tara Kaloputi, menadžerica mobilnih timova Save the Children koji operiraju izvan tranzitnih centara, trenutno ne postoji referalni mehanizam na osnovu kojeg bi oni mogli dobiti smještaj u USK, međutim, mogu dobiti smještaj na drugim lokacijama u BIH.

Ministrica zdravstva USK i članica Operativne grupe za rješavanje migrantske krize Nermina Ćemalović, za RSE kaže, da se maloljetnici bez pratnje u kampove mogu prebaciti uz dogovor Službe za poslove sa strancima BiH, Centra za socijalni rad grada ili opštine u kojoj se kamp nalazi i Ministarstva sigurnosti BiH. U USK kampova prilagođenih maloljetnicima bez pratnje, kaže Ćemalović, nema.

U kampu Borići u Bihaću i Sedra u Cazinu smještene su porodice sa djecom. U Borićima je i dio maloljetnih migranata bez pratnje. Ćemalović kaže, kako to nisu kampovi koji su dobri za djecu bez pratnje, te da je Operativna grupa za rješavanje migrantske krize u USK tražila da se i oni prebace u Centar za djecu i mlade u Tuzlanskom kantonu, koji je, kako kaže, prilagođen toj populaciji.

U ruševinama, bez zaštite

Djeca van smještajnih centara spavaju u napuštenim zgradama, bivšim fabričkim halama, improvizovanim kampovima, privatnim smještajima bez nadzora najvećim dijelom u USK, te manjim dijelom u Sarajevu.

Ta djeca su u situaciji, eto, kao kada biste čovjeka ubacili u arenu sa lavovima. Svako može da ih premlati, da im otme mobitel, da im otme novac, da ih maltretira, da ih ponižava, da ih natjera da rade za njih neke stvari.
Zehida Bihorac


„Vreme provode u prostorima u kojima nijedno dete ne bi smelo da bude. U ruševnim zgradama, bez grejanja, bez struje, bez toaleta i tuševa, bez redovnog pristupa hrani i medicinskoj brizi, koja je sada u vreme pandemije važnija nego ikada. Često su okruženi grupama odraslih mušakaraca koji mogu da predstavljaju ozbiljnu pretnju po njihovu sigurnost“, dodaje Vranjanac.

Pomoć u hrani, odjeći i obući dobijaju od nekoliko humanitarnih organizacija, često i građana.

„Nažalost, ta pomoć nije dovoljna bez adekvatnog rešenja za njihovo zbrinjavanje“, kaže Vranjanac.

Među građanima koji već tri godine pomažu migrantima i izbjeglicama je i Zehida Bihorac, prosvjetna radnica iz Velike Kladuše. Ona kaže kako su dječaci bez pratnje uglavnom prepušteni sami sebi.

„Ta djeca su u situaciji, eto, kao kada biste čovjeka ubacili u arenu sa lavovima. Svako može da ih premlati, da im otme mobitel, da im otme novac, da ih maltretira, da ih ponižava, da ih natjera da rade za njih neke stvari“, kaže ona za RSE.

Zehida Bihorac
Zehida Bihorac

Maloljetnici koji žive van prihvatnih centara su, prema njenim riječima, u najgoroj i najnesigurnijoj situaciji.

„Nisu krenuli na ovaj put samo dobri ljudi, niti su našli ovdje samo dobre. Oni su toliko nezaštićeni, ostavljeni na milost i nemilost okruženja. U tim divljim kampovima, rekla bih da vlada zakon jačega i na to niko ne obraća pažnju“, dodaje Bihorac.

Riječ je uglavnom o dječacima od 15 do 17 godina, koji često govore da su stariji, jer se boje da će biti odvojeni od grupe sa kojom putuju.

I Dubravka Vranjanac iz organizacije Save the Children kaže kako je zabrinjavajuće veliki broj dječaka i djevojčica, sa kojima je ta organizacija radila, svjedočio o tome da su tokom puta preživjeli ili svjedočili nekoj vrsti nasilja.

Na meti trgovaca ljudima i seksualnog zlostavljanja

Izbjeglice i migranti granice prelaze mimo zvaničnih graničnih prelaza i, kako podsjeća Vranjanac, kroz zemlje prolaze skrivenim putevima, krijući se od granične policije i često pokušavaju da ostanu nevidljivi za sistem u zemljama u kojima borave.

„Sama nevidljivost, boravak u nebezbednim prostorima, nepoznavanje lokalnog jezika, problemi u pristupu smeštaju i drugim vrstama podške, načini dolaska do novca nose sa sobom veliki rizik, uključujući i rizik od seksualnog nasilja i trgovine ljudima“, kaže ona.

Pored djevojčica i žena, i dječaci koji putuju sami su, također, u velikom riziku od seksualnog zlostavljanja i eksploatacije, pogotovo oni, koji kako kaže Vranjanac, borave izvan prihvatnih centara ili oni koji se nalaze u velikim grupama odraslih muškaraca samaca.

Njihova putovanja najčešće organizuju krijumčari, a istraživanja koja je radio Save the Children sa dječacima bez pratnje pokazalo je da oni krijumčare doživljavaju kao veoma moćne figure koje im ulivaju veliki strah.

„Oni osećaju kao da krijumčari kontrolišu njihov život tokom određenih delova puta, oni su ti koji odlučuju o tome kojim će putem ići, kada će stati da odmore, gde će spavati, kada će jesti ili čuti se sa roditeljima. Veliki broj njih je govorio i o tome da su preživeli nasilje od strane krijumčara, ali i od drugih osoba u grupi sa kojima su putovali, kao i policije – pogotovo prilikom prisilnih vraćanja sa granica“, objašnjava Vranjanac.

Zahida Bihorac kaže da je, tokom svog trogodišnjeg volonterskog rada, najteže pala priča dvojice sedamnaestogodišnjaka, koji su zajedno putovali i jedno vrijeme živjeli u divljem kampu kraj Velike Kladuše, na zapadu BiH, sa odraslim muškarcima.

„Nisu direktno rekli da je bilo seksualnog zlostavljanja, ali to je više nego očito. To su rekli drugi koji su bili u njihovoj blizini. Ako dođe odrastao muškarac i uzme dijete i vodi ga u svoj šator, iz kojeg dijete ne izlazi do jutra, a kada izađe ne razgovara ni sa kim, onda svaka normalna osoba koja se razumije i koja je radila sa djecom može zaključiti o čemu se tu radi“, priča ona i dodaje da su ti dječaci napustili BiH i stigli do svog odredišta u Evropi.

Antonia Luedeke, šefica odjela Dječije zaštite u UNICEF BiH kaže kako ta organizacija nema sažete pouzdane podatke o pojavi i obimu trgovine ljudima i seksualnom zlostavljanju među djecom migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila. No, često na terenu nailaze na djecu koja prijavljuju iskustva seksualnog zlostavljanja, često od strane odraslih migranta.

“Čak i zato što je mnoštvo djece bez pratnje smješteno u velike privremene prihvatne centre, zajedno sa hiljadama samaca. Ovo je velika briga za zaštitu i zalažemo se za odvojene objekte za djecu bez pratnje”, kaže ona za RSE.

Dodaje kako su maloljetnici bez pratnje u velikom riziku od zlostavljanja, nasilja i eksploatacije, uključujući trgovinu ljudima, te da je njihova identifikacija, registracija i osiguravanje neposrednog pristupa odgovarajućim aranžmanima ključni prioritet.

Tužiteljstvo BiH u periodu od 2015. do 2020. godine, iz oblasti kaznenih djela trgovine ljudima i ilegalni migracija, podiglo je optužnice u 144 predmeta protiv 240 osoba za kaznena djela krijumčarenje osoba, osnivanje grupe ili udruženja za krijumčarenje migranata, trgovina ljudima, međunarodno navođenje na prostituciju.

U protekle dvije godine, kako se navodi u pisanom odgovoru za RSE, zabilježen je porast broja predmeta koji se odnose na ilegalne migracije.

Maloljetnici bez pratnje čine 50 posto djece migranata u BiH

Prema podacima organizacije Save the Chidren u BiH se trenutno nalazi oko 1.000 djece migranata, od kojih više od 550 dječaka putuje samo, bez pratnje svojih porodica. Najveći broj maloljetnika čine dječaci u tinejdžerskom uzrastu, 15 posto ih je staro između 12 i 15 godina, a 85 posto od 16 do 17 godina.

Oko 90 posto djece koja putuju sama nalazi se u prihvatnim centrima u Tuzlanskom, Sarajevskom i Unsko-sanskom kantonu. Skoro polovina od ukupnog broja smještena je u privremenom prihvatnom centru Ušivak kraj Sarajeva u kojem je trenutno oko 270 maloljetnika bez pratnje i 180 djece u porodicama. U drugom prihvatnom centru u blizini glavnog grada, Blažuju, nalazi se 60 maloljetnika bez pratnje koji nemaju adekvatnu zaštitu.

„Smešteni su skupa sa preko 3.000 muškaraca, neretko nisu registrovani i nemaju staratelje. U Borićima, Sedri i Miralu nalazi se još oko 320 dece, od kojih je 130 dece bez pratnje“, objašnjava Dubravka Vranjanac iz Save the children.

Oko 40 maloljetnika bez pratnje nalazi se u Centru za djecu i mlade u Tuzlanskom kantonu.

„Iako u Centru za decu i mlade ima mesta za smeštaj dodatnog broja maloletnika bez pratnje, značajan broj njih odbija relokaciju, na šta sistem ne uspeva da odgovori i oni u konačnici ostaju vani“, kaže Vranjanac.

Od skoro 1.000 djece migranata i izbjeglica smještenih u prihvatnim centrima samo 100 je uključeno u sistem formalnog obrazovanja u BiH. Pristup obrazovanju za djecu izbjeglice, migrante i tražioce azila nije ujednačen na čitavoj teritoriji BiH. Trenutno jedino djeca smještena u centrima u USK imaju neometan pristup nastavi u lokalnim osnovnim školama.

Više od 50 njih, koji žive u divljim kampovima, poput desetogodišnjeg Isaka iz Afganistana, i ne misle o školi, već sanjaju normalan život u nekoj od evropskih zemalja. Isak bi volio otići u Francusku.

Volonterka Zehida Bihorac vjeruje da bi Isaku i ostalim mogao da pomogne samo humanitarni koridor ka zemljama Evropske unije, na osnovu kojeg bi bili izmješteni iz BiH.

See all News Updates of the Day

AP: Očekuje se da će izbori u Bosni ponovno legitimizirati neuspješan sistem

Bosnia Election Preview

Opći izbori u Bosni trebali bi se baviti borbom protiv korupcije i pomoći posrnuloj ekonomiji. Ali u trenutku kada Rusija ima snažan poticaj ponovno pokrenuti sukob u maloj balkanskoj naciji, čini se da će glasanje biti lak ispit za dugo ukorijenjene nacionaliste koji su ignorirali potrebe ljudi.

Birači biraju tri člana zajedničkog bosanskohercegovačkog predsjedništva, zastupnike u parlamentima na državnoj, entitetskoj i regionalnoj razini te predsjednika dijela zemlje kojim upravljaju Srbi. Dugogodišnji politički čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji se natječe za tu posljednju dužnost, iskoristio je predizbornu kampanju za zagovaranje secesionističke agende i ruskog rata u Ukrajini.

Bosnia Election Preview
Bosnia Election Preview

“(Bosanski Srbi) postupno će prekinuti veze s arogantnom birokracijom (Europske unije) u Bruxellesu... (i) surađivati s čelnicima koji poštuju međunarodno pravo, poput Vladimira Putina,” Dodik, koji je ovog mjeseca otputovao u Moskvu kako bi osigurao eksplicitnu podršku ruskog čelnika, rečeno je na masovno posjećenom predizbornom skupu ove sedmice. “Kada se odvojimo (od ostatka Bosne), ponijet ćemo sa sobom naših 49 posto teritorija.”

Bosna se nikada nije u potpunosti oporavila od svog međuetničkog rata 1992.-1995., s brojem mrtvih od gotovo 100.000, koji je započeo kada su je Srbi, koji su činili oko trećinu stanovništva, pokušali raskomadati i ujediniti teritorije koje su smatrali svojima sa susjednom Srbijom. Procjenjuje se da je samo u posljednjih osam godina gotovo pola miliona ljudi emigriralo zbog nedostatka posla, loših javnih usluga i endemske korupcije.

Bosnia Election Preview
Bosnia Election Preview

Istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle sedmice o javnoj percepciji izbora pokazalo je da više od 40% Bosanaca vjeruje da izborni sistem njihove zemlje ne dopušta istinski odraz volje građana. Gotovo 10% ispitanika u istraživanju koje je naručila Organizacija za europsku sigurnost i saradnju reklo je da su iskusili pritisak na članove obitelji, dok je drugih 6,8% izjavilo da im je prijećeno gubitkom posla ako ne glasaju za određenu stranku ili kandidata.

Kao rezultat toga, političko blato u zemlji sigurno će se zadržati i nakon izbora, a Rusiji "neće nedostajati partnera s kojima može raditi", rekao je Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije, think tanka sa sjedištem u Berlinu.

Mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a okončao je rat u Bosni podjelom zemlje na dva samoupravna entiteta - jedan kojim upravljaju pravoslavni Srbi, a drugi muslimanski Bošnjaci, koji čine više od polovice od 3,3 milijuna ljudi u zemlji, i katolički Hrvati.

Dva entiteta imaju široku autonomiju, ali su povezani zajedničkim nacionalnim institucijama, a sve aktivnosti na razini cijele zemlje zahtijevaju konsenzus sve tri etničke skupine.

Sektaški poslijeratni sistem upravljanja održava otrovnu političku klimu koja omogućuje liderima da obogate svoje prijatelje i ostavlja pragmatične, reformski nastrojene Bosance s malo poticaja da glasaju.

U godinama neposredno nakon rata, međunarodna zajednica držala je Bosnu na reformskom kursu, vršeći pritisak na njene čelnike da prihvate bolne kompromise u zamjenu za finansijsku i drugu podršku.

Ali kako se međunarodni fokus pomaknuo na druge globalne krize prije više od deset

People walk next to a pre-election billboard showing Milorad Dodik and Zeljka Cvijanovic of the Alliance of Independent Social Democrats (SNSD) in Gradiska
People walk next to a pre-election billboard showing Milorad Dodik and Zeljka Cvijanovic of the Alliance of Independent Social Democrats (SNSD) in Gradiska

godina, Bosna je uglavnom bila prepuštena sama sebi. Nastali vakuum stvorio je prostor za rastući utjecaj Rusije, Kine i Turske. Također je omogućio sektaškim političkim elitama da kanaliziraju nezadovoljstvo naroda protiv zamišljenih neprijatelja kako bi odvratili pozornost od stvarnih problema koji uključuju loše upravljanje javnim resursima i rasipanje javnih sredstava.

Plemenski političari svih etničkih slojeva uglavnom su odustali od reformi potrebnih za pokretanje Bosne prema obećanom članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, dajući prednost klijentelističkom pristupu upravljanju koji im pomaže zadržati moć i bogatstvo.

“Zapad je bio vrlo samozadovoljan; bilo je previše uvjeren da je Europska unija jedina igra u gradu,” rekao je Bassuener. “Zato što zapravo ne znamo što želimo, osim što jednostavno ne želimo da Balkan bude problem (,) … ruska agenda ovdje dobiva na snazi iako oni gube tlo u Ukrajini.”

Ranije ove godine, Sjedinjene Države i Britanija sankcionirale su Dodika, optužujući ga za koruptivne aktivnosti koje prijete destabilizirati regiju. SAD su tvrdile da je čelnik bosanskih Srba koristio svoj položaj kako bi akumulirao bogatstvo mitom.

Na nadolazećim izborima tradicionalnu vladajuću klasu izazivaju stranke koje, unatoč ideološkim razlikama i ponekad suprotstavljenim programima, dijele predizborno obećanje da će iskorijeniti pokroviteljske mreže nacionalista i sankcionirati koruptivna djela unutar svojih redova.

Kako bi privukli birače i izbjegli neugodna pitanja o svojim dosjeima na izborima, bošnjački i hrvatski nacionalisti također su prihvatili Dodikovu strategiju zveckanja oružjem, prikazujući političke protivnike iz vlastite etničke skupine kao izdajice.

Bosnia Election Preview
Bosnia Election Preview

Tokom kampanje, glavni bošnjački vođa, Bakir Izetbegović, koji se natječe za bošnjačko mjesto u zajedničkom predsjedništvu protiv kandidata kojeg podupire ideološki raznolik savez 11 bošnjačkih i multietničkih stranaka, više je puta prikazivao svoju nacionalističku stranku, SDA , kao jedini pravi bedem protiv secesionizma.

Tokom predizbornog skupa prošle sedmice, njegova supruga Sebija Izetbegović, kandidatkinja za parlamentarnu poziciju, ustvrdila je da će bošnjački protivnici njihove stranke dovesti do toga da muslimani u zemlji “ponovno budu klani, internirani u koncentracijske logore i bačeni u masovne grobnice” od strane svojih sunarodnjaci Srbi i Hrvati.

Nacionalistička stranka manjinskih bosanskih Hrvata, HDZ, zauzvrat je zaprijetila da

EU Bosnia Election
EU Bosnia Election

će zahtijevati uspostavu isključivo hrvatske etničke regije ako Borjana Krišto, njezina kandidatkinja za hrvatsko mjesto u tročlanom predsjedništvu, izgubi od nominalno nenacionalističkog rivala.

Takvo nadmetanje stvorilo je ciklus u kojem su "izbori periodična rekalibracija oligarhije" jer je Zapad "efektivno odustao od zemlje kao svega što nije plemensko".

Bassuener je inzistirao na tome da "Zapad ima potencijalnu biračku jedinicu u Bosni", što dokazuje stopa egzodusa iz zemlje i uporno nizak odaziv na izbore.

No, bez “ponovnog promišljanja i ponovnog kalibriranja (njegove) politike” za integraciju zapadnog Balkana, koja se čini nedostižnom usred desničarskog zaokreta u dijelovima Europe, nedavno u Italiji, Zapad bi mogao biti “uhvaćen na krivoj nozi” u Bosni , upozorio je.

Rusija anektirala otete dijelove Ukrajine

Ceremony to declare Russia's annexation of four Ukrainian territories held in Moscow

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je ceremoniju u Kremlju kojom je započeo proces pripajanja dijelova Ukrajine Rusiji, prkoseći međunarodnom pravu.

Ceremonija pripajanja održana je raskošnoj bijelo-zlatnoj dvorani Svetog Jurja u Kremlju gdje su Putin i čelnici četiri regije Ukrajine potpisali ugovore za njihovo pridruživanje Rusiji, u oštroj eskalaciji sedmomjesečnog sukoba.

U govoru koji je prethodio ceremoniji potpisivanja sporazuma o pripajanju četiri ukrajinske regije Rusiji, Putin je upozorio da njegova zemlja nikada neće odustati od okupiranih područja i da će ih štititi kao dio svog suverenog teritorija.

Pozvao je Ukrajinu da sjedne za pregovore o okončanju borbi, ali je oštro upozorio da Rusija nikada neće predati kontrolu nad regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporizhzhia. Optužio je Zapad za raspirivanje neprijateljstava kao dio svog plana da Rusiju pretvori u "koloniju" i "gomilu robova".

Putin i njegovi vojni dužnosnici otvoreno su upozorili Ukrajinu da ne poduzima ofanzivu kako bi povratila regije, rekavši da će Rusija to promatrati kao čin agresije na svoj suvereni teritorij i da neće oklijevati upotrijebiti “sva raspoloživa sredstva” za odmazdu, pozivajući se na nuklearni arsenal.

Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.
Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.

Glasanje u Ukrajini organizirano od strane Kremlja i nuklearno upozorenje pokušaj su Putina da izbjegne nove poraze u Ukrajini koji bi mogli ugroziti njegovu 22-godišnju vladavinu.

Rusija kontrolira većinu regija Luhansk i Kherson, oko 60% regije Donetsk i veliki dio regije Zaporizhzhia gdje je preuzela kontrolu nad najvećom nuklearnom elektranom u Europi.

Ceremonija dolazi tri dana nakon završetka "referenduma" o pridruživanju Rusiji koje je orkestrirao Kremlj, a koje su Kijev i Zapad odbacili kao čisto otimanje zemlje, održano uz prijetnju oružjem i temeljeno na lažima.

Separatističke regije Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini podupire Moskva od proglašenja neovisnosti 2014., nekoliko sedmica nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima. Južnu regiju Herson i dio susjednog Zaporožja Rusija je zauzela ubrzo nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara.

Oba doma ruskog parlamenta koji je pod kontrolom Kremlja sastat će se sljedeće sedmice kako bi potpisali ugovore za pridruživanje regija Rusiji i poslali ih Putinu na odobrenje.

U petak u ponoć počinje predizborna tišina u Bosni i Hercegovini

Elections Bosnia 2022

U ponoć, 30.septembra u Bosni I Hercegovini (BiH) počinje predizborna tišina koja traje do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju, 2.oktobra u 19 sati, kada se u Bosni i Hercegovini održavaju opšti izbori.

Tokom tog perioda su zabranjene stranačke aktivnosti, a mediji ne smiju izvještavati o bilo čemu što ima veze sa političkom I izbornom kampanjom.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) 30.septembra je podsjetila na obavezu poštovanja izborne šutnje neposredno pred izbore.

"U toku 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta na teritoriji BiH neće biti nikakvog medijskog izvještavanja o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju. Period izborne šutnje traje do zatvaranja biračkih mjesta", navodi se u Izbornom zakonu.

Zabrana objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja stupila je na snagu u petak, 30. septembra u 7 sati, a traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Biračka mjesta će u nedjelju, 2.oktobra biti otvorena za glasanje od 7 do 19 sati. Svim osobama koje se zateknu na biračkome mjestu u 19 sati biće omogućeno da glasaju.

Punoljetni građani Bosne i Hercegovine glasaće za tri člana Predsjedništva BiH i 42 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Pored toga, glasaju i za poslanike u entitetskim skupštinama.

U Parlamentu entiteta Federacija BiH izabraće 98 poslanika, a 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Građani Federacije BiH glasaju i za ukupno 289 zastupnika u skupštinama deset kantona.

U Republici Srpskoj biraće i predsjednika i dva potpredsjednika tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Najvažnija novost na ovim izborima je da će glasačke kabine biti okrenute prema biračkom odboru tako da će članovi gledati u leđa birača kako bi se spriječilo da birač slika popunjeni listić, iznosi glasački listić i slično.

Na ovogodišnjim izborima glasački listići moraju imati i otisak štambilja i potpis člana biračkog odbora. Bez toga, listić je nevažeći.

Putin priznao nezavisnost dva okupirana ukrajinska regiona, Biden i Gutereš kritikuju plan o aneksiji

Vladimir Putin, Predsjednik Ruske federacije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekrete kojima se ukrajinski regioni Herson i Zaporožje priznaju kao nezavisne teritorije.

Kako je izvestila agencija Reuters, radi se o potezu nephodnom da bi ruski predsjednik mogao da nastavi sa planovima, prema kojima bi u petak trebalo da objavi, da su ti okupirani ukrajinski regioni formalno pripojeni Rusiji.

Ruska državna novinska agencija RIA novosti objavila je da su prethodnih dana u Hersonu i Zaporožju, inače okupiranim ukrajinskim područjima, održani referendumi - kojima je velikom većinom izglasano otcjepljenje od Ukrajine i priključenje Ruskoj Federaciji.

Međunarodno nepriznate i samoproglašene, Donjecka i Luganska narodna republika, takođe su održale referendum o pridruživanju Rusiji - kojima je podržano pripajanje.

Ukrajina i veliki dio međunarodne zajednice odbacio je rezultate glasanja - označivši ih nelegalnim i sprovedenim pod prinudom Rusije koja pod vojnom okupacijom drži ukrajinske regione.

Gutereš: Ruski plan o aneksiji - opasna eskalacija

Prije objave iz Kremlja - generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio da ruski plan o aneksiji četiri ukrajinska regiona predstavlja, kako se izrazio, opasnu eskalaciju koja bi ugrozila mogućnosti za postizanje mira u tom regionu.

"Bilo kakva odluka o nastavku procesa anektiranja ukrajinskih regiona Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje nema nikakvu pravnu snagu i zaslužuje da bude osuđena", rekao je Gutereš.

Generalni sekretar svetske organizacije istakao je da Rusija aneksijom dijelova ukrajinske teritorije krši Povelju UN i međunarodno pravo.

"Svaka aneksija teritorije neke države od strane druge države, koja je posljedica prijetnje ili upotrebe sile, predstavlja kršenje principa Povelje i međunarodnog prava", precizirao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Prethodno je zvanični Kremlj je saopštio da će Rusija u petak održati ceremoniju zvaničnog uključivanja četiri oblasti Ukrajine u sastav Rusije, što je proces koji su Ukrajina i njeni saveznici odbacili kao nelegitiman, dok stižu najave odmazde u vidu novih sankcija.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u četvrtak da će na ceremoniji učestvovati ruski predsednik Vladimir Putin, zajedno sa šefovima četiri regiona u kojima je Rusija organizovala referendume koji su završeni ranije ove nedelje.

Nemački kancelar Olaf Šolc objavio je u četvrtak na Tviteru da je uvjerio ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Njemačka nikada neće priznati "takozvane rezultate" referenduma.

"Lažni referendumi koje je Putin sproveo u ilegalno okupiranim oblastima Ukrajine su bezvrijedni", rekao je Šolc.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je novinarima u srijedu da Sjedinjene Države očekuju da će Rusija "iskoristiti ove lažne referendume kao lažni izgovor da pokuša da anektira ukrajinsku teritoriju uz flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija".

Žan-Pjer je rekla da bez obzira na to šta Rusija tvrdi, te oblasti ostaju ukrajinska teritorija.

"Kao odgovor, radićemo sa našim saveznicima i partnerima na nametanju dodatnih ekonomskih troškova Rusiji i pojedincima i entitetima unutar i van Rusije koji pružaju podršku ovoj akciji", rekla je ona.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u srijedu da EU planira da odgovori "oštrim novim zabranama uvoza ruskih proizvoda" i da proširi zabranu izvoza "kako bi se vojni kompleks Kremlja lišio ključnih tehnologija".

"Ovo će zadržati ruske proizvode van evropskog tržišta i uskratiti Rusiji dodatnih sedam milijardi eura prihoda", rekla je fon der Lajen novinarima u Briselu. 27 zemalja članica EU moralo bi da odobre sankcije da bi one stupile na snagu, a blok je imao poteškoća u postizanju sporazuma o nekim prethodnim sankcijama.

"Odlučni smo da nateramo Kremlj da plati ovu dalju eskalaciju", rekla je ona.

Ukrajinska teritorija koju Rusija planira da pripoji obuhvata Donjecku, Hersonsku, Lugansku i Zaporošku oblast, što predstavlja oko 15 odsto zemlje.

Curenje iz gasovoda

NATO je u četvrtak saopštio da sve dostupne informacije ukazuju na to da su višestruka curenja u podvodnim gasovodima koji prenose gas iz Rusije u Evropu rezultat "namjernih, nepromišljenih i neodgovornih djela sabotaže".

U saopštenju NATO navodi se da curenje izaziva duboku zabrinutost i da alijansa podržava istrage o uzroku.

"Mi, kao saveznici, obavezali smo se da ćemo se pripremiti, odvraćati i braniti od zloupotrebe energije i drugih hibridnih taktika od strane državnih i nedržavnih aktera", saopštio je NATO. "Svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor".

Švedska obalska straža saopštila je u četvrtak da je otkriveno četvrto curenje, sa ukupno dva u blizini Švedske, a druga dva u blizini Danske.

Curenja su u međunarodnim vodama.

Cjevovodi trenutno nisu u funkciji, ali sadrže gas koji je iscurio u Baltičko more.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, France - Presse i Reuters.

Korajlić: Enormno povećanje javne potrošnje pred izbore

Korajlić: Enormno povećanje javne potrošnje pred izbore
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:24 0:00

Izvršna direktorica Transparency International BiH kaže da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja u BiH, jer po podacima CIK-a stranke nikada nisu prijavile veće iznose.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG