Skoro niko ni na jednoj strani ne misli da će ovaj sukob – koji je izbio poslije protesta i sukoba u Jerusalimu - biti posljednji.
Izrael je izvršio stotine vazdušnih udara na, kako je naveo, ekstremiste širom Gaze, pri čemu su uništene kuće i oštećena vitalna infrastruktura na osiromašenoj teritoriji koja je pod teškom blokadom od kada je Hamas preuzeo vlast prije 14 godina.
Palestinski ekstremisti su, za to vrijeme, ispalili više od 4.000 raketa na Izrael, od kojih su neke stigle čak do Tel Aviva, a život zastao u dijelovima zemlje.
Najmanje 243 Palestinaca je poginulo, među kojima 66 djece i 39 žena, a ranjeno je 1.910 osoba, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi. U Izraelu je poginulo 12 ljudi, među kojima petogodišnji dječak i 16-godišnja djevojka.
Šta je sljedeće?
Palestinci širom Gaze, u istočnom Jerusalimu i okupiranoj Zapadnoj obali slavili su primirje koje vide kao pobjedu Hamasa protiv nadmoćnog Izraela. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je, za to vrijeme, dobio kritike svoje baze, od kojih ga mnoge pristalice agresivnijih vojnih mjera optužuju da je prerano okončao sukob, a da nije uništio Hamas.
Netanjahu navodi da je Izrael nanio veliku štetu vojnim kapacitetima Hamasa i ubio 200 ekstremista, među kojima 25 visokih komandanata. Izraelski premijer dodaje da je pogođeno više od 100 kilometara tunela koje koriste ekstremisti, kao i minobacači i druga vojna infrastruktura.
Međutim, Izrael nije uspio da zaustavi raketnu paljbu.
Palestinski ekstremisti su lansirali veliki broj raketa koje su, u nekim momentima, po svemu sudeći uspjele da nadjačaju izuzetno čvrstu protivvazdušnu odbranu Izraela. Izraelska vojska kaže da je presrela 90 odsto raketa, a da su stotine raketa pale u samu Gazu, od kojih jedna usmrtila osmočlanu palestinsku porodicu.
Još jedno krhko primirje
Kao i u slučaju prethodna tri rata, sukobi su okončani neformalnim dogovorom o prekidu vatre, uz posredovanje Egipta i još nekoliko zemalja. Tačni uslovi primirja nisu objavljeni.
Hamas tvrdi da je Izrael pristao da okonča policijske akcije u kompleksu džamije Al-Aksa u Jerusalimu, i prijetnju iseljavanja palestinskih porodica iz obližnje četvrti Šeik Džara. Te dvije izraelske aktivnosti su pokrenule palestinske proteste i sukobe sa policijom, poslije čega je izbio rat. Međutim, Izrael i posrednici nisu potvrdili da je postignut takav dogovor.
Raniji prekidi vatre zaustavljali su veće sukobe, ali su bili nestabilni. Izrael i Hamas su vodili četiri rata i često razmjenjivali vatru od kad je islamska militantna grupa preuzela kontrolu and Gazom od snaga lojalnih Palestinskoj upravi, 2007. godine. Povremeni sukobi kod Al-Akse poslije molitve u petak bili su rani test izdržljivosti novog primirja.
Nijedan prekid vatre nije se bavio suštinskim pitanjima među kojima je izraelska okupacija zemlje na kojoj Palestinci žele svoju buduću državu, kao i odbijanje Hamasa da prizna Izraelu pravo na postojanje. Izrael i Palestinci više od deset godina nisu vodili sadržajne mirovne pregovore.
Ponovo izbori u Izraelu?
Politički protivnici Netanjahua su bili na ivici formiranja vlade i njegove smjene poslije četiri izbora u dvije godine koji nisu dali jasnog pobjednika. Međutim, kada su izbili sukobi, osjetljivi pregovori o koalicijama sa arapskim stranakama su privremeno zamrznuti.
U početku je izgledalo da je rat ojačao političke izglede Netanjahua, i omogućio mu da se predstavi kao jak lider koji kažnjava neprijatelje zemlje. Međutim, kada je prekid vatre stupio na snagu, kritike su se ponovo čule.
Nikada nije bilo jasno da li će Netanjahuovi protivnici, koji potiču iz svih dijelova političkog spektra - od premijerovih nekadašnjih desničarskih saveznika do arapskih partija - moći da stave u stranu svoje razlike kako bi ga uklonili s položaja. Moguće je da će se kasnije ove godine održati još jedni izbori.
Izraelci su, proteklih godina, duboko podijeljeni što se tiče Netanjahua, koji je optužen za korupciju i trenutno mu se sudi. U mjesecima prije rata, aktivisti su organizovali nedjeljne proteste ispred njegove rezidencije, koji će se sada vjerovatno nastaviti.
Još jedna američka intervencija
Bidenova administracija, koja se nadala da će izvući SAD iz nerješivih sukoba u regionu, kako bi se fokusirala na Kinu i klimatske promjene, sukobom koji nije očekivala ponovo je uvučena u nezahvalnu ulogu posrednika na Bliskom istoku.
Od početka najnovijeg rata, SAD su ponavljale da Izrael ima pravo da se brani, dok su tiho podsticale napore da dođe do prekida vatre. U srijedu je, međutim, predsednik Joe Bidenu poručio Netanjahuu da želi da vidi "značajnu deeskalaciju".
Neteanjahu je po svemu sudeći odbacio taj zahtjev, navodeći da je "riješen da nastavi ofanzivu" dok se ne ispune ciljevi. Međutim, dan kasnije, pristao je na prekid vatre.
Bio je to rani test odnosa dvojice lidera koji su tokom godina imali trenutke tenzija. Za to vrijeme, Biden je suočen sa unutrašnjim pritiskom demokratske baze koja sve više izražava saosjećanje sa Palestincima.
Državni sekretar Antony Blinken planira da posjeti region narednih dana.
