Izjava, koju je u nedjelju izdao visoki sjevernokorejski diplomata, bila je prva zvanična reakcija te zemlje na upravo završenu reviziju politike SAD spram Sjeverne Koreje, koju je izvršila administracija Joea Bidena, koja izražava otvorenost za razgovore sa zemljom naoružanom nuklearnim oružjem.
Kwon Jong Gun, generalni direktor Odjeljenja za američke poslove Ministarstva spoljnih poslova Sjeverne Koreje, odbacio je američki pristup kao "lažni znak za prikrivanje svojih neprijateljskih djela" protiv Demokratske Narodne Republike Koreje (DPRK), što je službeni naziv te države.
"Sada kada je... glavnica američke nove politike prema DPRK postala jasna, bićemo prinuđeni da zahtijevamo odgovarajuće mjere, a s vremenom će se SAD naći u veoma teškoj situaciji", rekao je Kwon, a prenijela državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA).
"SAD će se suočiti sa sve gorom i gorom krizom van kontrole u bliskoj budućnosti", ukoliko se u vezama DPRK-SAD još uvijek budu sprovodila "prevaziđena politika iz vremena Hladnog rata", rekao je on.
Srednji pristup
Nakon višemjesečne interne provjere, Bijela kuća je u petak objavila opšti pregled svog plana za Sjevernu Koreju. Politika pokušava da zauzme srednji pristup između onih politike Bidenovih nedavnih prethodnika.
"Naša politika se neće fokusirati na postizanje velike nagodbe, niti će se oslanjati na strateško strpljenje", rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki. "Naša politika zahtijeva naštelovan, praktični pristup koji je otvoren, koji će istraživati diplomatiju sa DPRK i koji treba da postigne praktični napredak koji povećava bezbjednost Sjedinjenih Država, naših saveznika i raspoređenih snaga."
Sjeverna Koreja bojkotovala je pregovore sa SAD od 2019. U februaru te godine, samit između tadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trumpa i sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una iznenada je završen nakon što je Trump odbio Kimovu ponudu za ublažavanje sankcija zbog djelimičnih koraka za demontiranje nuklearnog programa Sjevera.
Biden, koji je na funkciju stupio u januaru, dugo je kritikovao Trumpove sastanke sa Kimom. Smatra da bi sastanci na najvišem nivou trebalo da se dogode samo ako postoji napredak u denuklearizaciji.
Ali Biden takođe pokušava da odbaci aspekte pristupa bivšeg predsjednika Baracka Obame, koji se oslanjao na politiku "strateškog strpljenja". Tim planom nastojalo se da se izvrši pažljivo iznivelisani ekonomski i vojni pritisak sve dok Pjongjang nije bio spreman za ustupke za pregovaračkim stolom.
Ljudska prava
Izgleda da je Sjeverna Koreja nezadovoljna bilo kojim pristupom. U svojim izjavama od nedjelje, sjevernokorejski zvaničnici obrušili su se na nedavne zajedničke američko-južnokorejske vojne vježbe. Takođe su optužili Bidenovu administraciju da je "vrijeđala dostojanstvo našeg vrhovnog rukovodstva" kritikujući dosadašnje podatke o ljudskim pravima Pjongjanga.
Prošle nedjelje, američki State Department izdao je saopštenje u kome je primjetio "milione Sjevernokorejaca kojima i dalje krši dostojanstvo i ljudska prava jedna od najrepresivnijih i totalitarnih država na svijetu".
Kao odgovor, zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova Sjeverne Koreje rekao je u nedjelju da će Pjongjang "biti primoran da preduzme odgovarajuće mjere".
"Dovoljno smo upozorili SAD da shvatimo da će nastradati ako nas provocira. SAD će se svakako i sigurno pokajati što su se ponašale olako, prkoseći našim upozorenjima", rekao je zvaničnik.
Predstoji još testova?
Sjeverna Koreja je u martu izvela svoje prvo testiranje balističkih projektila nakon otprilike godinu dana. Mnogi stručnjaci su očekivali da će Sjeverna Koreja nastaviti testove pred početak Bidenovog mandata, kao što je to učinila sa prošlim američkim administracijama.
Kim je u januaru prošle godine rekao da se više ne osjeća vezan zbog svog samonametnutog moratorijuma na raketne i nuklearne testove velikog dometa.
Pjongjang nije sproveo nuklearni test ili lansirao interkontinentalnu balističku raketu od 2017. godine, prije Kimove diplomatije sa Trumpom.
