Linkovi

Analize i istraživanja

Pjongjang testirao novu raketu, Biden kaže da je Sjeverna Koreja "prioritet"

Fotografija lansiranja novog projektila koju je objavila sjevernokorejska državna agencija KCNA

Sjeverna Koreja saopštila je da je lansirala novi tip taktičke rakete kratkog dometa i tako pokazala da napreduje u razvoju svog arsenala.

Raketna proba je objavljena malo pred konferenciju za novinare predsjednika SAD Joe Bidena koji je na konferenciji rekao da je Sjeverna Koreja prioritetno pitanje.

Kako je objavila sjevernokorejska državna agencija KCNA, nova raketa može da nosi i bojevu glavu tešku 2,5 tone, i da je nije lako uočiti i oboriti.

Američki predsjednik je prethodno iz svoje spoljnopolitičke agende izostavio Sjevernu Koreju, a i državni sekretar SAD se nije fokusirao na Pjongjang kao izazov.

Međutim, ove raketne probe koje su prve za godinu dana, pokazale su da Pjongjang i dalje razvija oružje, uprkos razgovorima koji je Kim Jong Un vodio sa bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Biden je istakao da SAD ostaju otvorene za diplomatske kontakte sa Sjevernom Korejom bez obzira na raketne probe, ali je i upozorio da će Amerika odgovoriti ako Pjongjang eskalira situaciju.

Predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in​ rekao je da su nove probe "zabrinjavajuće".

"Sada je trenutak da Južna i Sjeverna Koreja i SAD nastave dijalog, a nikada nije poželjno otežavati razgovore", kaže Moon Jae-in.

Od Pjongjanga se očekivalo da testira rakete na početku Bidenovog mandata. Ipak, stručnjaci kažu da su ove probe ograničene.

"I dalje su na niskom nivou koji administraciji daje prostora, ali je njihov cilj da se popnu na listi prioriteta američke administracije", kaže John Delury​, profesor na južnokorejskom univerzitetu Jonsei.

State Department je saopštio da je lansiranje raketa protivno rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN i da predstavlja prijetnju regionu i međunarodnoj zajednici.

Odbor UN za sankcije Sjevernoj Koreji treba da se sastane u petak, na zahtjev SAD.

See all News Updates of the Day

Blinken upozorava Rusiju da "ne obnavlja agresiju" u Ukrajini

Američki državni sekretar Antony Blinken sastaje se s predsjednikom Letonija Egilsom Levitsom u Rigi, 30. novembra 2021. REUTERS/Ints Kalnins/Pool

Američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je Rusiju da ne preduzima nikakve korake prema Ukrajini koje bi dovele do eskalacije, navodeći da bi "obnovljena agresija izazvala ozbiljne posljedice".

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa letonskim šefom diplomatije Edgarsom Rinkevičsom tokom posjete Rigi, Blinken je izjavio da su Sjedinjene Države "veoma zabrinute" zbog kretanja ruskih trupa duž granice sa Ukrajinom.

Rusko vojno nagomilavanje biće tema ministarskog sastanka NATO tokom dana, kao i u srijedu. Blinken je izjavio da će imati još mnogo toga da kaže poslije konsultacija sa NATO saveznicima.

Blinken bi takođe trebalo da se sastane sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom uoči ministarskih razgovora kasnije tokom dana.

Predsjednik Letonije Egil Levits je rekao novinarima nakon svojih razgovora sa Stoltenbergom u ponedjeljak da rusko vojno prisustvo predstavlja direktan pritisak na Ukrajinu i da će NATO "ostati solidaran sa Ukrajinom".

Stoltenberg je pozvao Rusiju da smanji tenzije u regionu, rekavši da je vojno jačanje "ničim izazvano i neobjašnjivo".

"Svaka buduća ruska agresija na Ukrajinu imala bi visoku cijenu i imala bi ozbiljne političke i ekonomske posljedice po Rusiju", rekao je Stoltenberg.

Glavni fokus rada na ministarskom sastanku NATO je ažuriranje onoga što grupa naziva svojim Strateškim konceptom, koji je posljednji put promijenjen prije deceniju.

Stoltenberg je rekao da je važno ponovo razmotriti strateški dokument s obzirom na promijenjenu prirodu pretnji sa kojima se NATO suočava, što je on nazvao "opasnijim svijetom".

"Vidimo ponašanje Rusije, vidimo cyber, vidimo terorističke prijetnje, vidimo širenje nuklearnog oružja", rekao je Stoltenberg. "I vidimo bezbjednosne posljedice Kine koja sada sve više postaje globalna sila."

Razgovori u Rigi takođe dolaze u trenutku kada se članice NATO - Letonija, Litvanija i Poljska - bave graničnom krizom sa susjednom Bjelorusijom.

Evropska unija optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da je namamio hiljade migranata, uglavnom sa Bliskog istoka, da putuju u Bjelorusiju i pokušaju da pređu u Letoniju, Litvaniju i Poljsku kako bi destabilizovali Evropsku uniju. EU kaže da Lukašenko uzvraća za sankcije koje je uvela njegovoj vladi.

Blinken bi trebalo da otputuje u srijedu u Švedsku kako bi se sastao sa kolegama ministrima iz Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i razgovarao o bilateralnim vezama sa švedskim zvaničnicima.

Nove brige zbog novog soja Covida

Nove brige zbog novog soja Covida
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:06 0:00

Populistički talas u Evropi pokazuje znakove slabljena

Arhiv - Demonstranti pozivaju češkog premijera Andreja Babiša da podnese ostavku, u Pragu, Češka Republika, 9. juna 2020.

Jenjava li populistički talas u Evropi?

Dvojica populističkih lučonoša, koji su se popeli na vlast na talasima antielitističkog gnjeva, zbačeni su ove godine: Bugarin Bojko Borisov, bivši tjelohranitelj koji je na izborima smijenjen sa funkcije u aprilu, i Češki Andrej Babiš, biznismen koji je izgubio izbore prošlog mjeseca i koga je zamijenio univerzitetski profesor na čelu koalicije stranaka.

Sljedećeg aprila, mađarski Viktor Orban, koji već deceniju odnosi izborne pobjede boreći se protiv Evropske unije zbog onoga što vidi kao pokušaj saveza da nametne internacionalistički pogled na svijet njegovoj zemlji, suočava se sa teškom borbom za reizbor protiv sada ujedinjene proevropske opozicije.

Viktor Orban
Viktor Orban

Administracija Joea Bidena izbjegava Orbana, a Mađarska je jedina zemlja Evropske unije koja nije pozvana na Samit za demokratiju koji se održava sljedeće nedjelje, za šta se američki zvaničnici nadaju da će mađarske opozicione stranke iskoristiti u svoju korist na izborima.

Prema anketama, čini se da nadolazi politička plima protiv populista u centralnoj Evropi i drugdje na kontinentu. Kažu da je podrška populističkim osjećanjima u Evropi naglo opala od izbijanja pandemije.

Ankete

Istraživanje koje je prošle nedelje objavio britanski anketar YouGov pokazalo je da je podrška populistima opala u 10 evropskih zemalja u posljednje tri godine, što ukazuje na to da je izborna privlačnost populizma možda dostigla vrhunac. Populističko načelo da "volja naroda treba da bude najviši princip u politici jedne zemlje" više ne odjekuje tako snažno kao prije tri godine, otkrio je YouGov. U Poljskoj, na primjer, 65 odsto sada se slaže sa tom tvrdnjom u poređenju sa 81 odsto prije tri godine.

YouGov također navodi da mnogo manje ispitanika misli da su njihove zemlje podijeljene između običnih ljudi i "korumpiranih elita" koje ih eksploatišu. Prije tri godine, 61 odsto u Francuskoj se slagalo sa tim stavom, ali sada samo 49 odsto, a u Italiji je takođe primjetan pad, sa 65 odsto na 54 odsto.

Mjesečna agregacija anketa koje je prikupila kompanija Europe Elects sa sjedištem u Nemačkoj također sugeriše da je došlo do smanjenja podrške populistima, kako onima na krajnjoj desnici, tako i na krajnjoj ljevici, pri čemu je popularnost populističkih partija opala u 10 evropskih zemalja i porasla samo u tri — Holandiji, Portugalu i na Kipru.

Hans-Georg Betz, akademik sa Univerziteta u Zurichu i autor nekoliko knjiga o desničarskom populizmu, pripisuje dio razloga za pada populističke podrške širom Evrope nestajanju zabrinutosti javnosti oko imigracije.

"Za populističku desnicu, sa Covidom-19, pitanje o mjestu islama u zapadnim društvima izblijedilo je u zaborav, a sa njim je smanjena privlačnost i podrška populističkoj desnici", rekao je on u komentaru za Centar za analizu radikalne desnice, istraživačku grupu sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

"Najupečatljiviji primjer je Danska narodna partija, DF. DF je donedavno bio ključni akter u danskoj politici, koji je uspio da mainstream partijama nametne svoj stav o migrantima izbjeglicama. Do sada je praktično nestao sa političkog pejzaža. Druge stranke su prošle bolje, ali su češće daleko ispod svojih maksimuma prije pandemije", dodao je on.

Njemačka i Angela Merkel

Ali prebrojavanje nacionalističkih populista na kontinentu može biti preuranjeno - tako barem misli odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel kada je u pitanju Centralna Evropa. U nedavnom intervjuu za medije ona je istakla svoju zabrinutost zbog serijskih prepirki između Brisela i bivših komunističkih zemalja centralne Evrope oko vladavine prava, slobode štampe i imigracije.

Angela Merkel
Angela Merkel

Upozorila je da se podjele mogu produbiti i da "osjećaj da postoji malo nacionalnog prostora za manevar stvara razočarenje". I nakon što je prošlog mjeseca prisustvovala svom posljednjem sastanku sa drugim šefovima država EU, pozvala je Brisel i zapadnoevropske lidere da traže kompromis sa populistički orijentisanim centralnoevropskim zemljama koje su se "pridružile klubu koji je već formiran, a da nisu imale doprinos u stvaranju svih njegovih pravila i zahtjeva".

Neki analitičari strahuju da bi odlaskom Angele Merkel sa političke scene sukobi između EU i populističkih, nacionalistički orijentisanih lidera i partija centralne Evrope mogli da se pogoršaju. Merkel je, naime, bila suzdržavajući glas i uvijek je pokušavala da ublaži konfrontacije, želeći da uravnoteži interese EU kao bloka sa nacionalnim interesima pojedinačnih država članica.

Njen odlazak bi mogao da omogući da se svađe između EU i internacionalistički orijentisanih članica bloka s jedne strane i nacionalističkih vlada Mađarske, Poljske i Slovenije s druge strane izmaknu kontroli, vjerovatno u korist evroskeptičnih populističkih lidera.

Covid-19

Populisti takođe gledaju na posljednje faze pandemije koronavirusa kako bi oživjeli svoje političko bogatstvo jer se gnjev i umor javnosti povećavaju zbog produženja ograničenja i obnovljenih zatvaranja koje nameću vlade usred četvrtog talasa infekcije. Ovog mjeseca su u nekoliko zemalja, uključujući Holandiju, Italiju, Švajcarsku i Austriju, organizovani masovni protesti protiv novih ograničenja zbog pandemije, mera koje za cilj imaju da zaustave rast stope prenosa virusa. Demonstracije su podsticale populističke partije,

Policijske snage čuvaju stražu dok ljudi protestuju protiv mera korona virusa (COVID-19) u blizini Evropske komisije u Briselu, Belgija, 21. novembra 2021.
Policijske snage čuvaju stražu dok ljudi protestuju protiv mera korona virusa (COVID-19) u blizini Evropske komisije u Briselu, Belgija, 21. novembra 2021.

Protesti su postali nasilni u Roterdamu, gdje je policija ranije ovog mjeseca ispalila hice upozorenja i koristila vodene topove kako bi kontrolisala demonstrante koji su policajce gađali kamenjem i palili automobile.

"Sa četvrtim talasom koji je zahvatio Evropu, a kraj mu se ne nazire, čini se da se društva brzo približavaju tački loma, što se ogleda u rastućoj frustraciji i ogorčenju uz povremeno izbijanje bijesnih, čak nasilnih protesta", kaže švicarski akademik Hans-Georg Betz.

On kaže da je populistička desnica sa ograničenjima zbog pandemije možda pronašla "polugu koja im omogućava da povrate izgubljeno političko tlo pod nogama".

Nuklearni pregovori ponovo u Beču, SAD i Iran sa suprostavljenim stavovima

Policajci čuvaju stražu na ulazu u Coburg Palais, mjesto održavanja sastanka Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA), u Beču 29. novembra 2021.

Nakon petomjesečne pauze međunarodni pregovori za oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma ponovo su u ponedjeljak počeli u Beču. Teheran i Washington ponovili su svoje suprotstavljene uslove kako bi se vratili sporazumu dogovorenom 2015. godine.

"Zajednička JCPOA komisija upravo je počela u Beču", napisao je na Twitteru glasnogovornik delegacije Evropske unije koristeći skraćenicu za Zajednički sveobuhvatni plan aktivnosti (JCPOA) koji je postavio stroga ograničenja na iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija.

Razgovori koji su počeli u ponedjeljak popodne su zapravo indirektni pregovori Irana i Sjedinjenih Država jer Iran odbija da se sastane licem u lice sa američkim izaslanicima.

Sporazum kojeg je Iran postigao sa Sjedinjenim Državama, Britanijom, Francuskom, Njemačkom, Kinom i Rusijom ogrančio je nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ukidanje sankcija i veću kontrolu Međunarodne agencije za atomsku energiju.

No, Iran je krenuo sa postepenim kršenjem ograničenja nametnutih sporazumom, od kada se tadašnji američki predsjednik Donald Trump 2018. godine povukao iz sporazuma. Sadašnji predsjednik SAD Joe Biden obećao je da će se ponovo vratiti sporazumu ukoliko se Iran vrati na punu usklađenost. Teheran, sa druge strane, želi da Washington napravi prvi korak.

Kako su pregovori ponovo započeli, Washington je pozvao Iran da se ponovo pridruži sporazumu, nagovještavajući u suprotnom oštriju poziciju SAD-a, dok je Teheran zahtijevao da im Sjedinjene Države ukinu sve sankcije.

“Ako Iran odabere, a to je u ovom trenutku mislim iranski izbor, ako odabere da se ne vrate sporazumu, onda ćemo moramo vidjeti druge napore, diplomatske i druge, kako bi pokušali da se pozabavimo nuklearnim ambicijama Irana”, rekao je glavni američki pregovarač Robert Malley.

Iran je u međuvremenu potvrdio svoju beskompromisnu poziciju.

"Sjedinjene Države još uvijek ne razumiju ispravno činjenicu da ne postoji način da se vrate na sporazum bez provjerljivog i efikasnog ukidanja svih sankcija", rekao je iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian u izjavi ubrzo nakon nastavka pregovora.

"Povratak SAD-a nuklearnom sporazumu bio bi besmislen bez garancija za sprečavanje ponavljanja gorkog iskustva iz prošlosti", rekao je. "Ova prilika nije prozor koji može ostati otvoren zauvijek."

Brzi napredak nije očekivan, a Malley je u prošlosedmičnom intervjuu rekao da naznake iz Irana "nisu posebno ohrabrujuće".

Glavni pregovarač EU Enrique Mora, koji predsjedava razgovorima, rekao je novinarima da je iranska delegacija ostala pri svom zahtjevu da se ukinu sve sankcije. Ali Mora je također zvučao optimistično, sugerirajući da Iran nije u potpunosti odbacio rezultate prethodnih šest rundi pregovora.

Mora je nakon razgovora rekao da postoji "osjećaj hitnosti u vraćanju JCPOA u život" i dodao da se osjeća "izuzetno pozitivno".

Glavni iranski pregovarač, zamjenik ministra vanjskih poslova Ali Bagheri Khani, bio je oprezniji u svojoj procjeni. Upitan da li je optimista u pogledu rezultata razgovora, kratko je rekao novinarima: "Da, jesam".

Pregovori između Irana i pet preostalih potpisnika počeli su u glavnom gradu Austrije u aprilu, a indirektno su učestvovali predstavnici SAD.

Pregovori su stavljeni na čekanje u junu nakon što je u Iranu izabran Ebrahim Raisi za predsjednika.

Sve je veća zabrinutost Zapada zbog iranskog nuklearnog napretka u programu obogaćivanja uranijuma, što je mogući put do nuklearne bombe, a pojedini se pitaju je li Teheran ozbiljan u postizanju sporazuma.

Iranski zvaničnici, sa druge strane, tvrde da nuklearni program zemlje služi u miroljubive svrhe.

WHO: Omicron predstavlja vrlo visok globalni rizik

Zdravstveni radnik obavlja test na COVID-19 na putniku na međunarodnom aerodromu OR Tambo u Johanesburgu, 27. novembra 2021., nakon što je nekoliko zemalja zabranilo letove iz Južne Afrike nakon pojave nove varijante COVID-19 Omicron.

Novi soj korona virusa omicron predstavlja "vrlo visok rizik" na globalnom nivou, upozorila je u ponedjeljak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ali je istovremeno naglasila da postoje brojne nepoznanice oko njegove opasnosti i prenosivosti.

"Do sada nijedan smrtni slučaj vezan za soj omicron nije prijavljen", navodi WHO u tehničkom dokumentu objavljenom 29. novembra.

U dokumentu se također daje savjet vlastima da pokušaju da obuzdaju širenje novog soja korona virusa.

Navodi se da je s obzirom na mutacije koje mogu da daju potencijal za izbjegavanje imunog odgovora i omoguće veću prenosivost, postoji visoka vjerovatnoća da se omicron raširi na globalnom nivou, prenosi Beta pozivajući se na AFP.

Spisak zemalja gdje je novi soj virusa identifikovan brzo raste poslije prijave prvih slučajeva na jugu Afrike prije manje od nedjelju dana.

WHO je u petak navela da ovaj soj izaziva zabrinutost, čime je svrstan u istu kategoriju sa sada najrasprostranjenijim sojem delta.

Organizacija je ukazala na brojne nepoznanice vezane za ovaj soj COVID-19: njegova zaraznost, da li ovaj soj može bolje da zaobiđe imuni odgovor, koliku zaštitu pružaju postojeće anticovid vakcine po pitanju zaraznosti i težini bolesti, da li on izaziva teže simptome.

Generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus navodi na Twitteru da naučnici širom svijeta rade na razumijevanju varijante omikrona.

O pojavi nove varijante u ponedeljak će razgovarati i ministri zdravlja G7, prenosi BBC.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG