Nove mjere predstavljaju četvrtu rundu sankcija koje su, u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama i drugim saveznicima G7, uvedene Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
"Sutra ćemo donijeti četvrti paket mjera da bi dodatno izolovali Rusiju i iscrpili resurse koje koristi da finansira ovaj varvarski rat", poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
EU će zajedno sa drugim zapadnim saveznicima, kao što su SAD, ukinuti Rusiji status povlaštenog trgovinskog partnera. To će otvoriti put za uvođenje kaznenih tarifa na ruske proizvode, što bi Rusiju svrstalo sa Sjevernom Korejom ili Iranom.
Von der Leyen je u saopštenju navela da će biti suspendovano pravo Rusije da kao članica bude na čelu multilateralnih institucija, kao što su Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.
"Osiguraćemo da Rusija ne može da dođe do finansijskih sredstava, kredita ili bilo kojih drugih benefita tih institucija", naglasila je ona.
EU će također zabraniti nove investicije u ruski energetski sektor.
"Ova zabrana pokriva sve investicije, tehnološke transfere, finansijske usluge za istraživanje i proizvodnju energije", navela je predsjednica Evropske komisije.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Josep Borrell dodao je kasnije da će iznijeti predlog za sankcionisanje većeg broja ruskih oligarha, biznismena i kompanija. Najavio je da će nove sankcije pogoditi ljude aktivne u industriji čelika i druge koji ruskoj državi pružaju finansijske usluge i obezbjeđuju vojne proizvode i tehnologiju.
EU je iz 2019. godine iz Rusije uvezla proizvode u vrijednosti od 145 milijardi eura, od čega 101 milijardu za naftu i gas, pokazuju podaci Eurostata, biroa za statistiku EU.
Lideri Evropske unije su poslije samita u Francuskoj saopštili da su spremni da uvedu još oštrije sankciije Rusiji i da će možda Ukrajini dati više novca za oružje, ali su odbacili mogućnost brzog članstva Ukrajine u EU.
"Veoma dobro razumijem da, kada se borite hrabro kao Ukrajina, želite mnogo više. Međutim, mi nismo strana u ovom konfliktu", rekao je na konferencji za novinare francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Također je dodao da "su sve opcije na stolu" kada je riječ o sankcijama Rusiji.
"Ništa nije tabu tema, uradićemo sve što je potrebno da zaustavimo Rusiju", rekao je Macron.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku rekao je da bi EU mogla da izdvoji još 500 miliona eura za pomoć Ukrajini da kupi oružje.
Lideri Evropske unije najavili su u također da će smanjiti zavisnost od globalnih snabdijevača hrane, mikroprocesora, lijekova, sirovih materijala i digitalne tehnologije.
EU razmatra kako da postane nezavisnija u nekoliko strateških područja još od kako je pandemija Covida 19 pokazala da bi problemi u globalnom lancu nabavke mogli da članicama odsjeku pristup lijekovima ili mikročipovima.
Rat u Ukrajini samo je dodatno ukazao na tu činjenicu, naveli su zvaničnici EU, dok Evropa pokušava da smanji zavisnost od ruskog gasa, nafte, uglja i sirovih materijala i možda pronađe alternativne snabdijevače pšenice.
"U kontekstu ove krize, vidimo kako su naša hrana, energija, odbrana sve pitanja suvereniteta. Želimo da bude otvoreni prema svijetu, da biramo naše partnere, ali ne da zavisimo od bilo koga", poručio je francuski predsjednik.
Predsjednica Evropske komisije najavila je da će to tijelo do sredine maja utvrditi plan da se eliminiše zavisnost EU od ruskog gasa, nafte i uglja za pet godina.
U međuvremenu, da bi se pripremili za narednu zimu, biće utvrđeni planovi za koordinaciju mreže zaliha gasa članica EU. Von der Leyen je navela da će u budućnosti, podzemna skladišta morati da budu popunjena najmanje 90 odsto do 1. oktobra svake godine.
U zajedničkoj deklaraciji, usaglašenoj na samitu, navodi se da će EU smanjiti zavisnost od uvezenih vitalnih sirovih materijala kroz strateško partnerstvo, zalihe, recikliranje i veću efikasnost resursa.
