Linkovi

Najnovije

update

SAD ukidaju povlašteni trgovinski status Rusije, zabranjuju uvoz ruskog alkohola i ribljih proizvoda

Predsjednik SAD Joe Biden
Predsjednik SAD Joe Biden

Američki predsjednik Joe Biden u petak je objavio da će Sjedinene Države, uz G7 i Evropsku uniju, ukinuti Rusiji status povlaštenog trgovinskog partnera da bi je kaznile zbog invazije na Ukrajinu.

"Svaka od naših zemalja preduzeće korake da Rusiji ukine status povlaštenog trgovinskog partnera. Taj status znači da su se dvije zemlje saglasile da trguju jedna sa drugom pod najboljim mogućim uslovima - niske tarife, mali broj trgovinskih prepreka i najveći mogući dozvoljeni uvoz", naglasio je Biden u obraćanju u Bijeloj kući.

"U Sjedinjenim Državama, mi to zovemo stalni normalni trgovinski odnosi, ali to je ista stvar. Zbog ukidanja tog statusa, Rusiji će biti teže da posluje sa SAD i preduzimanjem tog poteza zajedno sa drugim zemljama, koje čine polovinu globalne ekonomije, zadaće se još jedan težak udarac ruskoj ekonomiji koja već trpi veliku štetu zbog naših sankcija", ocijenio je Biden.

Najnoviji potez američke administracije otvoriće put za Ameriku da uvede tarife na niz ruskih proizvoda, čime bi se povećao pritisak na rusku privredu koja se nalazi na ivici duboke recesije, prenosi agencija Reuters.

U Sjedinjenim Državama, za ukidanje "stalnih normalnih trgovinskih odnosa" sa Rusijom potrebno je odobrenje Kongresa, ali su obje stranke već najavile podršku za taj potez.

Biden je na konferenciji za novinare također objavio da se zabranjuje uvoz dijamanata, ribljih proizvoda i alkohola iz Rusije, kao i izvoz luksuznih proizvoda u tu zemlju.

"Ovo su najnoviji koraci koje preduzimamo, ali ne i posljednji", upozorio je američki predsjednik i naglasio da je ruski predsjednik Vladimir Putin "agresor" i da mora "da plati cijenu".

Najavio je i da će SAD i G7 uvesti sankcije većem broju ruskih oligarha i njihovim porodicama.

"G7 također povećava pritisak na korumpirane ruske milijardere. Dodajemo nova imena na spisak oligarha i njihovih porodica koje sankcionišemmo, i povećavamo koordinaciju među članicama G7 da zaplijenimo njihove ilegalne prihode. Oni podržavaju Putina. Kradu od ruskg naroda i pokušavaju da sakriju novac u našim zemljama. Dio su kleptokratije koja postoji u Moskvi i moraju da snose bolne posljedice ovih sankcija", naglasio je predsjednik SAD.

Biden se odlučio na ovaj korak jer u Washingtonu raste pritisak obje stranke da SAD ponište "normalne trgovinske odnose" sa Rusijom. Biden je ranije objavio da SAD prestaju sa uvozom ruske nafte i gasa.

Kanada je bila prva američka saveznica koja je ukinula trgovinske povlastice Rusiji prošle nedjelje.

Bijela kuća je u odvojenom saopštenju navela da će Biden zabraniti američke investicije u Rusiji van energetskog sektora, a da će G7 preduzeti korake da blokira pristup Rusije sredstvima u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci.

Sjedinjene Države takođe proširuju sankcije Rusiji, da bi obuhvatile direktore sankcionisanih banaka i ruskog bankara Jurija Kovalčuka, kao i ruske poslanike.

"Rusija ne može da bude odgovorna za ogromno kršenje međunarodnog prava i da očekuje da će imati koristi od toga što je dio međunarodnog ekonomskog poretka", navodi se u saopštenju iz Bijele kuće.

Rusija je 2019. godine bila 26. po veličini trgovinski partner Sjedinjenih Država, a trgovinska razmena između dvije zemlje iznosila je oko 28 milijardi dolara, pokazuju podaci kancelarije američkog predstavnika za spoljnu trgovinu.

Zabrana izvoza američkih luksuznih proizvoda u Rusiju i Bjelorusiju - uključujući satove, vozila, odjeću, alkohol i nakit - stupa na nagu u petak, saopštio je Sekretarijat za ekonomiju, u okviru napora da se dodatno izoluju Moskva i njeni saveznici.

Amerika je 2021. godine iz Rusije uvezla ribu i riblje proizvode u vrijednosti od milijardu 200 miliona dolara, prema podacima američkog Biroa za statistiku. Te godine uvezla je dijamante iz Rusije u vrijednosti od 275 miliona dolara, i oko 21 milion dolara alkoholnih pića.

See all News Updates of the Day

Biden: Odluka MKS je nečuvena, nikako ne mogu da se izjednače Izrael i Hamas

Američki predsjednik Joe Biden govori tokom godišnje "Večere fonda za borbu za slobodu" NAACP podružnice u Detroitu Michigan, 19. maja 2024.
Američki predsjednik Joe Biden govori tokom godišnje "Večere fonda za borbu za slobodu" NAACP podružnice u Detroitu Michigan, 19. maja 2024.

Zahtjev Karima Khana, tužioca Međunarodnog krivičnog suda za izdavanje naloga za hapšenje izraelskih lidera je "nečuven", rekao je američki predsjednik Joe Biden u ponedeljak.

„I da budem jasan: šta god da ovaj tužilac implicira, ne postoji jednakost - nikakva - između Izraela i Hamasa. Uvijek ćemo biti uz Izrael protiv prijetnji njegovoj bezbjednosti.“, rekao je Biden u saopštenju.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu Karim Khan saopštio je u ponedeljak da je zatražio naloge za hapšenje lidera Izraela i Hamasa, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, u vezi sa njihovim akcijama tokom sedmomesečnog rata.

Antony Blinken, američki državni sekretar, rekao je danas da Sjedinjene Države “suštinski odbacuju” Kanovu odluku.

“Odbacujemo tužiočevo izjednačavanje Izraela i Hamasa. To je sramotno. Hamas je brutalna teroristička organizacija koja je sprovela najgori masakr Jevreja od Holokausta i još drži desetine nevinih ljudi kao taoce, uključujući i Amerikance”.

On je podsjetio da su Sjedinjene Države još prije sukoba u Gazi bile jasne u stavu da MKS nema nadležnost nad ovim pitanjem.

“MKS su osnovale njegove države članice kao sud ograničene jurisdikcije. Ta ograničenja su ukorenjena u principima komplementarnosti, koji izgleda da nisu primijenjeni ovdje usred žurbe tužioca da traži ove naloge za hapšenje, umjesto da se izraelskom pravnom sistemu omogući puna i pravovremena prilika da nastavi. U drugim situacijama, tužilac je dao primat nacionalnim istragama i sarađivao sa državama kako bi im dao vremena za istragu. Tužilac nije pružio istu priliku Izraelu, gdje se trenutno vode istrage o optužbama protiv osoblja", navodi se u Blinkenovom saopštenju.

MKS je prvi stalni međunarodni sud za ratne zločine na svijetu. Države koje ga priznaju, njih 124, u obavezi su da odmah uhapse traženo lice ako se nalazi na njihovoj teritoriji, ali sud nema sredstava da izvrši naloge za hapšenje. Izrael i njegov glavni saveznik Sjedinjene Države nisu članovi MKS-a, kao ni Kina i Rusija.

U saopštenju se ističe i da postoje “duboko zabrinjavaju procesna pitanja” i podsjeća se na to da “iako nije bio član suda, Izrael je bio spreman da sarađuje sa tužiocem”.

“Čak je i sam tužilac trebalo da posjeti Izrael već sljedeće nedelje kako bi razgovarao o istrazi i saslušao izraelsku vladu. Predstavnici tužilaštvo danas je trebalo da slete u Izrael kako bi koordinirali posjetu. Izrael je obaviješten da se nisu ukrcali na let otprilike u isto vrijeme kada je tužilac otišao na kablovsku televiziju da objavi optužbe. Ove i druge okolnosti dovode u pitanje legitimitet i kredibilitet ove istrage”.

Dodaje se i da odluka tužioca “ništa ne pomaže, a mogla bi da ugrozi tekuće napore da se postigne sporazum o prekidu vatre koji bi doveo do oslobađanja taoca i povećao humanitarnu pomoć, a to su ciljevi kojima Sjedinjene Države nastavljaju neumorno da teže”.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu Karim Khan saopštio je u ponedeljak da je zatražio naloge za hapšenje lidera Izraela i Hamasa, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanijahua, u vezi sa njihovim akcijama tokom sedmomesečnog rata.

Izrael Katz, izraelski ministar spoljnih poslova, rekao da je potez MKS "skandalozan" i jednak napadu na žrtve 7. oktobra. On je rekao da je otvorio specijalnu ratnu kancelariju kako bi se suprotstavio potezu MKS, dodajući da nikakva sila u svetu neće spriječiti Izrael da vrati taoce iz Gaze i svrgne Hamas.

Hamas je saopštio da "snažno osuđuje" zahtjev tužioca MKS-a. „Pokret Hamas najoštrije osuđuje pokušaje tužioca Međunarodnog krivičnog suda da izjednači žrtvu sa dželatom izdavanjem naloga za hapšenje jednog broja palestinskih vođa otpora“, navodi se u saopštenju Hamasa.

Najnoviji sukob na Bliskom istoku počeo je 7. oktobra napadom Hamasa, organizacije koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku, na jug Izraela, gde je ubijeno 1.200, a kidnapovano više od 250 ljudi. U izraelskoj ofanzivi od tada je ubijeno više od 35.000 Palestinaca, polovina žene i djeca, prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti pod kontrolom Hamasa.

Trumpovo krivično suđenje približava se kraju

Bivši američki predsjednik i republikanski predsjednički kandidat Donald Trump stiže na suđenje za tajni novac na Manhattan Criminal Court u New Yorku, 20. maja 2024.
Bivši američki predsjednik i republikanski predsjednički kandidat Donald Trump stiže na suđenje za tajni novac na Manhattan Criminal Court u New Yorku, 20. maja 2024.

Njujorško suđenje Donaldu Trumpu, prvom američkom predsjedniku koji se ikada suočio s krivičnim prijavama, brzo se bliži kraju.

U ponedjeljak, Michael Cohen, Trumpov nekadašnji politički fiksator i ključni svjedok optužbe protiv njega, vraća se na mjesto za svjedoke kako bi se suočio s još pitanja advokata odbrane, a zatim još jednom rundom ispitivanja od strane tužioca.

U četvrtak, posljednjeg dana suđenja, Cohen je priznao da je proteklih godina bio serijski lažov, rekavši 12-članoj poroti da je ponekad govorio laži kako bi pomogao Trumpu, a drugi put kako bi zaštitio svoju porodicu.

Pod sumornim nizom pitanja, Trumpov branilac Todd Blanche pokušao je prikazati Cohena kao nekoga kome se ne može vjerovati, da je u suštini nepošten, varljiv i sumnjiv.

Slučaj se usredsređuje na tajnu isplatu novca od 130.000 dolara koju je Cohen napravio porno zvijezdi Stormy Daniels neposredno uoči Trumpove uspješne kandidature za predsjednika 2016. kako bi sakrio njezinu tvrdnju da je imala jednonoćni sastanak s Trumpom prije deceniju, kako bi informacije sakrile od glasača koji su išli na birališta prije osam godina.

Dokazi na suđenju pokazuju da je Trump vratio novac Cohenu 2017. nakon što je postao predsjednik, a Trump je optužen da je krivotvorio svoju poslovnu dokumentaciju kako bi tvrdio da je otplata Cohenu bila za njegove pravne troškove.

Cohen je svjedočio tužilaštvu da je otplata bila za tajni novac koji je platio Daniels, a ne pravni posao, i da je Trump dva puta odobrio plan, uključujući jednom u njegovom Trump Toweru u New Yorku i drugi put u Ovalnom uredu u Bijeloj kući nakon postao je predsjednik.

Trump je odbacio tvrdnju Daniels da je bio u vezi s njom i cjelokupnu krivičnu prijavu.

Cohen je posljednji od 19 svjedoka optužbe protiv Trumpa, koji je služio samo jedan mandat od 2017. do 2021., a sada je pretpostavljeni republikanski predsjednički kandidat 2024. na izborima u novembru protiv predsjednika Joea Bidena, demokrate koji ga je pobijedio 2020.

Kako se optužba završi, Trumpov tim odbrane će gotovo sigurno tražiti od sudije Vrhovnog suda New Yorka Juana Merchana da odbaci optužnicu protiv Trumpa od 34 tačke, zahtjev koji se rijetko odobrava u američkim krivičnim suđenjima.

Ako Merchan zaista odbije da odbaci slučaj protiv Trumpa, njegova odbrana bi mogla pozvati vlastite svjedoke u njegovo ime, ali nije dala sigurne naznake da hoće. Trump je rekao da želi svjedočiti u svoju odbranu, ali od optuženih se to ne traži, a američki pravni analitičari kažu da je to malo vjerovatno jer optuženi često nanose sebi štetu svojim svjedočenjem, a ne pomoć.

Ako bi Trump svjedočio, Merchan je već odlučio da će tužioci moći da ga pitaju o dva građanska postupka koja je izgubio u posljednjih nekoliko mjeseci i naloženo mu je da plati stotine miliona dolara odštete. Jedan je uključivao poslovnu prevaru u njegovom konglomeratu za nekretnine Trump Organization, a drugi njegovu klevetu njujorškog pisca koji je dobio odluku o seksualnom napadu protiv njega.

Pod pretpostavkom da Trump ne stane na klupu za svjedoke, a njegovi advokati odbrane predstave jednog, dva ili nijednog svjedoka, Merchan je rekao advokatima u ovom slučaju da bi završne riječi mogle početi 28.

Tužilac MKS-a traži nalog za hapšenje izraelskih i Hamasovih lidera, uključujući Netanyahua

Arhiva: Tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan
Arhiva: Tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda izjavio je u ponedjeljak da traži naloge za hapšenje izraelskih i Hamasovih lidera, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, u vezi s njihovim akcijama tokom sedmomjesečnog rata između Izraela i Hamasa.

Karim Khan je rekao da vjeruje da su Netanyahu, njegov ministar odbrane Yoav Gallant i tri čelnika Hamasa - Yehia Sinwar, Mohammed Deif i Ismail Haniyeh - odgovorni za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Pojasu Gaze i Izraelu.

Tužilac mora zatražiti naloge od pretpretresnog vijeća od troje sudija, kojima je u prosjeku potrebno dva mjeseca da razmotre dokaze i utvrdi da li se postupak može nastaviti.

Izrael nije član suda, a čak i ako se izdaju nalozi za hapšenje, Netanyahu i Gallant se ne suočavaju s neposrednim rizikom od krivičnog gonjenja. Ali Khanova najava produbljuje izolaciju Izraela dok on nastavlja sa svojim ratom, a prijetnja hapšenjem mogla bi otežati izraelskim vođama putovanje u inostranstvo.

Vjeruje se da se i Sinwar i Deif kriju u Gazi dok ih Izrael pokušava uloviti. Ali Haniyeh, vrhovni vođa islamske militantne grupe, ima sjedište u Kataru i često putuje širom regije.

Benjamin Netanjahu, premijer Izraela i Jahja Sinvar, lider Hamasa (Foto: Reuters)
Benjamin Netanjahu, premijer Izraela i Jahja Sinvar, lider Hamasa (Foto: Reuters)

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je da je odluka glavnog tužioca da traži naloge za hapšenje izraelskih lidera "historijska sramota koja će se pamtiti zauvijek".

Rekao je da će formirati poseban komitet koji će se boriti protiv svake takve akcije i da će raditi sa svjetskim liderima kako bi osigurao da se takvi nalozi ne provedu nad izraelskim liderima.

Benny Gantz, bivši vojni šef i član izraelskog ratnog kabineta s Netanyahuom i Gallantom, oštro je kritizirao Khanovu najavu, rekavši da se Izrael bori prema "jednom od najstrožih" moralnih kodeksa i da ima snažno pravosuđe koje je sposobno da istražuje sam sebe.

Država Izrael vodi jedan od pravednih ratova vođenih u modernoj historiji nakon prijekornog masakra koji je počinio teroristički Hamas 7. oktobra”, rekao je on. “Stav tužioca da podnese zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje je sam po sebi zločin historijskih razmjera koji se pamti generacijama.

Izrael je započeo svoj rat kao odgovor na prekogranični napad Hamasa 7. oktobra u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i 250 drugih uzeo za taoce. U izraelskoj ofanzivi ubijeno je preko 35.000 Palestinaca, od kojih su najmanje polovina žene i djeca, prema posljednjim procjenama zdravstvenih zvaničnika Gaze. Izraelska ofanziva je također pokrenula humanitarnu krizu u Gazi, raseljavajući otprilike 80 posto stanovništva i ostavljajući stotine hiljada ljudi na rubu gladi, prema zvaničnicima UN-a.

Govoreći o akcijama Izraela, Khan je u saopćenju naveo da su “efekti upotrebe gladovanja kao metode ratovanja, zajedno sa drugim napadima i kolektivnim kaznama protiv civilnog stanovništva Gaze, akutni, vidljivi i nadaleko poznati. ... Oni uključuju pothranjenost, dehidraciju, duboku patnju i sve veći broj smrtnih slučajeva među palestinskim stanovništvom, uključujući bebe, drugu djecu i žene.

Ujedinjene nacije i druge humanitarne agencije više puta su optuživale Izrael da je ometao isporuku pomoći tokom cijelog rata. Izrael to poriče, rekavši da nema ograničenja za ulazak pomoći u Gazu i optužujući Ujedinjene nacije da nisu distribuirali pomoć. UN kažu da su humanitarni radnici u više navrata bili na udaru izraelske vatre, a također kažu da su borbe koje su u toku i sigurnosni vakuum ometale isporuke.

O akcijama Hamasa 7. oktobra, Khan, koji je posjetio regiju u decembru, rekao je da je lično vidio “razorne prizore ovih napada i dubok uticaj nesavjesnih zločina za koje se terete u prijavama koje su podnesene danas. Razgovarajući sa preživjelima, čuo sam kako su ljubav unutar porodice, najdublje veze između roditelja i djeteta, izobličene da bi nanijele nesaglediv bol kroz proračunatu okrutnost i krajnju bešćutnost. Ova djela zahtijevaju odgovornost.”

Nakon kratkog perioda međunarodne podrške njegovom ratu, Izrael se suočava sa sve većim kritikama kako se rat odugovlačio i broj poginulih se povećavao.

Izrael se također suočava sa južnoafričkim slučajem na Međunarodnom sudu pravde koji optužuje Izrael za genocid. Izrael odbacuje te optužbe.

Ko je vršilac dužnosti iranskog predsjednika Mohammad Mokhber?

Prvi potpredsjednik Irana Mohammad Mokhber prikazan 25. oktobra 2023. On je imenovan za vršioca dužnosti predsjednika 20. maja 2024. godine.
Prvi potpredsjednik Irana Mohammad Mokhber prikazan 25. oktobra 2023. On je imenovan za vršioca dužnosti predsjednika 20. maja 2024. godine.

Prvi potpredsjednik Irana Mohammad Mokhber imenovan je u ponedjeljak za vršitelja dužnosti predsjednika Islamske Republike nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u helikopterskoj nesreći na sjeverozapadu zemlje.

Mokhber, 68, uglavnom je bio u sjeni u poređenju s drugim političarima u iranskoj šiitskoj teokratiji. Raisijeva smrt prema ustavu gurnula je Mokhbera u javnost. Očekuje se da će on služiti kao privremeni predsjednik nekih 50 dana prije obaveznih predsjedničkih izbora u Iranu.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei objavio je Mokhberovo imenovanje u poruci saučešća koju je podijelio zbog Raisijeve smrti u nesreći u nedjelju.

Helikopter je pronađen u ponedjeljak na sjeverozapadu Irana.

Uprkos svom skromnom javnom profilu, Mokhber je imao istaknute pozicije u strukturi moći u zemlji, posebno u njenim dobrotvornim fondacijama. Te grupe su bile podstaknute donacijama ili imovinom zaplijenjenom nakon iranske Islamske revolucije 1979., posebno onima koje su prethodno bile povezane s iranskim šahom ili onima u njegovoj vladi.

Mokhber je nadgledao dobrotvorni fond u Iranu, poznat na engleskom kao Izvršenje naredbe imama Homeinija, ili EIKO, što se odnosi na pokojnog vrhovnog vođu ajatolaha Ruhollaha Homeinija.

Američko ministarstvo finansija je saopćilo da je organizacija nadgledala milijarde dolara u imovini kao "poslovni velikan pod direktnim nadzorom vrhovnog vođe Ali Khameneija koji ima udio u gotovo svakom sektoru iranske ekonomije, uključujući energetiku, telekomunikacije i finansijske usluge".

“EIKO je sistematski kršio prava disidenata oduzimajući zemlju i imovinu protivnicima režima, uključujući političke protivnike, vjerske manjine i prognane Irance”, reklo je američko ministarstvo finasija 2021. kada je sankcioniralo Mokhbera.

Evropska unija je također neko vrijeme sankcionirala Mokhbera s drugima zbog zabrinutosti zbog iranskog nuklearnog programa.

Kao šef EIKO-a, Mokhber je nadgledao napore da se napravi vakcina protiv COVID-19 tokom vrhunca pandemije, obećavajući da će napraviti desetine miliona doza. Samo djelić toga je dospio u javnost, bez objašnjenja.

Mokhber je ranije radio u bankarstvu i telekomunikacijama. Također je radio u Fondaciji Mostazafan, još jednom velikom konglomeratu koji upravlja mega-projektima i poslovima u zemlji. Dok je bio tamo, našao se upleten u oštar pravni spor između pružatelja usluga mobilne telefonije Turkcell i južnoafričkog MTN-a oko potencijalnog ulaska na iransko tržište.

MTN je završio ulazak u Iran. U podnesku Turkcell-a se navodi da je Mokhber tražio pomoć MTN-a u obezbjeđivanju “određene odbrambene opreme” u zamjenu za potencijalni rad s njom, za razliku od Turkcella.

Mokhber je koristio "neprikladan uticaj do i uključujući pregovore sa i u ime vrhovnog vođe u korist MTN-a", kasnije je Turkcell naveo u pravnom podnesku. U izvještaju MTN-a kasnije se navodi da nije bilo transfera oružja, iako se priznaje da je Mokhber bio igrač u odluci Irana da ide sa MTN-om.

Iranski mediji navode da je Mokhber, koji je doktorirao međunarodno pravo, bio ključan u iranskim naporima da zaobiđe zapadne sankcije svojoj naftnoj industriji.

Mokhber je član iranskog Vijeća za ekspeditivnost od 2022. godine, koje savjetuje vrhovnog vođu, kao i rješava sporove između parlamenta i Vijeća čuvara, iranskog ustavnog nadzornog tijela koje također nadgleda izbore u zemlji.

Mokhber je rođen 1. septembra 1955. u Dezfulu u jugozapadnoj iranskoj provinciji Khuzestan u svećeničkoj porodici. Služio je kao oficir u medicinskom korpusu Revolucionarne garde tokom iransko-iračkog rata 1980-ih, prema grupi za United Against Nuclear Iran.

"Mokhber je iskoristio ogromno bogatstvo koje je akumulirao EIKO - na račun iranskog naroda - da nagradi insajdere režima poput njega", rekao je UANI. “Upravljanje patronažnom mrežom ga je približilo vrhovnom vođi, ali uz cijenu.”

Svjetski lideri reaguju na smrt iranskog predsjednika

Slika koju je dala iransko predsjedništvo 23. decembra 2023. prikazuje, s lijeva, iranskog ministra vanjskih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana, predsjednika Ebrahima Raisija i šefa iranskog pravosuđa Gholama Hosseina Mohseni-Ejeija.
Slika koju je dala iransko predsjedništvo 23. decembra 2023. prikazuje, s lijeva, iranskog ministra vanjskih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana, predsjednika Ebrahima Raisija i šefa iranskog pravosuđa Gholama Hosseina Mohseni-Ejeija.

Pakistan je proglasio dan žalosti, a Liban tri dana žalosti, pošto su vlade izrazile saučešće Iranu nakon smrti u padu helikoptera predsjednika Ebrahima Raisija i ministra vanjskih poslova Hosseina Amir-Abdollahiana.

Iranski zvaničnici su se vraćali iz Azerbejdžana kada je helikopter pao u nedelju. Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev izjavio je u ponedjeljak da je "duboko šokiran teškim gubitkom koji je zadesio bratsku i prijateljsku Islamsku Republiku Iran i njen narod".

Ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio je Raisija kao "izuzetnog političara".

"Raisi je bio izvanredan političar čiji je cijeli život bio posvećen služenju svojoj domovini", rekao je Putin. „Kao pravi prijatelj Rusije, dao je neprocjenjiv lični doprinos razvoju dobrosusjedskih odnosa između naših zemalja.

Kineski predsjednik Xi Jinping nazvao je Raisijevu smrt "tragičnom" i rekao da je "kineski narod izgubio dobrog prijatelja", rekao je portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova.

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad izrazio je solidarnost s Iranom i rekao da je Sirija radila s Raisijem "kako bi osigurala da strateški odnosi između Sirije i Irana uvijek cvjetaju".

Egipatski predsjednik Abdel Fattah El-Sissi izrazio je solidarnost Egipta s "rukovodstvom i narodom Irana u ovom velikom gubitku".

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nazvao je Raisija "vrijednim kolegom i bratom".

"Kao kolega koji je lično svjedočio njegovim naporima za mir iranskog naroda i našeg regiona tokom svog vremena na vlasti, sjećam se gospodina Raisija s poštovanjem i zahvalnošću", rekao je Erdogan na društvenim mrežama.

Indijski premijer Narendra Modi rekao je da je šokiran razvojem situacije i da "Indija stoji uz Iran u ovom trenutku tuge".

Irački premijer Mohammed Shia al-Sudani izrazio je "veliku tugu".

Predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata bin Zayed Al Nahyan rekao je da su UAE "solidarni s Iranom u ovom teškom trenutku".

Predsjednik Venecuele Nicolas Maduro rekao je da je "duboko ožalošćen" Raisijevom smrću, nazvavši ga "odličnim ljudskim bićem, braniteljem suvereniteta svog naroda i bezuvjetnim prijateljem naše zemlje".

Malezijski premijer Anwar Ibrahim rekao je da je Raisi “primjerio duboku posvećenost dobrobiti svog naroda i dostojanstvu svoje nacije, koja predstavlja ponosnu i bogatu civilizaciju ukorijenjenu u principima islama”.

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao je da Evropska unija "izražava svoje iskreno saučešće".

“Naše misli su uz porodice”, rekao je Michel.

Neke informacije za ovu priču došle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG