11. septembar - datum kada je u napadima otetim avionima ubijeno skoro 3.000 ljudi 2001. - svake četiri godine pada u jeku sezone predsjedničkih izbora, a ovaj put dolazi u posebno istaknutom trenutku.

Očekuje se da će potpredsjednica Kamala Harris i bivši predsjednik Donald Trump, svježi nakon svoje prve debate u utorak navečer, prisustvovati obilježavanju 11. septembra u Svjetskom trgovinskom centru u New Yorku i Nacionalnom memorijalu leta 93 u Pensilvaniji.

Tadašnji senatori i rivali u predsjedničkoj kampanji John McCain i Barack Obama uložili su vidljiv napor da ostave politiku po strani na godišnjicu 2008. godine. Zajedno su posjetili nultu tačku kako bi odali počast i položili cvijeće u reflektirajući bazen na ono što je tada još uvijek bilo jama.

Još nije jasno da li će Harris i Trump uopšte ukrstiti puteve. Ako to urade, to bi bio izvanredan susret na sumornoj ceremoniji nekoliko sati nakon što su se suočili na pozornici debate.

Bez obzira na kalendar kampanje, organizatori jubilarnih svečanosti dugo su se trudili da zadrže fokus na žrtvama. Godinama su političari bili samo posmatrači na obredu, a mikrofon je umjesto toga išao rođacima koji su naglas čitali imena žrtava.

“Okruženi ste ljudima koji osjećaju tugu, osjećaju se ponosni ili tužni – o čemu se radi tog dana i šta su vam ovi voljeni značili. Nije politički”, rekla je Melissa Tarasiewicz, koja je izgubila oca, njujorškog vatrogasca Allana Tarasiewicza.

Predsjednik Joe Biden, posljednjeg 11. septembra svog mandata i vjerovatno poluvjekovne političke karijere, ide s Harris na ceremonije u New York, Pennsylvaniju i Pentagon, tri mjesta na kojima su se komercijalni avioni srušili nakon što su ih pperativci Al Qaide preuzeli 11. septembra 2001.

Zvaničnici su kasnije zaključili da je letjelica koja se srušila u blizini ruralnog Shanksvillea u Pensilvaniji krenula prema Washingtonu. Srušio se nakon što su članovi posade i putnici pokušali od otmičara da preuzmu kontrolu.

U napadima je ubijeno 2.977 ljudi, a na hiljade ožalošćenih rođaka i preživjelih je sa ožiljcima. Avioni su urezali rupu u Pentagon, američko vojno sjedište, i srušili kule bliznakinje trgovačkog centra, koje su bile među najvišim zgradama na svijetu.

Katastrofa je također promijenila američku vanjsku politiku, domaću sigurnosnu praksu i način razmišljanja mnogih Amerikanaca koji se ranije nisu osjećali ranjivima na napade stranih ekstremista.

Efekti su se širili širom svijeta i kroz generacije dok su SAD odgovorile vodeći "Globalni rat protiv terorizma", koji je uključivao invazije na Afganistan i Irak. U tim operacijama poginule su stotine hiljada Afganistanaca i Iračana i hiljade američkih vojnika, a Afganistan je postao mjesto najdužeg rata Sjedinjenih Država.

Kako složeno naslijeđe 11. septembra nastavlja da se razvija, zajednice širom zemlje razvile su tradiciju sjećanja koja se kreće od polaganja vijenaca do isticanja zastava, od marševa do policijskih radio poruka. Volonterski projekti obilježavaju i godišnjicu, koju je Kongres nazvao i Dan patriota i Nacionalni dan službe i sjećanja.

Na nultom mjestu, predsjednici i drugi zvaničnici čitali su pjesme, dijelove Deklaracije nezavisnosti i druge tekstove tokom prvih nekoliko godišnjica.

Ali to se završilo nakon što su Nacionalni memorijal i muzej 11. septembra 2012. godine odlučili ograničiti ceremoniju na rođake koji čitaju imena žrtava. Tadašnji gradonačelnik Michael Bloomberg bio je predsjednik odbora u to vrijeme i još uvijek je.

Političari i kandidati još uvijek mogu prisustvovati događaju. Mnogi to rade, posebno Njujorčani koji su bili na dužnosti tokom napada, kao što je bivša državna sekretarka Hillary Clinton, koja je tada bila američka senatorica.

Ona i Trump preklapali su se na početku sjećanja na 11. septembar 2016. i to je postalo teško poglavlje u narativu godišnje predsjedničke kampanje.

Clinton, tada demokratska kandidatkinja, iznenada je napustila ceremoniju, spotakla se dok je čekala svoju povorku, a kasnije je otkrila da joj je nekoliko dana ranije dijagnosticirana upala pluća. Epizoda je izazvala novu pažnju na njeno zdravlje, koje je Trump dovodio u pitanje mjesecima.

Svakako, članovi porodica žrtava povremeno šalju vlastite političke poruke na ceremoniji, gdje čitaoci uglavnom daju kratke primjedbe nakon što završe svoj skup imena.

Neki rođaci su koristili forum da se žale na podjele Amerikanaca, pozivaju lidere da daju prioritet nacionalnoj sigurnosti, priznaju žrtve rata protiv terorizma, žale se da zvaničnici politiziraju 11. septembar, pa čak i kritikuju pojedinačne službenike.

Ali većina čitalaca se drži poklona i ličnih razmišljanja. Sve češće dolaze od djece i mladih koji su rođeni nakon što su u napadima ubijeni roditelj, baka i djed, tetka ili ujak.

„Iako te nikada nisam upoznala, osjećam se kao da te poznajem oduvijek“, rekla je Anabela Sančez prošle godine o svom dedi, Edvardu Džozefu Papi. “Uvijek ćemo te se sjećati i poštovati, svaki dan".

"Volimo te, deda Edi."

"Nikada im neće biti dozvoljeno da ubiju duh demokratije", rekao je Powell. "Oni ne mogu uništiti naše društvo. Ne mogu uništiti našu vjeru u demokratski način."

Predsjednik George W. Bush, koji je došao na dužnost 2000. godine kao kandidat koji je bio oprezan u vezi sa upućivanjem američkih trupa u strane ratove, brzo je borbu protiv globalnog terorizma učinio glavnom politikom i krenuo u uspostavljanje međunarodne "koalicije voljnih" za provođenje misija, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Invazija na Afganistan pod vodstvom SAD imala je primarni cilj kažnjavanje terorističke mreže Al-Kaide, koja je imala utočište u Afganistanu i izvela smrtonosne napade 11. septembra. A jednom kada je došao na afganistansko tlo, Vašington je brzo svrgnuo talibanski režim optužen da štiti Al-Kaidu od vlasti.

Međutim, američko iskustvo u Afganistanu na kraju je završilo neuspjehom, a tvrdolinijaška grupa talibana se vratila na vlast. Gotovo 20-godišnji rat završen je ogromnim gubicima u ljudstvu i potrošenom novcu. I to je natjeralo američku javnost i političare s obje strane u Vašingtonu da se nevoljko uključe u "vječne ratove" koje nije bilo moguće dobiti.

"Više od dvije hiljade milijardi dolara potrošeno je u Afganistanu", rekao je američki predsjednik Joe Biden 31. avgusta 2021., najavljujući službeni kraj najdužeg rata u SAD-u. "Povrijeđeno je 20.744 američkih vojnika i vojnikinja, a izgubljeno je 2.461 članova američkog osoblja."

Objašnjavajući američkoj javnosti da "neće zauvijek produžavati ovaj rat", Biden nije spomenuo procijenjenih 70.000 smrtnih slučajeva među afganistanskim snagama sigurnosti, više od 46.000 smrtnih slučajeva afganistanskih civila i smrt više od 4.000 savezničkih vojnika i američkih radnika na ugovor.

Povlačenje pod Bidenom postalo je važno pitanje debatu uoči predsjedničkih izbora u SAD-u 5. novembra. Republikanski kandidat i bivši predsjednik Donald Trump osudio je Bidena i potpredsjednicu Kamalu Harris, koja je protukandidatkinja Trumpu, zbog "poniženja u Afganistanu", s velikim dijelom kritika usredsređenih na haotične posljednje dane povlačenja, kada je 13 američkih vojnika i 170 afganistanskih civila poginulo u bombardovanju ekstremističke grupe "Islamska država-Korasan".

U međuvremenu, kampanja Kamale Harris je istakla Trumpovu ulogu kao predsjednika u potpisivanju sporazuma s talibanima iz 2020. koji je otvorio put za povlačenje i utvrdio "praktički nemoguć rok".

Ali stručnjaci koji su razgovarali za RSE naglasili su da je više američkih administracija, počevši od demokratskog predsjednika Baracka Obame od 2009. do 2017. godine, došlo do spoznaje da je ono što je počelo kao borba protiv terorizma postalo preskupo i da je imalo tendenciju da traje "vječno".

"Bio je to izuzetno skup rat na mjestu koje je vjerovatno najmanje važno za Sjedinjene Države", rekao je Vali Nasr, profesor međunarodnih odnosa i studija Bliskog istoka na Univerzitetu Johns Hopkins. "Bio je to rat u kojem su Sjedinjene Države nastojale da unište Al-Kaidu, što su vrlo brzo i učinile, zatim da protjeraju talibane iz Afganistana, što su i uradile, a onda je to postalo nešto mnogo veće, poput toga kako uspostaviti demokratiju i funkcionalnu vladu u Afganistanu i održati je."

Pitanje koje su postavili Obama, koji je pokrenuo izlaznu strategiju smanjenjem broja američkih vojnika u Afganistanu, a kasnije i Trump, bilo je postoji li uvjerljiv razlog za ostanak.

Sjedinjene Države su "postajale posvećene vječnom ratu, ili vječnom prisustvu koji je koštao milijarde dolara godišnje i slanje desetina hiljada vojnika, pod uslovom da je prijetnja od Afganistana opala i da je strateška vrijednost zemlje opadala", rekao je Nasr.

A ekonomija i civilno društvo uspostavljeni pod zaštitom američke vojske, rekao je, nisu nešto što Afganistan može sam iznijeti.

"Ono što su Sjedinjene Države stvorile je kao drvo kojem nikada nije niklo korijenje," rekao je Nasr. "Dakle, u nekom trenutku ćete reći: 'Prestaću da ga zalijevam, i prestat ću s pokušajima da ga na silu držim uspravno'."

Rajan Menon, profesor međunarodnih odnosa na Gradskom koledžu u New Yorku i direktor programa Grand Strategy pri institutu Odbrambeni prioriteti (Defense Priorities), rekao je da "bez obzira koliko su (SAD) ostale, ne vidim da li je moglo doći do bilo kakvog dobrog završetka."

Minimalan dobar ishod, rekao je Menon, bio bi "stabilna zemlja sa vladom koja možda nije bila demokratska, ali za koju se moglo računati da neće služiti kao platforma za teror i koja bi imala pozitivan odnos sa Sjedinjenim Državama".

Ali u pokušaju da ostvarite taj cilj, ono što u suštini "pokušavate da uradite jeste da se bavite izgradnjom države", rekao je Menon. Čak i "veoma, vrlo moćna vojna mašina" poput Sjedinjenih Država ima poteškoća da to izvede, rekao je, dodajući da "nema lijepih izlaza".

Da biste izbjegli haotičan način povlačenja koji se dogodio u Afganistanu, rekao je Menon, "morate izgraditi institucije, političke i vojne i građanske prirode". Bez toga, "kada odete i uklonite vojnu zaštitu, institucije će početi da se urušavaju, a to se i dogodilo".

Američki ratovi i napori na izgradnji demokratije nisu bili izolovani u Afganistanu tokom skoro 20-godišnje kampanje. Bilo je i drugih - prije svega skupog rata u Iraku od 2003. do 2011. - za koje je bivši državni sekretar Powell tvrdio da je bio neophodan zbog navodnog iračkog programa za izgradnju oružja za masovno uništenje za koje je kasnije utvrđeno da ne postoji.

Prije smrti 2021., samo šest sedmica nakon američkog povlačenja iz Afganistana, Powell je rekao da su njegovi argumenti pred Vijećem sigurnosti UN-a bili "veliki obavještajni neuspjeh".

Bagdad i Sjedinjene Države, koje su 2014. poslale trupe u Irak da pomognu u borbi protiv ekstremističke grupe "Islamska država" (IDIL), još uvijek pokušavaju popraviti odnose. Prema istraživačkom centru Soufan Center od 9. septembra, dvije strane su navodno postigle dogovor o tranziciji sa američkog rukovođenja u naporima protiv IDIL-a na bilateralno partnerstvo.

Dakle, da li je era "vječnih ratova" za SAD završena?

Mnoge jedinstvene okolnosti koje su pratile afganistansku invaziju - direktan napad na američko tlo, antiterorizam koji je postao žarište američke politike i ideja da je izgradnja države efikasno rješenje - vjerovatno se neće ponoviti, rekao je Nasr.

A raspoloženje u SAD usred žestoke predizborne kampanje u SAD moglo bi ukazivati na to da će barem dvaput razmisliti.

I kod Trumpa i kod Harris postoji "malo reakcija protiv takozvanih vječnih ratova... i mislim da će američka javnost vjerovatno puno manje podržavati takvo uključivanju u budućnosti", rekao je Menon.

Ali Madiha Afzal, saradnica u programu o inostranoj politici na Brookingsu, rekla je u pisanim komentarima da, iako se počelo raspravljati o "nekim lekcijama iz rata u Afganistanu", posebno u posljednjih nekoliko godina sukoba, "katastrofalno povlačenje... zaista je stavilo fokus razgovora u Americi na Afganistan da bude samo o povlačenju.”

Šira rasprava o ratu, rekla je Afzal, "potpuno je zamagljena" s tim da je veći dio razgovora postao intenzivno stranački.

"Bojim se da su usput izgubljene veće lekcije iz 20-godišnjeg rata", zaključila je Afzal.

Ajsenur Ezgi Ejgi, stara 26 godina, dvojna državljanka SAD i Turske, ubijena je prošlog petka na protestnom maršu u selu Beita, gdje su Palestinci više puta prijavljivali da su ih napali jevrejski doseljenici.

Izraelska vojska saopštila je da je početna istraga pokazala da je vrlo vjerovatno da su njene trupe ispalile hitac koji je ubio aktivistkinju, ali da nije bila namjera da je usmrte.

U svojim najoštrijim komentarima do sada kritikujući bezbjednosne snage najbližeg bliskoistočnog saveznika, Blinken je opisao ubistvo kao „ničim izazvano i neopravdano“.

Rekao je da će Washington insistirati da izraelska vlada promijeni način na koji njene snage funkcionišu na Zapadnoj obali.

"Niko ne bi trebalo da bude streljan i ubijen zato što je prisustvovao protestu. Niko ne bi trebalo da rizikuje svoj život samo zato što slobodno izražava svoje stavove", rekao je državni sekretar SAD. "Po našoj procjeni, izraelske bezbjednosne snage treba da unesu neke fundamentalne promjene u način na koji djeluju na Zapadnoj obali, uključujući promjene u svojim pravilima angažovanja. Sada imamo slučaj drugog američkog državljanina koji je ubijen od strane izraelskih snaga bezbjednosti. To nije prihvatljivo“.

Portparol izraelske vlade odbio je da komentariše Blinkenove izjave.

Izraelska vojska je saopštila da je u toku istraga Odeljenja za krivične istrage vojne policije i da će njeni nalazi biti dostavljeni višim instancama, kada budu završeni.

„Pratićemo to veoma, veoma pažljivo“, rekao je portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby i dodao da je krivična istraga neobičan korak izraelske vojske.

Porodica ubijene aktivistkinje ocijenila je preliminarnu istragu "potpuno neadekvatnom" i pozvala predsjednika SAD Joe Bidena da zahtijeva nezavisnu istragu.

Preliminarna istraga

Izraelska vojska je saopštila da je sprovela početnu istragu o incidentu i da je utvrđeno da meta nije bila američko-turska aktivistkinja, već druga osoba koju je nazvala "ključnim podstrekačem nereda".

„Incident se dogodio tokom nasilnih nereda u kojima su desetine osumnjičenih Palestinaca palile gume i bacale kamenje na bezbjednosne snage", navodi se u saopštenju.

Izrael je uputio zahtjev palestinskim vlastima da izvrše obdukciju.

Porast nasilnih napada jevrejskih doseljenika na Palestince na Zapadnoj obali izazvao je gnjev među zapadnim saveznicima Izraela, uključujući i SAD koje su uvele sankcije nekim Izraelcima uključenim u pokret tvrdokornih doseljenika.

Tenzije su pojačane usred izraelskog rata protiv ekstremističkog pokreta Hamas u Gazi.

Palestinci inače svake nedelje protestuju u Beiti od 2020, zbog proširenja obližnjeg naselja Evjatar.

Ultranacionalistički članovi izraelske vladajuće koalicije radili su na legalizaciji nelegalnih naselja poput Evjatara, što Washington smatra ugrožavanjem stabilnosti na Zapadnoj obali i potezom koji sabotira rad ka rješenju o dvije države.

Od bliskoistočnog rata 1967. Izrael je okupirao Zapadnu obalu reke Jordan, područje koje Palestinci žele kao jezgro buduće nezavisne države. Izrael je tamo izgradio naselja koja većina zemalja smatra nelegalnim. Izrael osporava tu tvrdnju, navodeći istorijske i biblijske veze sa tom teritorijom.

Policija je gađana kamenjem, konjskim đubrivom i bocama napunjenim tečnošću dok je pokušavala da zaštiti učesnike sajma, od kojih su neke napali demonstranti, rekao je portparol policije države Viktorija u saopštenju.

Dvije desetine policajaca zatražilo je medicinsku pomoć, a 39 osoba je uhapšeno zbog napada, ometanja ili ometanja policije, paljevine i blokiranja puteva, rekao je šef policije Viktorije Shane Patton na konferenciji za novinare.

Demonstranti su palili vatre na ulici, ometali saobraćaj i javni prevoz, dok su projektili bačeni na nekoliko policijskih konja, ali nije prijavljeno teže povrijeđenih, saopštila je policija.

Demonstranti su pljuvali na neke policajce, dok su drugi policajci poprskani tečnim nadražujućim sredstvom, od kojih su neki identifikovani kao kiselina, dodao je Paton.

"Ovo je vrsta odvratnog ponašanja koje smo danas vidjeli od grupe koja je namjeravala da se suoči s nama", rekao je.

"Ako želite da dođete i protestujete, učinite to mirno. Nećemo tolerisati kriminalno ponašanje."

Oko 1.200 ljudi prisustvovalo je protestu ispred mjesta gdje se održava dvogodišnja Međunarodna izložba kopnene odbrane, saopćile su vlasti.

Mnogi su preko zvučnika uzvikivali propalestinske slogane i mahali palestinskim zastavama, dok su drugi imali znakove i zastave koje predstavljaju druge sukobe i uzroke, pokazuje video.

Kontejneri su gurnuti prema policijskim linijama, a jedan demonstrant se popeo na kamion koji je zaustavljen na semaforu.

Australijski mediji objavili su da je to najveća policijska operacija u Melburnu od 2000. godine kada je drugi po veličini grad u Australiji bio domaćin Svjetskog ekonomskog foruma.

Očekuje se da će oko 1.000 organizacija izlagača iz 31 zemlje prisustvovati događaju do petka, za koji su organizatori rekli da je najveća izložba odbrane u Australiji.

Demonstranti su neke učesnike polili crvenom tečnošću, prenosi ABC News.
Premijer Anthony Albanese rekao je da ljudi imaju pravo na protest, ali da to moraju učiniti na miran način.

"Ne kažete da se protivite odbrambenoj opremi tako što bacate stvari na policiju. Oni imaju posao i naše policajce treba poštovati u svakom trenutku", rekao je Albanese za Kanal sedam.

Przemysl, Poland — 

U rijetkom zajedničkom putovanju, američki državni sekretar Antony Blinken išao je vozom za Kijev sa ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem, čija je dvomjesečna laburistička vlada obećala da će zadržati ulogu Britanije kao ključnog branioca Ukrajine.

Očekuje se da će se njih dvojica, koji su se ukrcali na voz rano u srijedu u poljskom pograničnom gradu Pšemislu, sastati u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je nastavio pritiskati Zapad za oružje s većom vatrenom moći i manje ograničenja.

Američki predsjednik Joe Biden, upitan u Washingtonu da li bi dozvolio Ukrajini da koristi oružje većeg dometa, rekao je: "Mi to trenutno rješavamo".

Biden je, iako snažno podržava Ukrajinu, ranije jasno stavio do znanja da želi izbjeći direktan sukob između Sjedinjenih Država i Rusije, dvije vodeće svjetske nuklearne sile.

Blinken je, govoreći u utorak u Londonu zajedno s Lammyjem, rekao da su Sjedinjene Države posvećene pružanju Ukrajini "ono što im je potrebno kada im je to potrebno da bi bila najefikasnija u suočavanju s ruskom agresijom".

Ali Blinken, koji je na svom petom putovanju u Kijev od rata, rekao je da je također važno vidjeti da li ukrajinske snage mogu održavati i koristiti određeno oružje.

Kasnije u intervjuu za Sky News o tome da li će Sjedinjene Države dati zeleno svjetlo za oružje dugog dometa, Blinken je rekao: "Nikada ne isključujemo, ali kada vladamo, želimo biti sigurni da je to učinjeno na takav način da može unaprijediti ono što Ukrajinci pokušavaju postići."

Obnovljeni razgovori o oružju dugog dometa dolazi nakon što su Sjedinjene Države rekle da je Iran poslao rakete kratkog dometa Rusiji, koje bi mogle pogoditi Ukrajinu u roku od nekoliko sedmica.

Iranske pošiljke izazvale su bojazan da će Moskva biti oslobođena da koristi svoje rakete dugog dometa protiv relativno neoštećenih područja u zapadnoj Ukrajini.

Zapadne sile najavile su nove sankcije iranskoj klerikalnoj državi zbog prodaje, koja je prkosila ponovljenim upozorenjima.

Sjedinjene Države su ranije ove godine dale svoj blagoslov Ukrajini da koristi zapadno oružje kako bi pogodila ruske snage kada su u direktnom sukobu preko granice.

Ali Ukrajina je prošlog mjeseca pokrenula iznenađujuću, odvažnu ofanzivu direktno na rusku teritoriju u Kursku, nadajući se da će vratiti moral i skrenuti Moskvu dok ruske trupe koračaju naprijed na linijama fronta istočne Ukrajine.

Izvještaji britanskih medija navode da je Bajden, koji se u petak sastaje s premijerom Keirom Starmerom, trebao prekinuti prigovore na puštanje Ukrajine da ispali rakete dugog dometa Storm Shadow na Rusiju.

Britanija je više puta gurala Sjedinjene Države, daleko najvećeg ukrajinskog vojnog snabdjevača, da budu naprednije u pogledu oružja.

Jedan od ključnih zahtjeva Ukrajine je popuštanje ograničenja na taktičke raketne sisteme američke vojske, ili ATACMS, koji mogu pogoditi ciljeve udaljene do 300 kilometara.

U zajedničkom pismu Bajdenu, vodeći članovi Kongresa iz rivalske Republikanske stranke zatražili su od njega da odmah djeluje na ATACMS.

"Sve dok vodi svoj brutalni, agresivni rat punog razmjera, Rusiji se ne smije dati utočište iz kojeg može nekažnjeno izvršavati svoje ratne zločine protiv Ukrajine", navodi se u pismu koje je potpisao predstavnik Mike McCaul, predsjedavajući Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma.

Republikanci su, međutim, duboko podijeljeni oko Ukrajine, a pobjeda republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa u novembru nad Bajdenovom političkom nasljednicom Kamalom Harris mogla bi dramatično promijeniti američku politiku.

Trumpovi saradnici su sugerirali da će, ako pobijedi, iskoristiti pomoć kako bi natjerao Kijev na teritorijalne ustupke Rusiji kako bi okončao rat.