"Zapravo mi se jako dopada Ron DeSantis", otkriva Hillary Clinton u snimku koji niko nije očekivao. "On je prava osoba koja treba ovoj zemlji, zaista tako i mislim".

Joe Bidenu konačno pada maska i počinje da urla na transrodnu osobu:"Nikada nećeš biti prava žena".

Dipfejkovi Klintonove i Bidena, realistični ali lažni video snimci, koje su stvorili algoritmi vještačke inteligencije na osnovu velikog broja stvarnih snimaka, među hiljadama su onih koji se pojavljuju na društvenim mrežama i zamjenjuju činjenice u podijeljenoj američkoj politici.

Takvi sintetički snimci kruže već nekoliko godina, a tokom prošle godine su postali učestali. Alati za kreiranje AI (vještačke inteligencije), kao što je "Midjourney" postali su jeftiniji i dostupniji za pravljenje ubjedljivih dipfejkova, što pokazuje serija intervjua koju je Reuters imao sa preko dvadeset stručnjaka za AI, dezinformacije na internetu i politički aktivizam.

"Biće jako teško da glasači razlikuju realnost od laži, možete samo da zamislite kako će sve oni koji podržavaju Trumpa ili Bidena moći da koriste ove tehnologije da bi učinili da protivnik izgleda loše", kaže Darel Vest, viši saradnik Centra za tehnološke inovacije Brookings instituta.

"Može se desiti da neki sadržaji izađu tačno prije izbora, koje nema šanse da vratite", dodaje on.

Tehonologije koja prave dipfejkove ih objavljuju sa malo ili nedovoljno razvijenih sistema zaštite da se spriječe štetne dezinformacije, dok se tehnološki sektor bavi trkom u naoružanju vještačkom inteligencijom, kaže Ejza Raskin, suosnivač Centra za humanu tehnologiju, neprofitnu organizaciju koja izučava tehnološki uticaj na čovječanstvo.

Bivši predsjednik Donald Trump, koji će se sa DeSantisom i ostalima boriti za republikansku nominaciju, kako bi se suočio sa Bidenom, i sam je dijelio lažni snimak voditelja CNN Andersona Kupera na svojoj mreži "Truth Social", za koji je CNN naveo da je dipfejk.

Predstavnik Trumpa nije odgovorio na poziv za komentar, koji je i dalje bio na stranici njegovog sina Donalda Juniora ove nedelje. Dok su velike medijske platforme kao Facebook, Twitter i YouTube učinile napore da zabrane i odstrane dipfejkove, njihova efikasnost u kreiranju pravila oko takvih sadržaja se razlikuje od slučaja do slučaja.

Dipfejkujte Pensa, ne Trampa

Bilo je trostruko više dipfejk video snimaka svih vrsta i osam puta više dipfejk tonskih snimaka na internetu ove godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, prema "DeepMedia", kompaniji koja radi na načinima da se otkrije sintetički medijski sadržaj.

Sve zajedno, oko pola miliona video i audio dipfejkova će biti objavljeno na društvenim mrežama u svijetu ove godine, procjenjuje ta kompanija. Nekada je kloniranje glasa koštalo 10.000 dolara na serveru, a učenje vještina za AI je bilo skuplje do kraja prošle godine, ali sada startap kompanije nude to za nekoliko dolara, navodi kompanija.

Niko ne može sa sigurnošću da kaže kuda vodi AI put ili kako bi bila efikasna zaštita od njegove moći da širi dezinformacije, naveli su Reutersovi sagovornici.

Lider u ovoj industriji "OpenAI", koji je promenio ime u posljednjih nekoliko mjeseci kad je objavio ChatGPT i updateovani model GPT-4, takođe ima problema. Prvi čovjek kompanije Sem Altman rekao je Kongresu da, kad je u pitanju integritet izbora ima "dosta prostora za zabrinutost" i pozvao je na brzo regulisanje ovog sektora.

Za razliku od nekih manjih startupova, "OpenAI" je preduzeo korake da zabrani korištenje svojih proizvoda u politici, prema Reutersovoj analizi uslova korištenja desetina kompanija koje nude usluge AI. Zaštita se doduše može zaobići.

Na primjer, "OpenAI" navodi da zabranjuje da njegov generator slike DALL-E pravi fotografije javnih ličnosti, i zaista, kada je Reuters pokušao da napravi slike Trumpa ili Bidena, zahtjev je blokiran uz poruku da "to nije u skladu sa našim politikom".

Ipak, Reuters je usieo da napravi fotografije najmanje desetak drugih američkih političara, uključujući bivšeg potpredsjednika Majka Pensa, koji je takođe ušao u trku za Bijelu kuću 2024. "OpenAI" zabranjuje i masovnu upotrebu proizvoda u političke svrhe, što pokriva i mogućnost da AI šalje ogromnu količinu emailjlova biračima.

Ova kompanija, koju podržava Microsoft, objašnjavala je svoja pravila u vezi sa politikom u intervjuu Reutersu, ali nisu odgovorili na dalja pitanja da komentarišu propuste u primjeni, kao što je ona u zabrani pravljenja lažnih slika političara.

Neki manji startapovi nemaju izričite zabrane za politički sadržaj. "Midjourney", koji je počeo da radi prošle godine, glavni je na polju pravljenja AI slika, sa 16 miliona korisnika na svom zvaničnom serveru Diskord.

Aplikacija koja se može dobiti besplatno ili za cijenu do 60 dolara, zavisno od faktora kao što je kvantitet i brzina, omiljena je kod dizajnera AI i umjetnika zbog mogućnosti da napravi jako realistične slike poznatih ličnosti i političara, navelo je četvoro istraživača i kreatora koje je Reuters intervjuisao.

"Midjourney" nije odgovorio na poziv za komentar ovog članka.

Tokom online chata o Diskordu prošle nedelje, izvršni direktor Dejvid Holc rekao je da će kompanija najvjerovatnije uvesti promjene kako bi se borila za dezinformacijama. On je dodao da "Midjourney" želi da sarađuje kako bi se našlo rješenje da se lako nađe izvor slika koje pravi AI, što bi bilo isto kao što je vodeni žig i samim tim bi blokirao slike političkih kandidata.

Republikanska kampanja napravljena uz pomoć AI

I dok se industrija bori protiv zloupotrebe, neki politički akteri sami koriste moć AI da začine kampanju. Za sada, jedini visoko profilisan politički spot u Sjedinjenim Državama je onaj koji je objavio Republikanski nacionalni komitet krajem aprila.

Spot od 30 sekundi, za koji je Komitet objavio da je u potpunosti urađen uz pomoć AI, koristio je lažne slike da bi predstavio kataklizmični scenario koji bi se dogodio ukoliko Biden bude izabran, sa Kinom koja zauzima Tajvan, dok je San Francisko ugušen kriminalom.

Komitet nije odgovorio na molbu da komentariše spot ili neku širu upotrebu AI.

Demokratski nacionalni komitet odbio je da komentariše upotrebu tehnologije.

Reuters je pitao republikanske kandidate za predsjedničku nominaciju u vezi sa njihovom upotrebom AI. Većina nije odgovorila, iako je tim Niki Hejli naveo da oni nisu to koristili, a iz kampanje kandidata kojem se ne daju velike šanse, Perija Džonsona, navode da su koristili AI da "kopiraju stvaranje i ponavljanje", ali bez dodatnih detalja.

Potencijal AI da pravi emailove, postove i reklame je jako privlačan za neke aktiviste koji misle da ova jeftina tehnologija može da stane rame uz rame sa izbornim uslovima. Čak i u ruralnom Hilsdejlu, u Mičigenu, buja razvoj vještačke inteligencije.

Republikac iz te oblasti, Džon Smit je održao nekoliko edukativnih radionica, kako bi svoje saradnike naučio da koriste AI za društvene mreže i reklame.

"AI nam pomaže da se borimo protiv krupnih zvjerki. Primjećujem najveće primjene u lokalnim trkama. Neko ko ima 65 godina, poljoprivrednik, može lako da pobijedi mlađeg", naveo je Smit.

Politički savjetnici se takođe interesuju za AI, čime se briše linija između stvarnosti i iluzija.

"Numinar Analytics", kompanija za političke podatke, koja se fokusira na republikanske klijente, počela je da ekspretimentiše sa pravljenjem audio i video AI fotografija, kao i pravljenjem glasa, kako bi se personalizovale poruke glasačima, glasom kandidata, naveo je osnovač kompanije Vil Long u intervjuu.

Demokratska strateška grupa "Honan Strategy Group" sa druge strane pokušava da napravi bota za ankete uz pomoć AI. Nadaju se da će do lokalnih izbora 2023. godine imati ženskog bota, prema riječima izvršnog direktora Bredlija Honana, koji je naveo da je istraživanje pokazalo da i muškarci i žene prije pristaju na razgovor sa ženom.

KO JE UČESTVOVAO

Skoro 160.000 savezničkih vojnika iskrcalo se u Normandiji 6. juna 1944. Od toga, 73.000 je bilo iz Sjedinjenih Država, 83.000 iz Britanije i Kanade. Snage iz nekoliko drugih zemalja su također bile uključene, uključujući francuske trupe koje su se borile sa generalom Charlesom de Gaulleom protiv nacističke okupacije.

Suočili su se sa oko 50.000 njemačkih snaga.

Više od 2 miliona savezničkih vojnika, mornara, pilota, medicinara i drugih ljudi iz desetak zemalja bilo je uključeno u ukupnu operaciju Overlord, bitku za otimanje zapadne Francuske od nacističke kontrole koja je počela na dan D.

GDJE I KADA

Iskrcavanje na moru počelo je u 6:30 ujutro po lokalnom vremenu, odmah nakon zore, ciljajući pet plaža kodnih imena, jednu za drugom: Omaha, Utah, Gold, Sword, Juno.

Operacija je također uključivala akcije u unutrašnjosti, uključujući slijetanje padobrana preko noći na strateške njemačke lokacije i rendžere američke vojske koji su se penjali po liticama kako bi zauzeli položaje njemačkih topova.

U invaziji je bilo uključeno oko 11.000 savezničkih aviona, 7.000 brodova i čamaca i hiljade drugih vozila.

ŽRTVE NA SVE STRANE

Na sam dan D ubijeno je ukupno 4.414 savezničkih vojnika, uključujući 2.501 Amerikanca. Više od 5.000 je ranjeno.

U bici za Normandiju koja je uslijedila, ubijeno je 73.000 savezničkih snaga, a 153.000 ranjeno. U bici - a posebno u savezničkim bombardovanjima francuskih sela i gradova - poginulo je oko 20.000 francuskih civila.

Tačne njemačke žrtve nisu poznate, ali istoričari procjenjuju da je između 4.000 i 9.000 ljudi ubijeno, ranjeno ili nestalo samo tokom invazije na dan D. Oko 22.000 njemačkih vojnika je među mnogima pokopanim oko Normandije.

PREŽIVJELI

Nekoliko hiljada veterana Dana D možda je još živo; najmlađi su u kasnim 90-im godinama. Nekoliko desetina ih je u Normandiji povodom 79. godišnjice. Humanitarne organizacije i lokalni stanovnici Francuske pomogli su u organizaciji njihovog povratka na plaže Dana D, uključujući obezbjeđivanje putovanja i smještaja kako bi se osiguralo da mogu krenuti na putovanje.

Sljedeće godine očekuju se velike komemoracije svjetskih lidera povodom 80. godišnjice invazije.

On je time i formalno postao rival bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu, samo dvije godine nakon što se njihov mandat u Bijeloj kući završio nemirima na Capitol Hillu, tokom kojih je Pence bio primoran da se krije.

Pence, 48. potpredsjednik SAD, kampanju će formalno pokrenuti u srijedu objavljivanjem videa i skupom u Demojnu, u Ajovi, na 64. rođendan, prenosi agencija AP, pozivajući se na izvore upoznate sa njegpovim planovima. Pence je kandidaturu ozvaničio predajom dokumenata Federalnoj izbornoj komisiji.

Trump trenutno vodi u ranoj trci za nominaciju republikanaca, dok je guverner Floride Ron Desantis drugi prema istraživanjima. Pristalice Pencea vide kao pouzdanog konzervativca koji podržava politiku prethodne administracije, ali bez stalnog haosa.

Pence je snažan protivnik prava na abortus i podržava zabranu na nacionalnom nivou, a protivi se i pravima transrodnih osoba u školama. Takođe se zalaže za promjene programa za federalno, socijalno i zdravstveno osiguranje - čemu se protive i Trump i Desantis. Bivši potpredsjednik je takođe kritikovao guvernera Floride zbog spora sa kompanijom "Dizni".

Poručio je i da bi SAD trebalo da daju veću podršku Ukrajini protiv ruske agresije, dok je kritikovao stranačke kolege koje nisu spremne da se suprostave ruskom lideru Vladimiru Putinu.

Pence, koji za sebe navodi da je "hrišćanin, konzervativac i republikanac", mjesecima se pripremao za kandidaturu i organizovao skupove u državama u kojima se održavaju prvi stranački izbori za nominaciju, kao što su Ajova, Južna Karolina i Nju Hempšir. Takođe je posjećivao crkve, držao govore i sastajao se sa donatorima.

Prije nego što ga je Trump izabrao za potpredsjedničkog kandidata 2016. godine, bio je kongresmen i guverner Indijane.

Na položaju potpredsjednika, bio je lojalan Trumpu sve do perioda uoči napada na Kongres 6. januara 2021. godine, tokom kojeg je tadašnji predsjednik pokušao da ubijedi svoje pristalice da Pence ima pravo da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine.

Trumpove pristalice su 6. januara nasilno upale u zgradu Kongresa, podstaknute lažima bivšeg predsjednika da su izbori pokradeni. Mnogi su uzvikivali "objesite Majka Pensa", dok su se on, njegovi saradnici i porodica krili.

Pence je Trumpove poteze nazvao opasnim, optužio ga da je ugrozio njegovu porodicu "i sve tog dana na Kapitol hilu" i poručio da je zemlji potreban novi vid liderstva na izborima 2024. godine.

"Mislim da ćemo imati bolji izbor. Amerikanci žele povratak na politiku administracije Trump - Pence, ali žele lidere koji više održavaju karakter američkog naroda", rekao je Pence nedavno za AP.

Bivši potpredsjednik se međutim protivio naporima da svjedoči o Trumpovim potezima 6. januara i uoči napada, mada je na kraju svjedočio pred velikom porotom.

Pence se objavom kandidature pridružio velikom broju republikanskih kandidata - osim Trumpa i Desantisa, kandidovali su se i bivša ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Niki Hejli, senator iz Južne Karoline Tim Skot, preduzetnik Vivek Ramasvami, bivši guverner Arkanzasa Ejsa Hačinson. Bivši guverner Nju Džersija Kris Kristi objaviće kandidaturu u utorak, a guverner Sjeverne Dakote Dag Burgam u srijedu.

Demokrate Ben Cardin i Tim Caine, istaknuti članovi Senatskog odbora za spoljne odnose, predstavili su u srijedu rezoluciju u kojoj se administracija poziva da "koristi svoj glas i u međunarodnim institucijama glasa da podrži uspostavljanje specijalnog međunarodnog krivičnog suda koji će pozvati na odgovornost lidere Ruske federacije koji su predvodili i podržali agresiju na Ukrajinu".

Rezolucija podržava dugogodišnji zahtjev Ukrajine za osnivanjem Posebnog tribunala za ruski "zločin agresije". Generalna skupština UN-a bi morala da odobri predloženi tribunal, a Ukrajina i Ujedinjene nacije bi pregovarali o uslovima.

Drugačiji tretman

Zločin agresije – definisan kao "planiranje, priprema, inicijacija ili izvršenje" čina agresije, kao što je oružana invazija – razlikuje se od ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida.

Međunarodni krivični sud može da procesuira te druge zločine, ali ne i zločin agresije. Njegova nadležnost nad tim zločinom odnosi se samo na zemlje koje su ratifikovale Rimski statut kojim je uspostavljen sud. Rusija, kao i Sjedinjene Države, nisu strane u tom sporazumu.

Zato Ukrajina i njeni saveznici insistiraju na alternativnom mehanizmu prema kojem bi ruski lideri bili odgovorni.

Bidenova administracija predložila je u martu "internacionalizovani tribunal" unutar ukrajinskog pravosudnog sistema, ali sa spoljnom podrškom.

Međunarodni elementi

"Zamišljamo da takav sud ima značajne međunarodne elemente — u obliku materijalnog prava, osoblja, izvora informacija i strukture", izjavila je Beth van Schaack, najviša diplomatkinja State Departmenta za globalno krivično pravosuđe, najavljujući podršku administracije.

Sud bi u početku mogao da funkcioniše van Ukrajine, negdje drugdje u Evropi, rekla je ona.

Američki plan ima podršku G-7 zemalja, ali se suočava sa protivljenjem ukrajinskih zvaničnika koji kažu da bi sprovođenje tog plana zahtijevalo ustavni amandman, koji nije praktično rješenje tokom rata.

Ukrajinski zvaničnici kažu da bi sud u stilu Nirnberškog suda, kojeg podržavaju Ujedinjene nacije, zatvorio "jaz u odgovornosti" u međunarodnom pravu i da bi, za razliku od suda sa sjedištem u Ukrajini, uživao međunarodni legitimitet. Prošlog mjeseca, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovio je svoj poziv za takvu inicijativu, koju podržava nekoliko malih evropskih zemalja.

"Ako želimo istinsku pravdu, ne treba da tražimo izgovore i ne treba da se pozivamo na nedostatke sadašnjeg međunarodnog zakona, nego da donosimo odvažne odluke koje će ispraviti nedostatke tih normi", rekao je Zelenski u govoru u Hagu prošlog mjeseca.

Međunarodni krivični sud je u martu izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za nasilno deportovanje stotina ukrajinske dece u Rusiju. Ali nalog se odnosio na Putinovo učešće u navodnim ratnim zločinima, a ne za zločin agresije.

Rusija je odbacila nalog za hapšenje i dovela u pitanje legitimitet specijalnog suda.

Pravni stručnjaci kažu da američki plan zavisi od ukrajinske podrške. Također kažu da će Putin i njegov bliski krug izbeći krivično gonjenje sve dok ostaju na vlasti.

"Zabrinuta sam da podrškom ovakvom hibridnom modelu Sjedinjene Države šalju poruku da im je stalo do odgovornosti za agresiju ali na način koji štiti arhitekte zločina“, kaže Rebecca Hamilton, vanredna profesorica prava na Američkom univerzitetu u Washingtonu.

Portparol State Departmenta rekao je da oni ne komentarišu predložene zakone ili rezolucije i uputio Glas Amerike na izjave Beth van Schaack.

"Kao što je ambasadorica van Schaack rekla: "Nema mira bez pravde u Ukrajini. Pravde za milione ljudi kojima su životi poremećeni i uništeni, kao rezultat besmislenog, neisprovociranog i ilegalnog rata za teritorijalno osvajanje kojeg je pokrenuo Vladimir Putin", naveo je portparol.

Posljednji put je zločin agresije procesuiran 1940-ih, kada je njemačkim i japanskim liderima suđeno u Nirnbergu i Tokiju za ono što je Međunarodni vojni sud nazvao "najvišim međunarodnim zločinom."

Na saslušanju u Senatu u srijedu, senator Cardin je kritikovao plan Bidenove administracije. Sud sa sedištem u Ukrajini, rekao je Cardin, suočiće se sa pitanjima o "percepciji nepristranosti" i potencijalnim zahtjevima za imunitet ruskih zvaničnika.

Prema međunarodnom pravu, ni jedan nacionalni sud ne može da tuži šefa druge države ili slične zvaničnike.

"Ne znam kako biste to prevazišli metodom koju planirate", rekao je Cardin u obraćanju van Schack, referirajući se na nepristrasnost suda.

Prepreke

Van Schack je odgovorila da je administracija izabrala hibridni model jer bi se sud koji podržava UN suočio sa sopstvenim pravnim i praktičnim preprekama.

Legalno, Generalna skupština UN-a možda neće imati ovlaštenje da osnuje sud sa nadležnošću nad ruskim liderima.

Praktično, "postoje ozbiljne zabrinutosti oko toga da li imamo glasove u Generalnoj skupštini za osnivanje tela takve prirode", rekla je ona.

Međutim, Cardin je uzvratio, pozivajući administraciju da zatraži međunarodnu podršku.

"To ne može da bude napor jedino SAD" rekao je Cardin. "To mora da bude kolektivna akcija. Mora da se radi na tome to prije glasanja."

Portparolka senatora Cardina rekla je da bi i drugi senatori mogli da se pridruže kao kosponzori rezolucije, ali su je do sada potpisali samo Cardin i Kaine. Ona je u mailu Glasu Amerike navela da nema određenog datuma za glasanje o rezoluciji.

Rebecca Hamilton, bivša advokatkinja u tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda, u intervjuu Glasu Amerike je rekla da je Cardin-Kaineova rezolucija značajna jer je to "snažan signal da Kongres želi da ide u drugom pravcu od onog koji predlaže administracija".

"Mislim da bi također moglo biti značajno za zagovornike međunarodnog suda, van SAD, a posebno za Ukrajinu, da čuju da postoje dijelovi američkog sistema koji bi barem podržali istinski međunarodni tribunal", zaključila je Hamilton.

Govoreći u Helsinkiju u Finskoj, najnovijoj članici NATO saveza, Blinken je rekao da "prekid vatre kojim bi se samo zamrzla trenutna linija fronta", a ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu omogućilo da konsoliduje teritoriju koju je zauzela - "nije pravedan i trajan mir" i da bi Moskvi i "drugim potencijalnim agresorima širom svijeta" poslao pogrešnu odluku.

Blinken je dodao da će SAD podržavati mirovne inicijative drugih zemalja, uključujući prijedloge Brazila i Kine, sve dok se pridržavaju povelje Ujedinjenih nacija i poštuju ukrajinski suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost.

Rusija, međutim, želi da se u mirovnim pregovorima razgovara i o zahtjevu Ukrajine da se pridruži NATO-u. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zalaže se za članstvo Ukrajine u zapadnom vojnom savezu, što Kremlj doživljava kao prijetnju.

"To pitanje će biti jedna od glavnih iritacija i potencijalnih problema u godinama pred nama", izjavio je u petak potrparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Za to vrijeme, zvaničnici u Ukrajini saopštili su u petak da je ukrajinska vojska oborila više od 30 ruskih projektila i dronova iznad Kijeva. U saopštenju Vojnog vazduhoplovstva navodi se da je protivvazdušna odbrana oborila 15 krstarećih raketa i 21 dron. Zvaničnici kažu da je najmanje dvoje ljudi povrijeđeno kada su na zemlju pali djelići oborenih projektila.

Ukrajinska prijestolnica je simultano gađana iz različitih pravaca dronovima Šahid, proizvedenim u Iranu, kao i krstarećim raketama iz Kaspijskog regiona, napisao je na aplikaciji Telegram visoki ukrajinski zvaničnik Serhi Popko.

Britansko Ministarstvo odbrane u petak je saopštilo najnoviju procjenu obavještajnih agencija o ruskoj invaziji na Ukrajinu, prema kojoj se Rusija sada suočava sa "velikom dilemom" da li da jača odbranu u regionima na granici ili ojača svoju liniju fronta u okupiranim dijelovima Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Zelenski u četvrtak je komentarisao izvještaje da su ljudi pokušali da uđu u jedno sklonište u Kijevu, ali je ono bilo zatvoreno.

Predsjednik je izjavio: "Dužnost je lokalnih vlasti, veoma specifična dužnost, da se postaraju da su skloništa dostupna 24 sata dnevno. Ako se ta obaveza ne ispuni na terenu, institucije za sprovođenje zakona imaju direktnu dužnost da odgovorne privedu pravdi."