Najnovije
Visoki zvaničnik upozorava da strane dezinformacije podstiču američki domaći terorizam
Novi otkriveni napori u borbi protiv rastuće prijetnje domaćeg terorizma u Sjedinjenim Državama moraće pronaći način da prevaziđu glavne prepreke: pažljivo osmišljene kampanje stranih država i terorističkih grupa za podsticanje nasilja.
Upozorenje visokog zvaničnika američkog Ministarstva za nacionalnu sigurnost dolazi samo dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden objavio svoju dugo očekivanu Nacionalnu strategiju za suzbijanje domaćeg terorizma, koju je njegova administracija opisala kao prvu tog tipa.
Administracija Bidena umanjila je direktne veze između nasilnih ekstremista u SAD-u i onih izvan zemlje; jedan visoki zvaničnik primijetio je da obavještajne agencije "nisu pronašle snažnu vezu između domaćeg terorizma i stranih aktera". Drugi zvaničnici, međutim, upozoravaju da je razlog to što ta relacija ne slijedi standardni model komandovanja i kontrole.
"Centralni element trenutne prijetnje je korištenje narativa koji mogu uticati na nasilno ponašanje i njegovo širenje što je više moguće", rekao je koordinator Odjela za nacionalnu sigurnost za protuterorizam John Cohen na webinaru održanom u srijedu u organizaciji Programa za ekstremizam Sveučilišta George Washington.
"Vidimo uobičajene narative koji kao da odjekuju kod pojedinaca koji traže ekstremistička ideološka uvjerenja koja bi poslužila kao opravdanje za nasilje koje prezentuju strane države, a uvode ga strane terorističke organizacije", rekao je Cohen.
"Postoje akteri prijetnje, bilo da su to strane vlade poput Rusije ili Irana ili Kine, ili vođe ekstremističkih razmišljanja ili terorističke grupe koje iskorištavaju taj bijes i polarizaciju našeg društva", rekao je.
Zabrinutost zbog stranih uticaja na domaće ekstremiste u Sjedinjenim Državama nije nova.
Neklasifikovana procjena Ureda direktora nacionalne obavještajne službe, izdata prošlog marta, pokrenula je zabrinutost zbog veza između bijelih supremacista u SAD-u i onih u drugim zemljama, napominjući male brojeve ekstremista koji putuju u nastojanju da uspostavi čvršće veze.
Cohen je, međutim, upozorio da su takvi tipovi relacija blijeda slika u odnosu na one koji se razvijaju u virtualnom okruženju.
"Ovo nije prijetnja koju možemo istražiti ili ublažiti jednostavnim posmatranjem fizičkih aktivnosti pojedinaca koji mogu biti uključeni u pripremu za provođenje napada", rekao je. "Moramo razumjeti više o tome kako će lideri ekstremističkih razmišljanja i oni koji rade u strukturi otpora bez vođe koristiti ove privatne i javne mrežne platforme za širenje narativa u nadi da će uticati na ponašanje nezadovoljnih, socijalno nepovezanih, ljutih pojedinaca."
Rusija je posebno zabrinjavajuća za najviše američke zvaničnike.
Tokom svog saslušanja za potvrdu u januaru, direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines svjedočila je da je Kremlj koristio aktivne mjere protiv američke političke desnice i američke političke ljevice "u smislu, promovisanja ekstremizma".
Trenutni i bivši zvaničnici, kao i analitičari, takođe su upozorili da Rusija aktivno odgaja novu generaciju trgovaca uticajem fokusiranih na izgradnju sljedbenika krajnje desnice i krajnje ljevice.
Kao dio nove strategije za borbu protiv domaćeg terorizma, zvaničnici su se obavezali da će pronaći načine da se "suprotstave polarizaciji često podstaknutoj dezinformacijama i teorijama opasne zavjere na mreži, podržavajući informacijsko okruženje koje njeguje zdrav demokratski diskurs", navodi se u priručniku Bijele kuće.
Zvaničnici takođe napominju da se Washington pridružio Christchurch pozivu na akciju za uklanjanje terorističkih i nasilnih ekstremističkih sadržaja na mreži - inicijativi nazvanoj po gradu na Novom Zelandu u kojoj je krajnje desničarski napadač ubio 51 osobu u dvije džamije 2019.
Međutim, prema službenicima Nacionalne sigurnosti, koji ukazuju na opsadu američkog Kapitola 6. januara, zbog koje je uhapšeno gotovo 500 ljudi - posebno će se suprotstaviti prijetnji dezinformacijama.
"Šta je ujedinilo sve te ljude?", pitao je Cohen, koji je primijetio da mnogi od onih koji su boravili u Kapitolu toga dana nisu bili povezani ni sa jednom grupom.
"Između ostalog, došli su ohrabreni dezinformacijama, narativu o tome da su izbori bili lažni i da su ukradeni, te da je njihova odgovornost da djeluju", rekao je.
Zvaničnici se brinu da bi se širenje i uticaj dezinformacija uskoro mogli pogoršati, kad američki protivnici, bilo da su to zemlje ili eventualno kriminalne ili terorističke mreže, dobiju pristup umjetnoj inteligenciji ili AI.
"Umjetna inteligencija mogla bi stvoriti razmjere dezinformacija na način koji donosi stvarnu zabrinutost", rekla je Anne Neuberger, zamjenica savjetnika nacionalne sigurnosti za cyber i nove tehnologije Bijele kuće, prošlog mjeseca na virtualnom forumu.
See all News Updates of the Day
Firme osnovane kao posljedica američkih sankcija za sada ovise o jednoj banci
Firme koje su osnovane kako bi nastavile poslovanje firmi koje su se našle na američkoj listi sankcija imaju otvoren račun u samo jednoj banci – Raiffeisen.
Ostale banke koje su otvorile račune tim novim firmama u međuvremenu su ih i zatvorile, pokazuju podaci Informativnog izvještaja o računima poslovnih subjekata Centralne banke BiH.
Glas Amerike je pisao o otvaranju računa novoosnovanim firmama, a banke (MF banka, Nova banka, ATOS BANK i Raiffeisen) su u odgovoru rekle kako poštuju domaće i međunarodne propise, uključujući i pravila Ureda za kontrolu stranaca Ministarstva finansija SAD-a (OFAC), koje je i uvelo sankcije.
MF banka, Nova banka, ATOS BANK, kao i UniCredit banka a.d. Banja Luka potom su ugasile račune, dok Raiffeisen sada ima uspostavljenu saradnju sa četiri takve firme, prema provjeri podataka na stranici Centralne banke BiH na datum 19. septembar.
Riječ je o firmama: Invictus Technology Group (osnovali čelni ljudi sankcionisanih firmi Sirius 2010 i Prointer), Elpringu (proizašloj iz sankcionisane Kaldere), Zelenoj jabuci (nastala poslije uvedenih sankcija firmi Fruit Eco), te Best Serviceu (osnovanom nakon sankcija Agapeu).
Raiffeisen je bio otvorio račun i firmi Nimbus Innovations, koja je nastala poslije sankcija Siriusu 2010.
U odgovoru Glasu Amerike o tom otvorenom računu, Raiffeisen banka je odgovorila: „Banka neće uspostaviti niti zadržati poslovni odnos sa subjektima koji su evidentirani na sankcijskim listama ili su povezani sa sankcionisanim subjektima”.
Nakon odgovora, Raiffeisen banka je zatvorila račun Nimbus Innovationsu, ali se odlučila za otvaranje računa drugim firmama.
Nimbus Innovations za sada nema ni jedan aktivan račun. Ove sedmice, poslovni portal Capital je izvijestio kako je Invictus Technology Group otpustio 110 radnika.
Nakon što je američka zvaničnica Anna Morris u proljeće posjetila BiH, kada je rekla da je za banke rizično poslovanje sa sankcionisanim pojedincima i subjektima, banke su počele gasiti račune.
Bez otvorenih bankovnih računa nije moguće poslovati, pa su čelni ljudi sankcionisanih firmi krenuli u osnivanje novih.
U međuvremenu, Američka ambasada u BiH je obrazložila kako preregistracija kompanije nije dozvoljena po američkim zakonima o sankcijama, te su pozvali banke da preispitaju svoje poslovne poteze kako se ne bi zaobilazile sankcije.
Banke nisu u obavezi da se pridržavaju američkih sankcija. Međutim, takva poslovna politika može dovesti do kazni.
Vođa Hezbolaha zaprijetio Izraelu osvetom, dok su izraelski avioni nadlijetali Bejrut
Smrtonosni izraelski napadi u kojima su eksplodirali voki-tokiji i pejdžeri Hezbolaha prešli su sve crvene linije, rekao je vođa tog libanskog ekstremističkog pokreta koji ima podršku Irana.
Tokom govora koji je emitovan na televiziji, u Bejrutu su se tresle zgrade od preleta izraelskih vojnih aviona.
Liban i Hezbolah okrivljuju Izrael za napade na Hezbolahovu komunikacionu opremu u kojima je ubijeno 37 ljudi i ranjeno oko 3.000. Izrael nije direktno komentarisao napade, za koje bezbjednosni izvori kažu da ih je vjerovatno izvela obavještajna agencija Mosad.
„Nema sumnje da smo podvrgnuti velikom bezbjednosnom i vojnom udaru koji je bez presedana u historiji otpora i bez presedana u historiji Libana”, rekao je lider Hezbolaha Hasan Nasrala u TV obraćanju, snimljenom na nepoznatoj lokaciji. „Ova vrsta ubijanja, ciljanja i zločina može biti bez presedana u svijetu”, rekao je on, pojavljujući se ispred crvene pozadine u svom uobičajenom crnom turbanu.
Napadi su „prešli sve crvene linije”, rekao je on.
„Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala”, rekao je on i dodao da se napadi „mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata”.
Dok je emitovan govor, zaglušujući zvuci probijanja zvučnog zida izraelskih vojnih aviona potresli su Bejrut. Taj zvuk koji je postao uobičajen posljednjih mjeseci, ali je dobio sve veći značaj kako je prijetnja sveopšteg rata stalno jačala.
Turska preispituje sigurnost svojih komunikacionih uređaja, kaže zvaničnik
Turska preispituje svoje mjere za osiguranje komunikacijskih uređaja koje koriste njene oružane snage nakon smrtonosnih eksplozija u Libanu, izjavio je u četvrtak zvaničnik Ministarstva odbrane Turske.
Ručni radio uređaji koje koristi Hezbolah detonirali su u srijedu širom juga Libana u najsmrtonosnijem danu u zemlji otkako su izbile prekogranične borbe između te grupe i Izraela prije skoro godinu dana, podstičući tenzije nakon sličnih eksplozija pejdžera militanata dan ranije.
Turski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da turska vojska koristi isključivo opremu domaće proizvodnje, ali da je Ankara imala dodatne mehanizme kontrole ako je treća strana uključena u nabavku ili proizvodnju uređaja.
"Bilo da se radi o operacijama koje provodimo, tekućem ratu u Ukrajini, kao i u primjeru Libana, mjere se revidiraju i nove mjere se razvijaju kao dio naučenih lekcija nakon svakog razvoja događaja", rekao je zvaničnik.
"U kontekstu ovog incidenta, mi kao Ministarstvo odbrane vršimo neophodna ispitivanja", dodala je osoba, ne navodeći dalje detalje.
U eksplozijama od utorka, izvori su rekli da su izraelski špijuni daljinski detonirali eksplozive koje su postavili u 5.000 pejdžera prije nego što su stigli u Liban.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je za državnu novinsku agenciju Anadolu da je osnivanje nezavisne agencije za cyber-sigurnost posebno na dnevnom redu vlade, te da predsjednik Tayyip Erdogan to vidi kao neophodnost.
Ustavni sud BiH proglasio neustavnim Izborni zakon Republike Srpske
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) proglasio je u četvrtak, 19. septembra neustavnim Izborni zakon Republike Srpske (RS), jednog od dva bh. entiteta.
U obrazloženju Odluke Ustavni sud je naveo da osporeni zakon nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom BiH "zato što se osporenim zakonom preuzimaju nadležnosti institucija BiH".
Stoga je ovaj zakon stavljen van snage, a Ustavni sud je zaključio da u Ustavu BiH ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se mogla uspostaviti ustavnost osporenog zakona koji je donijela Narodna skupština RS.
Ustavni sud je 24. jula, privremeno suspendovao ovaj entitetski zakon, koji je 19. aprila usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
U obrazloženju odluke, Ustavni sud je ocijenio da je riječ o "vrlo ozbiljnim i složenim pitanjima ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS-a".
U tekstu Izbornog zakona RS definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Ustavni sud je odlučivao po apelaciji Denisa Zvizdića, potpredsjednika Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.
On je predao apelaciju za ocjenu ustavnosti 17. jula smatrajući zakon spornim, jer se njime "oduzimaju nadležnosti CIK-u BiH i reguliše materija koja je propisana državnim Izbornim zakonom, čime se de facto stvara paralelni pravni poredak", naveo je tada Zvizdić u objavi na društvenim mrežama.
Američki zvaničnik: Podrška Kine ruskim ratnim naporima u Ukrajini dolazi sa samog vrha
Visoki zvaničnik američkog State Departmenta rekao je u srijedu da podrška Pekinga moskovskoj odbrambenoj industriji dolazi direktno od najvišeg rukovodstva Kine.
Zvaničnik je također istakao da su čipovi koje je isporučila Kina značajno ojačali sposobnosti Rusije na bojnom polju u njenom ratu protiv Ukrajine.
Mjesecima su američki zvaničnici optuživali Kinu da aktivno pomaže u ratnim naporima Rusije. Washington je sankcionisao kineske firme koje obezbjeđuju ključne komponente ruskoj odbrambenoj industriji.
U srijedu je zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell rekao zakonodavcima da su SAD bile spore da u potpunosti shvate "apsolutni intenzitet angažmana" između ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
"Najviše zabrinjava to što [podrška Kine Rusiji] dolazi sa samog vrha", rekao je Campbell tokom saslušanja u Komitetu za vanjske poslove Predstavničkog doma.
Dodao je da "čipovi, neke karakteristike dizajna, neki kapaciteti povezani sa pravljenjem eksploziva" poboljšavaju operacije na bojnom polju Rusije.
"Vidimo ulogu bespilotnih letjelica i drugih kapaciteta koji prodiru u ukrajinski zračni prostor. Kina je mnogo toga potajno podržavala i izaziva stvarnu zabrinutost", rekao je.
Kineski zvaničnici odbacili su optužbe Washingtona, tvrdeći da SAD ne bi smjele "blatiti ili napadati normalne odnose između Kine i Rusije" ili kršiti "legitimna prava i interese" Kine i njenih kompanija.
Peking također nastavlja pozivati na mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine koji bi doveli do političkog rješenja, više od dvije i po godine nakon rata.
Neki članovi Kongresa pozvali su administraciju predsjednika Joea Bidena da sankcioniše kineske banke zbog podrške ratu Rusije protiv Ukrajine.
Drugorangirani diplomata State Departmenta rekao je da izazovi koje je Kina postavila za SAD premašuju one iz hladnog rata, nakon velike zajedničke vojne vježbe Kine i Rusije.
Nazvane "Ocean-2024", masivne pomorske i zračne vježbe obuhvatile su ogroman dio okeana i uključile više od 400 pomorskih plovila, najmanje 120 vojnih aviona i više od 90.000 vojnika, prema ruskom Ministarstvu odbrane.
