Linkovi

Top priča

Visoki zvaničnik upozorava da strane dezinformacije podstiču američki domaći terorizam

Napad na Capitol, 6. januar 2021.

Novi otkriveni napori u borbi protiv rastuće prijetnje domaćeg terorizma u Sjedinjenim Državama moraće pronaći način da prevaziđu glavne prepreke: pažljivo osmišljene kampanje stranih država i terorističkih grupa za podsticanje nasilja.

Upozorenje visokog zvaničnika američkog Ministarstva za nacionalnu sigurnost dolazi samo dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden objavio svoju dugo očekivanu Nacionalnu strategiju za suzbijanje domaćeg terorizma, koju je njegova administracija opisala kao prvu tog tipa.

Administracija Bidena umanjila je direktne veze između nasilnih ekstremista u SAD-u i onih izvan zemlje; jedan visoki zvaničnik primijetio je da obavještajne agencije "nisu pronašle snažnu vezu između domaćeg terorizma i stranih aktera". Drugi zvaničnici, međutim, upozoravaju da je razlog to što ta relacija ne slijedi standardni model komandovanja i kontrole.

"Centralni element trenutne prijetnje je korištenje narativa koji mogu uticati na nasilno ponašanje i njegovo širenje što je više moguće", rekao je koordinator Odjela za nacionalnu sigurnost za protuterorizam John Cohen na webinaru održanom u srijedu u organizaciji Programa za ekstremizam Sveučilišta George Washington.

"Vidimo uobičajene narative koji kao da odjekuju kod pojedinaca koji traže ekstremistička ideološka uvjerenja koja bi poslužila kao opravdanje za nasilje koje prezentuju strane države, a uvode ga strane terorističke organizacije", rekao je Cohen.

"Postoje akteri prijetnje, bilo da su to strane vlade poput Rusije ili Irana ili Kine, ili vođe ekstremističkih razmišljanja ili terorističke grupe koje iskorištavaju taj bijes i polarizaciju našeg društva", rekao je.

Zabrinutost zbog stranih uticaja na domaće ekstremiste u Sjedinjenim Državama nije nova.

Neklasifikovana procjena Ureda direktora nacionalne obavještajne službe, izdata prošlog marta, pokrenula je zabrinutost zbog veza između bijelih supremacista u SAD-u i onih u drugim zemljama, napominjući male brojeve ekstremista koji putuju u nastojanju da uspostavi čvršće veze.

Cohen je, međutim, upozorio da su takvi tipovi relacija blijeda slika u odnosu na one koji se razvijaju u virtualnom okruženju.

"Ovo nije prijetnja koju možemo istražiti ili ublažiti jednostavnim posmatranjem fizičkih aktivnosti pojedinaca koji mogu biti uključeni u pripremu za provođenje napada", rekao je. "Moramo razumjeti više o tome kako će lideri ekstremističkih razmišljanja i oni koji rade u strukturi otpora bez vođe koristiti ove privatne i javne mrežne platforme za širenje narativa u nadi da će uticati na ponašanje nezadovoljnih, socijalno nepovezanih, ljutih pojedinaca."

Rusija je posebno zabrinjavajuća za najviše američke zvaničnike.

Tokom svog saslušanja za potvrdu u januaru, direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines svjedočila je da je Kremlj koristio aktivne mjere protiv američke političke desnice i američke političke ljevice "u smislu, promovisanja ekstremizma".

Trenutni i bivši zvaničnici, kao i analitičari, takođe su upozorili da Rusija aktivno odgaja novu generaciju trgovaca uticajem fokusiranih na izgradnju sljedbenika krajnje desnice i krajnje ljevice.

Kao dio nove strategije za borbu protiv domaćeg terorizma, zvaničnici su se obavezali da će pronaći načine da se "suprotstave polarizaciji često podstaknutoj dezinformacijama i teorijama opasne zavjere na mreži, podržavajući informacijsko okruženje koje njeguje zdrav demokratski diskurs", navodi se u priručniku Bijele kuće.

Zvaničnici takođe napominju da se Washington pridružio Christchurch pozivu na akciju za uklanjanje terorističkih i nasilnih ekstremističkih sadržaja na mreži - inicijativi nazvanoj po gradu na Novom Zelandu u kojoj je krajnje desničarski napadač ubio 51 osobu u dvije džamije 2019.

Međutim, prema službenicima Nacionalne sigurnosti, koji ukazuju na opsadu američkog Kapitola 6. januara, zbog koje je uhapšeno gotovo 500 ljudi - posebno će se suprotstaviti prijetnji dezinformacijama.

"Šta je ujedinilo sve te ljude?", pitao je Cohen, koji je primijetio da mnogi od onih koji su boravili u Kapitolu toga dana nisu bili povezani ni sa jednom grupom.

"Između ostalog, došli su ohrabreni dezinformacijama, narativu o tome da su izbori bili lažni i da su ukradeni, te da je njihova odgovornost da djeluju", rekao je.

Zvaničnici se brinu da bi se širenje i uticaj dezinformacija uskoro mogli pogoršati, kad američki protivnici, bilo da su to zemlje ili eventualno kriminalne ili terorističke mreže, dobiju pristup umjetnoj inteligenciji ili AI.

"Umjetna inteligencija mogla bi stvoriti razmjere dezinformacija na način koji donosi stvarnu zabrinutost", rekla je Anne Neuberger, zamjenica savjetnika nacionalne sigurnosti za cyber i nove tehnologije Bijele kuće, prošlog mjeseca na virtualnom forumu.

See all News Updates of the Day

Mnogi Afganistanci pakuju svoje stvari, nadajući se prilici da napuste zemlju

Talibanski vojnici stoje ispred znaka na međunarodnom aerodromu u Kabulu, Afganistan, 9. septembar 2021.

Kako je njihov avion za Islamabad konačno trebao poletjeti, Somaya je uhvatila supruga Alija za ruku, naslonila glavu i zatvorila oči. Napetost je u njoj rasla sedmicama. Sada se to događalo: napuštali su Afganistan, svoju domovinu.

Par je pokušavao otići otkad su talibani preuzeli vlast sredinom augusta, iz više razloga. Ali je novinar, a Somaya građevinski inženjer koja je radila na razvojnim programima Ujedinjenih naroda. Zabrinuti su kako će se talibani ponašati prema svima koji imaju takve poslove. Oboje su pripadnici većinski šiitske manjine Hazara, koja se boji sunitskih militanata.

Najvažnije od svega: Somaya je u petom mjesecu trudnoće. Odlučili su da kćerki dati ime Negar.

"Neću dozvoliti svojoj kćerki da zakorači u Afganistan dok su talibani na vlasti", rekla je Somaya za Associated Press na letu s njima. Kao i drugi koji odlaze ili pokušavaju otići, par je zatražio da se njihova puna imena ne koriste radi zaštite. Ne znaju hoće li se ikada vratiti.

Pitajte gotovo bilo koga u glavnom gradu Afganistana šta žele sada kada su talibani na vlasti, a odgovor je isti: Žele otići. Isto je na svim nivoima društva, na lokalnom tržištu, u brijačnici, na Univerzitetu u Kabulu, u kampu raseljenih osoba. U restoranu koji je nekada bio popularan među poslovnim ljudima i tinejdžerima više klase, konobar navodi zemlje u koje je podnio zahtjev za vize.

Neki kažu da su im životi u opasnosti zbog veza sa svrgnutom vladom ili sa zapadnim organizacijama. Drugi kažu da njihov način života ne može izdržati pod strogim talibanima, ozloglašenim po ograničenjima prema ženama, građanskim slobodama i oštrom tumačenju islamskog zakona. Neki nisu toliko zabrinuti za same talibane, ali strahuju da će pod njima već urušena ekonomija potpuno propasti.

Desetine hiljada ljudi evakuirale su Sjedinjene Države i njihovi saveznici u užasnim danima između talibanskog preuzimanja vlasti 15. augusta i službenog završetka evakuacije 30. augusta. Nakon tog vala, evakuacije su usporene, ostavljajući mnoge koji žele napustiti zemlju, ali se bore da pronađu izlaz. Neki nemaju novca za putovanja, drugi nemaju pasoše, a afganistanski uredi za pasoše ponovno su otvoreni tek nedavno.

Egzodus prazni Afganistan i od mnogih mladih ljudi koji su se nadali da će pomoći u izgradnji svoje domovine

"Odrastao sam s jednim snom, da vrijedno učim i da budem neko, pa bih se vratio u ovu zemlju i pomogao", rekao je Popal, 27-godišnji inženjer. "S ovim iznenadnim kolapsom, svaki san se ruši. (...) Gubimo sve što ovdje živimo."

Kad je Popal imao 5 godina, otac ga je poslao u Britaniju kod rodbine da se školuje. Odrastajući, Popal je radio i slao novac svojoj porodici, dok je studirao inženjerstvo. Na kraju je stekao britansko državljanstvo i radio u nuklearnom sektoru.

Nekoliko sedmica prije preuzimanja talibana, Popal se vratio u Afganistan u nadi da će izvući svoju porodicu. Njegov otac je nekada radio u vojnoj bazi u provinciji Logar, gdje mu je majka bila učiteljica. Njegove sestre su studirale medicinu u Kabulu.

Posljednje sedmice bile su burne. Kuću njegove porodice u Logaru uništili su talibani, pa su se preselili u Kabul. Smatraju da je to zato što su odbili dati informacije rođacima koji su povezani s talibanima. Jedna od njegovih sestara nestala je dok je putovala između Kabula i Logara, a sedmicama se nisu čuli. Porodica strahuje da bi to moglo biti povezano s upozorenjima koja su dobili od rodbine da spriječe kćerke u studijama, rekao je Popal za AP.

Popal je sedmicama bio u kontaktu s britanskim zvaničnicima koji pokušavaju organizirati evakuaciju. Ali rekao je da su mu rekli da ne može povesti roditelje i braću i sestre. Početkom oktobra Popal je uspio izaći u Iran. Žaleći se da mu nije pomoglo britansko Ministarstvo vanjskih poslova, vraća se u Britaniju, gdje će pokušati pronaći način da izvede svoju porodicu.

Britansko ministarstvo vanjskih poslova u saopćenju je navelo da radi na osiguravanju britanskih državljana u Afganistanu da mogu otići.

Bivši savjetnik višeg ministra kabineta u svrgnutoj vladi Afganistana rekao je da traži izlaz. Preživio je samoubilački napad 2016. godine koji je pogodio protestnu šetnju u Kabulu i ubio više od 90 ljudi. Njegovi prijatelji poginuli su u napadu kasnije te godine na Američkom univerzitetu u Afganistanu, kada je ubijeno najmanje 13 osoba.

U prošlosti je imao prilike i ponude da ode u Sjedinjene Države ili Evropu. "Nisam ih uzeo jer sam htio ostati, htio sam raditi i htio sam napraviti razliku", rekao je, govoreći pod uslovom da ne bude imenovan zbog svoje zaštite.

Sada se krije i čeka priliku da pobjegne.

Američki univerzitet u Afganistanu, privatni univerzitet u Kabulu, organizuje letove za mnoge svoje studente.

Jedan student, 27-godišnjak, ispričao je jedan pokušaj univerziteta da evakuiše studente na aerodrom u Kabulu 29. augusta, pretposljednjeg dana kada su tamo bile američke trupe. U haosu, autobusi sa studentima vozili su se satima po glavnom gradu, pokušavajući pronaći put do aerodroma, rekao je. Nisu uspjeli.

Student je posljednjih mjesec dana čekao mjesto na drugom letu, koji je univerzitet dogovorio, za sebem svoju suprugu i dvoje male djece. Nada se da će nakon što izađe, moći podnijeti zahtjev za vize za Sjedinjene Države. Njegova porodica spakovala je sve u svojoj kući, prekrivši namještaj plahtama kako bi ga zaštitila od prašine. Njegovi roditelji pokušavaju doći u Ujedinjene Arapske Emirate.

U Pakistanu, na aerodromu Islamabad, grupa studenata Američkog univerziteta, tek pristigla iz Kabula, čekala je da pređe imigraciju. Ići će u sestrinske škole u Centralnoj Aziji.

Ali njihove porodice nisu mogle poći sa njima, pa se za sada sami suočavaju sa neizvjesnom budućnošću.

Bez svoje porodice prvi put u životu, Meena, 21-godišnja studentica političkih nauka, zgrčena od poniženja dok je službenik aerodroma grubo vikao studentima.

"Ne znam svoju budućnost. Imala sam mnogo snova, ali sada ne znam", rekla je i počela plakati.

Pokazala je školsku olovku koju je ponijela sa sobom jer na njoj stoji zastava njene zemlje, ona koja je sada u Afganistanu zamijenjena talibanskom zastavom. "Samo smo uništili svoje snove (...) Mi smo samo slomljeni ljudi."

Najmanje prijava za pomoć nezaposlenima od rane faze pandemije u Americi

Za pomoć se protekle sedmice prijavilo manje od 300.000 građana - prvi put u poslednjih 19 mjeseci (Foto: AP Photo/David Zalubowski)

Manje od 300.000 američkih građana protekle nedelje prijavilo se za pomoć nezaposlenima – prvi put posle ukupno devetnaest mjeseci, odnosno sredine marta 2020., saopštio je Sekretarijat za rad.

To, kako ocjenjuje agencija Reuters, ukazuje da je manjak radnika – a ne manja potražnja za radnom snagom razlog sporijeg trenda zapošljavanja.

"Podaci ukazuju da kompanije oklijevaju da otpuštaju zaposlene usljed nedostatka radne snage na tržištu”, rekla je za Rojters Rubela Faroki iz organizacije koja istražuje ekonomske prilike u mestu Vajt Plens u državi New York.

Ukupan broj građana koji primaju pomoć za nezaposlene smanjen je za 523.426 u nedelji okončanoj 25. septembra. Tome je doprinio i prestanak plaćanja državnih naknada za nezaposlene prethodnog mjeseca.

Imajući u vidu da se Delta varijanta koroanvirusa sve sporije širi i da su, sa druge strane, škole otvorene – rastu očekivanja da će se sve više građana zapošljavati.

Na povećanje radne snage moglo bi uticati i isticanje plaćanja takozvanih proširenih beneficija. Međutim, procjene su i da bi usljed povećanog samozapošljavanja, ušteda, prevremenog penzionisanja i sa, druge strane, usled jačanja berze i porastu cijena nekretnina – u Americi još neće biti dovoljno radne snage.

Istovremeno, nedostatak radne snage otežava lanac snabdijevanja, jer je sve manje radnika koji proizvode sirovine i robu i isporučuju ih na tržišta – što podstiče inflaciju.

Paul Massaro: Korumpirane mreže su najveća prijetnja za nacionalnu sigurnost SAD

Kongresni savjetnik: Američke sankcije su važne za vladavinu prava i borbu protiv korupcije
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:04 0:00

Paul Massaro je savjetnik za borbu protiv korupcije u Kongresu SAD, pri Helsinškom odboru, a za Glas Amerike je govorio o reakciji SAD na Pandora Papire, uključujući i prijedlog tzv. ENABLERS zakona (Establishing New Authorities for Business Laundering and Enabling Risk to Security – Uspostavljanje novih ovlaštenja protiv pranja u biznisima i omogućavanja rizika po sigurnost)

Massaro je jedan od autora tog zakona, kojeg su prošle sedmice predložili kongresmeni iz obje stranke i koji bi trebao sprečavati da prljav novac uđe i bude opran u SAD. Prema njegovim riječima, takve mjere nisu samo bitne za nacionalnu sigurnost i borbu protiv korupcije i kleptokratije u SAD, nego su i važan dio vanjske politike jer pomažu izgradnju vladavine prava u drugim zemljama. Massaro kaže da su sankcije i zabrane viza važan odbrambeni mehanizam SAD.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za objavljivanje na drugim web stranicama isključivo uz navođenje izvora i url link na orginalni sadržaj.

VOA: Kongresmeni su prošle sedmice predstavili dvostranački zakon protiv onih koji omogućavaju pranje novca, tzv. ENABLERS zakon, a vi ste bili dio tima koji ga je pripremao. Možete li objasniti o čemu se tu radi?

Massaro: To je bilo šest kongresmena iz obje stranke: zastupnici Malinowski, Salazar, Cohen, Wilson, Spanberger i Hudson. Zaista uzbudljiva sedmica, te brza i odgovorna reakcija na Pandora Papire.

To ni ranije nije bila misterija, ali su Pandora Papiri još jednom jasno stavili do znanja da američki profesionalci stoje iza mnogo pranja novca.


Dakle, advokatske kancelarije, trustovi, profesionalci u oblasti nekretnina itd. Oni u SAD nemaju apsolutno nikakvu obavezu dubinske analize. Kao advokat u SAD nemate obavezu da ikada pitate svoje potencijalne klijente o izvoru njihovih sredstava. Tako da biste u tom slučaju mogli doći, možda kao balkanski političar ili nešto slično, s koferom punim gotovine, možda sa 10 miliona dolara, te izgledati vrlo sumnjivo, ali oni ne bi imali apsolutno nikakvu obavezu da vas bilo šta pitaju. Oni mogu samo reći: „mi ćemo uzeti novac“. I to i rade, iznova i iznova. Banke moraju proći određeni nivo dubinske analize, što se zove Pravilo dubinske analize klijenata. Tamo gdje postoji sumnja da je novac pribavljen kriminalom ili korupcijom ili bilo čime sličnim, moraju provjeriti kako bi potvrdili izvor sredstava. Ali u ostalim slučajevima, to se ne čini. I to je ono što mijenjamo. To je ono što će činiti ENABLERS zakon. Omogućit će Ministarstvu financija da stvori osnovna zdravorazumska pravila dubinske analize za one profesionalce koji omogućavaju rizike po nacionalnu sigurnost.

VOA: Kada kažete "dubinska analiza", možete li malo detaljnije govoriti o tome kako bi to funkcioniralo u praksi?

Massaro: Različita tržišta će imati različite programe. Zato ne želite da previše propisujete, jer se Ministarstvo financija želi pobrinuti da sva tržišta rade dobro, da i dalje napreduju, a vi želite biti sigurni da pravila nisu invazivna. Ali ono o čemu govorimo ovdje su zaista osnovne stvari. Doslovno bi to mogla biti obaveza da se jednostavno pita, kada postoji sumnja, da li je to prihod stečen kriminalom. Jer na kraju dana, globalna provedba zakona uglavnom se sastoji od pravljenja zamki. Radi se o suštinskom postavljanju pitanja tako da u konačnici ljudi, kriminalci, moraju lagati, a ako ste ih uhvatili u laži, uspjeli ste. Ili ako ih se upita, a oni postanu nervozni i povuku se, tada novac i ne dolazi u (američku) ekonomiju, što je još bolje. Dakle, ovdje govorimo o najobičnijoj osnovnoj stvari koja sada ne postoji. Kada govorim o ovome, ljudima je nevjerovatno da ako vam kao agentu za nekretnine neko dođe sa koferom punim novca, vi ne morate postavljati nikakva pitanja.

VOA: Dakle, u ovom trenutku samo banke u SAD imaju takve propise. Spomenuli ste agente za nekretnine, na koje bi još biznise i kompanije ovo uticalo?

Massaro: Žao mi je što to moram reći, ali velike advokatske firme su postale one koje omogućavaju u punom smislu te riječi. Globalne američke advokatske firme. Vidjeli smo da je Baker McKenzie imenovan (u Pandora Papirima) kao neka vrsta jezgre stvaranja nedozvoljenih offshore mreža za mnoge od ovih kleptokrata. Mnoge od njih su imenovane, u suštini gotovo sve su u nekoj mjeri spomenute, jer su poslovale s kleptokratama. A kleptokrate su bez pomoći onih koji im to omogućavaju na Zapadu prisiljeni zadržati novac koji su ukrali u zemljama u kojima su ga ukrali. Ovo je zaista kritična stvar za shvatiti, da se moderne diktature uzdaju u pristup Zapadu. Ono što oni trebaju učiniti je da mogu ukrasti, a zatim to prenijeti na Zapad. Zato što im to omogućava da im nikada ne zatreba vladavina prava kod kuće.

U nekom trenutku svim elitama je potrebna vladavina prava jer im je potreban način da zaštite stvari koje su ukrali i način da riješe međusobne sporove. Ali u ovom globaliziranom svijetu, ono što čine je da koriste američku vladavinu prava i sudove, ili britanske sudove i vladavinu prava i slično.


Ako bi ti profesionalci bili primorani da kažu „ne“ - a to su američke računovođe, agenti za nekretnine, konsultanti, investicioni savjetnici, toliko različitih profesionalaca - onda bi taj novac morao ostati tamo gdje je ukraden. A cijela jednačina je u tome da će na kraju elitama trebati vladavina prava u zemljama u kojima su ukrali novac, što znači da ćete konačno početi viđati reforme. Jer te elite će početi govoriti: moramo zaštititi novac koji smo ukrali, potreban nam je sudski sistem koji funkcionira, trebaju nam konkurentne političke institucije itd. Ruski opozicioni političar Vladimir Kara-Murza kaže da je način rada Putinovog režima i njegovih prijatelja: krasti u Rusiji, a trošiti na Zapadu. I mislim da je to istina za sve kleptokratije.

VOA: Zapravo se prvenstveno radi o sprečavanju ulaska prljavog novca u američki finansijski sistem?

Massaro: Da. Prvenstveno se radi o nacionalnoj sigurnosti SAD, jer mislim da će to zaista pomoći i drugim zemljama. Mislim da je ovo ključ izgradnje vladavine prava u čemu ne uspijevamo već 30 godina. No, na kraju krajeva, radi se i o zaštiti Amerikanaca, jer ovaj prljavi novac korodira naš sistem, ulazi u naše univerzitete i muzeje, u nekretnine, poslovne i stambene, u biznise. Odličan primjer za ovo su ulaganja (Ihora) Kolomoiskyja, ukrajinskog oligarha u Cleveland, koja su završila sa stotinama Amerikanaca bez posla, izuzetno niskim sigurnosnim standardima, ozlijeđenim Amerikancima, oronulim centrom grada itd. Ovi oligarsi se ne brinu o svojim ulaganjima. Za njih to nisu ulaganja već mjesta gdje mogu držati svoj novac, jer je cijela ideja da ga želite staviti u sistem koji je sigurniji nego kad ga držite kod kuće.

VOA: Vidjeli smo da postoji zabrinutost zbog malih preduzeća, kojima je teže poduzimati ovakve operativne stvari. Hoće li ovo uticati na njih?

Massaro: Uopće ne. I želim pojasniti da govorimo o izuzetno malom broju ljudi i među kleptokratama i među onima koji im omogućavaju. Nekoliko globalnih advokatskih kompanija, velikih igrača. Isto je i sa kleptokratama. Ko kupuje sve te nekretnine? Mali broj pojedinaca, jednocifren broj ukrajinskih oligarha, ili ruskih prijatelja (režima), pa čak i kleptokrata sa Balkana i drugih, koji podrivaju vladavinu prava na globalnoj razini.

VOA: Ako je to tako jednostavno, poput postavljanja pitanja i funkcioniranja sistema, da li će zaista napraviti razliku?

Massaro: Da, uvijek hoće, jer je naša provedba zakona nevjerojatna u SAD. Moram reći, FBI, Ministarstvo pravde, oni rade stvari koje nijedna druga zemlja nije u stanju, rade jako naporno. Oni idu za privrednim kriminalom, za kleptokratama. U 2010. godini su pokrenuli Inicijativu za povrat imovine kleptokrata, izuzetno uspješno. Dakle, Amerikanci ulažu u povrat imovine kleptokrata koja je skrivena u njihovoj zemlji, samo da bi je mogli vratiti (na mjesto porijekla), jer je to ispravno. Ali oni sve to rade s obje ruke vezane na leđima. Do prošlog Kongresa nisu imali transparentnost stvarnog vlasništva, doslovno ste mogli samo stvoriti lance anonimnih kompanija. Ali i dalje nemamo implementirano pravilo. Pokušavaju to raditi bez znanja stvarnih vlasnika, bez ikakve obaveze za profesionalce da upitaju je li to zarada od kriminala. Dakle, u konačnici, kada kažem da stvaramo zamke, upravo to radimo, a onima koji provode zakon to mnogo olakšava posao. To im je potrebno da zatvore slučajeve, trebaju im dokazi. I dalje važi pravilo: nevin ili dokazano kriv. Kada organi reda počnu da se bave određenim ljudima, to se mora temeljiti na vrlo jakim, van razumne sumnje, dokazima. To im treba i to je ono što ovaj zakon pomaže da dobiju, jer stvara transparentnost i odgovornost.

VOA: Spomenuli ste Pandora Papire, ali bilo je i drugih istraživanja koja su pokazala da su SAD postale atraktivno odredište za skrivanje bogatstva, pa čak i pranje novca. Npr, prema Pandorinim Papirima, Južna Dakota ima 30-ak trustova povezanih sa ljudima optuženim za korupciju, kršenje ljudskih prava i slično u nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta. Kako je moguće da se ovo događa toliko dugo?

Massaro: Uvijek govorim da smo usred promjene paradigme. Sada smo na 30 godina od završetka Hladnog rata i 30 godina smo davali prioritet ekonomskoj integraciji i financijalizaciji prije svega. U suštini smo govorili da je trijumf liberalizma, ljudskih prava, demokratije i vladavine prava neizbježan, te da je ono što trebamo učiniti da uvedemo sve u jedan ili drugi sistem i to će se na kraju i dogoditi. Jako mi je žao što to kažem, ali pogriješili smo. Umjesto da Zapadne demokratske vrijednosti idu na Istok, dogodilo se suprotno.

Istočne vrijednosti, nekadašnje sovjetske vrijednosti, komunističke vrijednosti, neformalna korupcija, uticaji na pravosuđe itd. su došli na Zapad. Došli su sa prljavim novcem.


Tako su to učinili. Prljavi novac je stigao, a vrijednosti i norme prate prljavi novac. Tako da smo mi, naše institucije, zapravo korodirali. Sada to moramo prepoznati i popraviti. Nema štete u tome, imali smo strategiju, pokušali smo, a sada moramo shvatiti da smo pogriješili i da je vrijeme da isprobamo nešto novo. A to je da umjesto da sprovodimo neobuzdanu ekonomsku liberalizaciju, mi isporučujemo vladavinu prava. Ovo je doba vladavine prava. I moramo se sjetiti da su SAD zasnovane na principima ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, a ne na principima maksimalnog godišnjeg rasta BDP-a. Lijepo je ako to možete imati, ne želim to umanjivati, to je jako dobro. Želite ekonomski rast, to je veoma dobro za ljude. Ali moramo prepoznati da su naše vrijednosti važnije od kratkoročnih ekonomskih dobitaka. Bez njih su ekonomski dobici potpuno nebitni. Tako da je to ono što mi radimo ovdje, rekalibriramo se za novo doba, prepoznajemo da pokušavamo nešto novo. Prioritet ćemo staviti na vladavinu prava kao prvu i osnovnu vrijednost i moći ćemo to ostvariti. Očistit ćemo prljavi novac iz našeg sistema i uskratit ćemo kleptokratama pristup našem sistemu. Znači li to da nekolicina ljudi neće moći poslovati s nekim od najgorih ljudi na svijetu? Da, znači. Ljudima kao što je Kolomoisky ili nekom drugom će biti uskraćen pristup našem sistemu, ali to je u redu. Svi bismo to trebali željeti jer su ionako predstavljali rizik za nacionalnu sigurnost.

VOA: Je li slučajnost što je zakon predstavljen odmah nakon objavljivanja Pandora Papira ili je to bio plan od ranije?

Massaro: Posljednjih 30 godina vlada, akademici i svi ostali zaostaju. Ja sam vrlo ponosan javni službenik, ali kažem da zaostajemo i da nismo uspjeli prepoznati ono što je očigledno najmanje od 2010. Tada je rođena Inicijativa Ministarstva pravde o povratu imovine kleptokrata. Godine 2005. imali smo Bushovu predsjedničku proklamaciju protiv kleptokratije, ali to se zapravo nije provodilo. Dakle, propustili smo da reagiramo. Ali novinari nisu. Oni su to izuzetno dobro razumjeli i nikada nisu prestali kucati na vrata. I mislim da su Pandora Papiri duboki izraz toga. Kakav nevjerovatan posao. Naravno da smo razmišljali o ovome, nije da je ovo potpuno novi prijedlog politike, kao što sam rekao, vrlo je osnovni. SAD su jedna od samo 10 posto zemalja u svijetu koja nije usklađena sa Preporukom 22 Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF). Ovo je doslovno samo Preporuka 22 FATF-a, dio međunarodnih obaveza koje su SAD pomogle osmisliti, a za kojima sada zaostaju. Pandora Papiri otvorili su prostor za ovu politiku. Svima su jasno stavili do znanja da se to dešava sada, u vremenu u kojem mislim da se priča o korupciji promijenila. Sada u Kongresu imamo dvostranački Poslanički klub (Caucus) protiv inostrane korupcije i kleptokratije. Imamo predsjednika koji kaže da je korupcija prijetnja nacionalnoj sigurnosti, prvi put da je to ikada rečeno. Dakle, kada govorim o promjeni paradigme, mislim da postoje stvarni dokazi za to.

VOA: Koji je vremenski okvir za ovaj zakon, šta će se sljedeće dogoditi?

Massaro: Naravno, sada ga treba usvojiti. Mislim da bi sljedeći korak bio predstavljanje Senatu, kojem obično treba malo duže da se pokrene. Zastupnički dom može ići vrlo brzo, što je sjajno, ali odbor to mora razmotriti. To nije nešto što će se dogoditi sutra, ali čak i kada ga samo predstavite javnosti, to je odličan i jak prvi korak. Predstavili smo ga veoma snažno, sa troje Demokrata i troje Republikanaca, pokazuje dvostranaštvo jer sva ova pitanja su dvostranačka. I to nije samo ovaj zakon, naravno, imali smo šest zakona protiv kleptokratije u prijedlogu Zakona o nacionalnoj odbrani, koji je u Zastupničkom domu usvojen u septembru.

VOA: Područje za koje prevashodno izvještavamo, Zapadni Balkan, ima velikih problema sa korupcijom i vladavinom prava i teško je vjerovati da će korupcija nestati sama od sebe, bez uticaja izvana. U junu je Bijela kuća proširila kriterijume za određivanje sankcija na Zapadnom VOA: Balkanu, uključujući i korupciju. Mislite li da su sankcije i zabrane putovanja dobra ideja i važno oruđe američkih antikorupcijskih napora?

Massaro: Da. Kada bi to bio moj izbor, borba protiv kleptokratije bi bila velika američka strategija jer ima mnogo veze s načinom na koji formuliramo svoju unutrašnju politiku, ali i vanjsku politiku. Vidim ovaj pristup na tri stuba. Kao naše čišćenje kod kuće, na šta se i odnosi ENABLERS zakon. Moramo spriječiti da prljavi novac uđe u SAD. Drugi segment je ono o čemu vi govorite. To vidim kao onemogućavanje korumpiranih mreža. I treći dio je izgradnja vladavine prava u inostranstvu. I sve ove elemente morate napraviti zajedno. Onemogućavanje mreža, koje dolazi uz sankcionisanje ljudi, je nevjerojatno važno iz puno razloga. Ono obezbjeđuje nacionalnu sigurnost SAD. Ne želite ove kriminalce u svom sistemu. Dakle, čak i ako nužno ne obraćamo pažnju na ono što se dešava na Balkanu u smislu izgradnje vladavine prava, to je odbrambeni mehanizam, ne želimo ih u našem sistemu. Ali nas je, naravno, briga šta se dešava na Balkanu.

Želimo da vladavina prava napreduje i raste na Balkanu. Tako da (ove mjere) i tome pomažu.


Mislim da je taj element odgovornosti koju one daju, imenovanje i sramoćenje, izuzetno važan. I to nije važno samo za SAD i za naše saveznike, već i za novinare, za civilno društvo, da svi znaju da vas SAD vide takvima kakvi jeste.

Problemi u lancu snabdijevanja, Amerikanci upozoreni na kašnjenja i nestašice

ARHIVA - Kontejneri sa teretnih brodova istovaraju se u luci Long Bič u Los Anđelesu, 7. aprila 2021.

Predsjednik Joe Biden razgovarao je sa izvršnim direktorima više kompanija i liderima najvećih američkih luka o velikim problemima u lancu snabdijevanja u Americi.

Bijela kuća i mnoga preduzeća već upozoravaju na veće cijene proizvoda i kašnjenja pošiljki tokom praznične sezone. Američki zvaničnici poručuju da će možda biti potrebno nekoliko mjeseci da se problemi u snabdijevanju riješe - što znači da bi Amerikanci već sada trebalo da kupuju novogodišnje poklone.

Bijela kuća pokušava da riješi zastoje u lancu snabdijevanja koji remete ekonomski oporavak uoči praznika.

“Dok se zemlja oporavlja od ove pandemije, koja se događa jednom u 100 godina, i ekonomske krize, privatne kompanije koje čine naš lanac snabdijevanja i obezbjeđuju proizvode preduzećima I Amerikancima, bore se da uhvate korak sa tim”, navodi Džen Psaki.

Predsjednik Biden se u Bijeloj kući sastao sa direktorima velikih maloprodajnih lanaca i snabdijevača, među kojima su kompanije Volmart, UPS i Home Depot, kao i liderima dvije najprometnije luke u zemlji koje se suočavaju sa ogromnim zakrčenjem teretnih brodova.

“Ono što se događa sa željeznicama na srednjem zapadu i u skladištima širom zemlje utiče na broj brodova u lukama”, kaže Frenk Pons De lion iz Međunarodnog sindikata lučkih radnika.

Amerikanci bi već trebalo da počnu da kupuju novogodišnje poklone zbog problema u lancu snabdevanja, poručuju zvaničnici.
Amerikanci bi već trebalo da počnu da kupuju novogodišnje poklone zbog problema u lancu snabdevanja, poručuju zvaničnici.

Velika potražnja i nestašice duž lanca snabdijevanja – od brodskih kontejnera do vozača kamiona i radnika u fabrikama – doveli su do toga da Amerikanci ne mogu da u prodavnicama nađu proizvode koje žele.

“Da bi nam rafovi bili puni, moramo da naručujemo 6 do 8 nedelja unaprijed”, ističe Rendi Ešli, vlasnik jedne prodavnice.

I mala i velika preduzeća upozoravaju da će se situacija samo pogoršati tokom praznične sezone.

Sekretarka za finansije Dženet Jelen rekla je za CBS da bi Amerikanci trebalo da očekuju određene nestašice i veće cijene tokom prazika, ali je upozorila protiv panične kupovine.

“Nema razloga da potrošači paniče zato što nema proizvoda koje žele da kupe za Božić”.

Zbog problema u lancu snabdijevanja, poskupjeli su i određeni proizvodi – cijene pelena su porasle za gotovo 9 odsto, odjeće 4,2, novih automobile 7,6, mesa gotovo 9, a jaja 10 procenata u odnosu na prošlu godinu.

SAD: Predstavnički dom izglasao podizanje granice zaduživanja do decembra

ARHIVA - Američki Kongres (Foto: AP/Andrew Harnik)

Predstavnički dom američkog Kongresa, u kojem većinu ima Demokratska stranka, u utorak je usvojio zakonski prijedlog, prethodno usvojen u Senatu, kojim se granica do koje federalna vlada može da se zadužuje privremeno podiže na 28,9 hiljada milijardi dolara do početka decembra.

Demokrate, koje imaju tijesnu većinu u donjem domu Kongresa, odobrile su povećanje granice zaduživanja za 480 milijardi dolara sa 219 glasova ZA, dok je 206 članova bilo protiv. Glasalo se po stranačkoj pripadnosti - sve demokrate su podržale prijedlog, dok su svi republikanci bili protiv.

Očekuje se da predsjednik Joe Biden potpiše zakon ove nedelje, prije roka 18. oktobra kada je Sekretarijat za finansije procijenio da bez kongresne akcije više neće biti u mogućnosti da otplaćuje dugove.

Usvajanje prijedloga u Kongresu ublažilo je, barem privremeno, strahovanja da će Sjedinjene Države - najveća svjetska ekonomija - prvi put doći u situaciju da ne mogu da otplaćuju dug.

Međutim, članovi Kongresa će se za samo sedam nedelja suočiti sa novim rokom za podizanje limita za dug. U to vrijeme ističe i privremeni budžet za finansiranje vladinih agencija, pa će Kongres morati da spriječi i njihovo djelimično zatvaranje.

Senat je prošle nedelje glasao za podizanje gornje granice duga, dok republikanci pokušavaju da tu mjeru povežu sa planovima predsjednika Bidena za usvajanje dva zakonska prijedloga vrijedna više hiljada milijardi dolara - za ulaganje u infrastrukturu i socijalne usluge.

Za prijedlog zakona o podizanju granice zaduživanja je uz demokrate glasalo 11 republikanskih senatora. Međutim, lider republikanske manjine Mič Mekonel rekao je da neće podržati novo povećanje limita u decembru.

Za vrijeme Trumpove administracije, granica zaduživanja podizana je tri puta uz podršku demokrata, uprkos tome što su se oni protivili republikanskom prijedlogu zakona o smanjenju poreza i pojedinim budžetskim mjerama bivšeg predsjednika, uključujući i finansiranje izgradnje zida na granici sa Meksikom. Sve te mjere su doprinijele povećanju duga, prenosi Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG