Linkovi

Najnovije

Visoki zvaničnik upozorava da strane dezinformacije podstiču američki domaći terorizam

Napad na Capitol, 6. januar 2021.
Napad na Capitol, 6. januar 2021.

Novi otkriveni napori u borbi protiv rastuće prijetnje domaćeg terorizma u Sjedinjenim Državama moraće pronaći način da prevaziđu glavne prepreke: pažljivo osmišljene kampanje stranih država i terorističkih grupa za podsticanje nasilja.

Upozorenje visokog zvaničnika američkog Ministarstva za nacionalnu sigurnost dolazi samo dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden objavio svoju dugo očekivanu Nacionalnu strategiju za suzbijanje domaćeg terorizma, koju je njegova administracija opisala kao prvu tog tipa.

Administracija Bidena umanjila je direktne veze između nasilnih ekstremista u SAD-u i onih izvan zemlje; jedan visoki zvaničnik primijetio je da obavještajne agencije "nisu pronašle snažnu vezu između domaćeg terorizma i stranih aktera". Drugi zvaničnici, međutim, upozoravaju da je razlog to što ta relacija ne slijedi standardni model komandovanja i kontrole.

"Centralni element trenutne prijetnje je korištenje narativa koji mogu uticati na nasilno ponašanje i njegovo širenje što je više moguće", rekao je koordinator Odjela za nacionalnu sigurnost za protuterorizam John Cohen na webinaru održanom u srijedu u organizaciji Programa za ekstremizam Sveučilišta George Washington.

"Vidimo uobičajene narative koji kao da odjekuju kod pojedinaca koji traže ekstremistička ideološka uvjerenja koja bi poslužila kao opravdanje za nasilje koje prezentuju strane države, a uvode ga strane terorističke organizacije", rekao je Cohen.

"Postoje akteri prijetnje, bilo da su to strane vlade poput Rusije ili Irana ili Kine, ili vođe ekstremističkih razmišljanja ili terorističke grupe koje iskorištavaju taj bijes i polarizaciju našeg društva", rekao je.

Zabrinutost zbog stranih uticaja na domaće ekstremiste u Sjedinjenim Državama nije nova.

Neklasifikovana procjena Ureda direktora nacionalne obavještajne službe, izdata prošlog marta, pokrenula je zabrinutost zbog veza između bijelih supremacista u SAD-u i onih u drugim zemljama, napominjući male brojeve ekstremista koji putuju u nastojanju da uspostavi čvršće veze.

Cohen je, međutim, upozorio da su takvi tipovi relacija blijeda slika u odnosu na one koji se razvijaju u virtualnom okruženju.

"Ovo nije prijetnja koju možemo istražiti ili ublažiti jednostavnim posmatranjem fizičkih aktivnosti pojedinaca koji mogu biti uključeni u pripremu za provođenje napada", rekao je. "Moramo razumjeti više o tome kako će lideri ekstremističkih razmišljanja i oni koji rade u strukturi otpora bez vođe koristiti ove privatne i javne mrežne platforme za širenje narativa u nadi da će uticati na ponašanje nezadovoljnih, socijalno nepovezanih, ljutih pojedinaca."

Rusija je posebno zabrinjavajuća za najviše američke zvaničnike.

Tokom svog saslušanja za potvrdu u januaru, direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines svjedočila je da je Kremlj koristio aktivne mjere protiv američke političke desnice i američke političke ljevice "u smislu, promovisanja ekstremizma".

Trenutni i bivši zvaničnici, kao i analitičari, takođe su upozorili da Rusija aktivno odgaja novu generaciju trgovaca uticajem fokusiranih na izgradnju sljedbenika krajnje desnice i krajnje ljevice.

Kao dio nove strategije za borbu protiv domaćeg terorizma, zvaničnici su se obavezali da će pronaći načine da se "suprotstave polarizaciji često podstaknutoj dezinformacijama i teorijama opasne zavjere na mreži, podržavajući informacijsko okruženje koje njeguje zdrav demokratski diskurs", navodi se u priručniku Bijele kuće.

Zvaničnici takođe napominju da se Washington pridružio Christchurch pozivu na akciju za uklanjanje terorističkih i nasilnih ekstremističkih sadržaja na mreži - inicijativi nazvanoj po gradu na Novom Zelandu u kojoj je krajnje desničarski napadač ubio 51 osobu u dvije džamije 2019.

Međutim, prema službenicima Nacionalne sigurnosti, koji ukazuju na opsadu američkog Kapitola 6. januara, zbog koje je uhapšeno gotovo 500 ljudi - posebno će se suprotstaviti prijetnji dezinformacijama.

"Šta je ujedinilo sve te ljude?", pitao je Cohen, koji je primijetio da mnogi od onih koji su boravili u Kapitolu toga dana nisu bili povezani ni sa jednom grupom.

"Između ostalog, došli su ohrabreni dezinformacijama, narativu o tome da su izbori bili lažni i da su ukradeni, te da je njihova odgovornost da djeluju", rekao je.

Zvaničnici se brinu da bi se širenje i uticaj dezinformacija uskoro mogli pogoršati, kad američki protivnici, bilo da su to zemlje ili eventualno kriminalne ili terorističke mreže, dobiju pristup umjetnoj inteligenciji ili AI.

"Umjetna inteligencija mogla bi stvoriti razmjere dezinformacija na način koji donosi stvarnu zabrinutost", rekla je Anne Neuberger, zamjenica savjetnika nacionalne sigurnosti za cyber i nove tehnologije Bijele kuće, prošlog mjeseca na virtualnom forumu.

See all News Updates of the Day

Da li će Čović popustiti u vezi novog preduzeća za Južnu interkonekciju?

Da li će Čović popustiti u vezi preduzeća za Južnu interkonekciju?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Dragan Čović, nosilac evropskih vrijednosti kako to za sebe voli reći, prema mišljenju američkih diplomata, jača ruske interese u Bosni i Hercegovini opstrukcijom plinovoda Južna interkonekcija.

Koalicioni partneri spremni su na neke ustupke za ovaj strateški projekat, ali Čović, za sada, nije javno pokazao da odustaje od osnivanja nove kompanije za upravljanje Južnom interkonekcijom.

Vlada Federacije planira ovog mjeseca u parlamentarnu proceduru uputiti sasvim novi Zakon o u južnoj interkonekciji. Detalji Zakona nisu poznati, ali se od zvaničnika moglo čuti kako spremni na reorganizaciju BH Gasa, kompanije u vlasništvu Federacije koju Čović želi odvojiti od Južne interkonekcije.

HDZ, predvođen Čovićem, drži pod kontrolom struju, poštu i telekom. A nastoji i da kontroliše plin koji bi u Bosnu i Hercegovinu ulazio sa juga, kroz osnivanje novog javnog preduzeća.

„Taj plinski energent je za Hercegovinu strateško pitanje”, rekao je Čović prošlog mjeseca. „Radi se o strateškom projektu koji će realizirati u narednih možda desetak godina.”

Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH
Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH

Bosna i Hercegovina je stoprocentno vezana za ruski plin koji dolazi preko Turskog toka. Za entitet Republika Srpska, koji gaji dobre odnose sa Kremljom, ruski gas je jedina prihvatljiva opcija. Ali, Federacija ima šansu da se plinski poveže hrvatskim plinovodom i LNG terminalom na Krku, kao i budućim Jadransko-jonskim plinovodom, te tako otkloni ovisnost od ruskog gasa.

Južna interkonekcija u Bosni i Hercegovini realizirala bi se na pravcu Imotski – Posušje – Tomislavgrad - Zenica sa odvajanjem za Mostar. Trasa plinovoda u Bosni i Hercegovini bila bi duga oko 170 kilometara.

„Značaj Južne interkonekcije, prije svega, pitanje je sigurnosti, da Bosna i Hercegovina ima druge rute, pravce snabdijevanja, pogotovo Federacija, Kanton Sarajevo, gdje se troši 75 posto uvezenog gasa”, kaže Nihad Harbaš, direktor kompanije direktor nLogic Advisory direktor nLogic Advisory, platforme koja okuplja stručnjake energetike i energije.

Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory
Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa, kaže da je ruska invazija na Ukrajinu samo ubrzala realizaciju Južne interkonekcije. Radi se o višegodišnjoj ideji koja nikad nije realizirana.

„I faktički američku stranu opredijelila da nam pomogne upravo u ovom da tako kažem razvoju projekta”, kaže on.

Ali, Čović ima prepreku – Sjedinjene Američke Države. Američke diplomate, uključujući i državnog sekretara Sjedinjenih Država Antonyja Blinkena odbacuju Čovićevu ideju za osnivanjem preduzeća koje bi bilo nadležno za Južnu interkonekciju, već da projektom treba upravljati BH Gas, što je sasvim dovoljno.

Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.
Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.

Harbaš također podsjeća da je i Evropska unija mišljenja kako je jedan operator transportnog sitema (BH Gas) dovoljan za Bosnu i Hercegovinu.

„Ukoliko bi se napravilo evo i novo preduzeće, to znači tri ili četiri miliona godišnje za funkcionisanje tog preduzeća, što bi automatski značilo i povećanje cijena samog gasa krajnjim korisnicima”, kaže Harbaš.

Vlada Hrvatske sufinansirala je studiju u kojoj se tvrdi da bi se osnivanjem nove kompanije otklonili ruski i drugi utjecaji zbog poslovne povezanosti BH Gasa sa ruskim i srpskim interesima.

„Pa čekajte, idemo onda logikom jednom drugom. Pa onda mi možemo reći, nama će neko u Hrvatskoj zatvoriti. Mislim, besmislene stvari”, kaže Bečarević.

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa
Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa

Čovićeva briga oko BH Gasa je ta što u toj kompaniji, kako kaže, nema ni jednog Hrvata i strahovanja da „neko sutra zbog političke krize iz Sarajeva zavrne plin onima u Posušju”.

„ Jednostavno možete samo da se smijete ili da plačete od tuge kada slušate te takve stvari. A mi kao firma, tad sam i ja bio direktor BH Gasa, mi smo prvi pokrenuli, mi se prvi opredijelili da idemo prema jugu, da idemo prema Hrvatskoj”, kaže Bečarević.

Harbaš kaže kako je „vrlo je rijetka činjenica i vrlo rijetko se može susresti da je analiziran nečiji uticaj kod osnivanja nekog preduzeća”.

Ovog mjeseca, federalni premijer Nermin Nikšić najavio je i sasvim novi Zakon o južnoj interkonekciji. Ne vidi problem o uspostavljanu podružnice u Mostaru i, kako je rekao, „mješovitoj upravi”.

Američki ambasador u Bosni i Hercegovinu Michael Murphy je prošle sedmice u podcastu Oslobođenja poručio Čoviću da opstrukcijom Južne interkonekcije jača ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini.

Advokati: Trump nema para za žalbu na kaznu od 454 miliona

Bivši predsjednik Donald Trump pred vrhovnim sudom države New York, 11. januara 2024.
Bivši predsjednik Donald Trump pred vrhovnim sudom države New York, 11. januara 2024.

Pažljivo građeni imidž Donalda Trumpa kao "samostvorenog" tajkuna pretrpio je ponižavajući udarac kada su njegovi advokati u ponedjeljak priznali da on nema dovoljno gotovine da uloži žalbu na kaznu od 464 miliona dolara zbog finansijskih prevara, odnosno "napuhavanja" vrijednosti svoje imovine.

Trump - koji je republikanski kandidat na novembarskim predsjedničkim izborima u SAD - namjerava da se žali na presudu građanskog suda u New Yorku donijetu u februaru, što bi automatski zaustavilo sprovođenje sudske odluke.

Međutim, prvo mora da položi novac na račun apelacionog suda ili položi garanciju na puni iznos, a 30 osiguravajućih kompanija je odbilo njegove zahtjeve da mu pomognu, naveli su advokati u novom sudskom podnesku.

Trumpovi problemi da prikupi gotovinu otvaraju mogućnost da bi država New York mogla da počne zaplijenu imovine bivšeg predsjednika već narednog ponedeljka ukoliko sud ne pristane na odlaganje izvršenja presude.

"Optuženi su se suočili sa nepremostivim teškoćama u dobijanju bankovne garancije na puni iznos od 464 miliona dolara kako bi podneli žalbu", naveo je advokat Trump organizacije Alan Garten u sudskom podnesku.

Sudija Arthur Engoron prošlog meseca je presudio da su Trump i njegova kompanija nezakonito preuveličavali vrijednost svog bogatstva i manipulisali vrednošću imovine kako bi dobili povoljne kredite od banaka i povoljne uslove od osiguravajućih kompanija.

Uz kamate, Trump duguje državi New York 456,8 miliona dolara. Ukupno, on i drugi optuženi među kojima su direktori njegove kompanije duguju 467,3 miliona. Da bi dobili bankovnu garanciju, od njih se zahtijeva da polože kolateral u vrijednosti od 557 miliona dolara, naveli su Trumpovi advokati.

Trump je prošlog mjeseca uspio da prikupi novac za odvojenu garanciju na sumu od 91,6 miliona, dok se žali na presudu po tužbi njujorške spisateljice E. Jean Caroll, koja ga je tužila za seksualni napad i defamaciju.

Kolumnistkinja E. Jean Caroll ispred federalne sudnice na Manhattanu, 26. januara 2024. (Foto: Rojters/Brendan Mcdermid)
Kolumnistkinja E. Jean Caroll ispred federalne sudnice na Manhattanu, 26. januara 2024. (Foto: Rojters/Brendan Mcdermid)

Međutim, njegovi advokati kažu da vodeće firme koje pružaju garancije imaju unutrašnju politiku da ne primaju nekretnine kao kolateral u slučajevima finansijskih prevara, a mnoge ne žele da pređu granicu od 100 miliona dolara.

Zato je jedina opcija za Trumpa da plati u gotovini, ili ekvivalentu gotovine, garanciju na traženi iznos. Trump je u aprilu 2023, kada je davao iskaz u istom slučaju, rekao da ima "znatno više od 400 miliona dolara u kešu", ali je do tada već razvio reputaciju osobe koja preuveličava svoje bogatstvo.

Zatim je od apelacionog suda tražio da odloži rok za polaganje garancije, dok se ne sasluša njegova žalba, navodeći da je vrijednost njegovog carstva nekretnina daleko veća od sume koju duguje.

Također je zatražio da položi garanciju u manjem iznosu, ali je glavna tužiteljica New Yorka Letitia James uložila prigovor, navodeći da će Trump "pokušati da izbjegne sprovođenje sudske odluke, ili da ga oteža."

Čak i uz pruženu garanciju, Trump bi morao da plaća velike kamate tokom procesa žalbe koji bi mogao da traje godinama, osim ako ne položi punu sumu kazne na sudski račun.

Kritike na račun posmatrača iz RS-a na ruskim izborima

Kritike na račun posmatrača iz RS-a na ruskim izborima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

BiH je među rijetkim europskim zemljama koja je poslala svoje posmatrače na izbore u Rusiju, a bila su to trojica članova srpskih stranaka iz BiH. Posmatrači iz RS-a smatraju da se njihovom posjetom Rusiji razvijaju rusko-srpski odnosi, dok profesori međunarodnog prava vide štetu isključivo za BiH.

Biden poručio Netanjahuu da bi izraelska ofanziva na Rafah bila greška

Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.
Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.

Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali su telefonom u ponedjeljak, prvi put poslije više od mjesec dana, dok se produbljuju podjele između saveznika zbog krize u Gazi i izraelskih postupaka u ratu.

"Predsjednik Biden razgovarao je sa premijerom Netanjahuom o najnovijem razvoju događaja u Izraelu i Gazi, uključujući situaciju u Rafi i napore da se poveća humanitarna pomoć Gazi", saopšteno je iz Bijele kuće.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan rekao je da je Biden prenio izraelskom premijeru da je duboko zabrinut zbog planova za kopnenu operaciju u Gazi i da bi ofanziva bila greška.

"Anarhija vlada u područjima koja je izraaelska vojska raščistila, ali nije stabilizovala" i humanitarna kriza bi se pogoršala ako bi Izrael izvršio ofanzivu u Rafahu, rekao je Sullivan sumirajući Bidenovu poruku Netanjahuu.

Netanjahu se saglasio sa Bidenovim zahtjevom da pošalje delegaciju visokih zvaničnika u Washington na razgovore o planovima i mogućem "alternativnom pristupu", rekao je Sullivan.

Razgovor dvojice lidera je opisao kao "poslovan" i dodao da nije naprasno prekinut. Istakao je i da je Bajden podržao izraelske napore da uništi Hamas koji je napao izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Netanjahu je u saopštenju naveo da je sa Bidenom razgovarao o riješenosti Izraela da dostigne sve ciljeve u ratu: eliminiše Hamas, oslobodi sve taoce i osigura da Gaza više ne predstavlja prijetnju po Izrael.

To će biti urađeno "dok se obezbjeđuje neophodna humanitarna pomoć koja doprinosi postizanju tih ciljeva", naveo je izraelski premijer.

Bajden i Netanjahu su razgovarali nakon što su republikanci u Washingtonu i izraelski zvaničnici osudili govor lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera koji je oštro kritikovao poteze izraelskog premijera u ratu u Gazi i pozvao na održavanje izbora u Izraelu. Schumer je optužen da je prekršio nepisano pravilo da se ne miješa u unutrašnju politiku bliskog saveznika.

Biden nije podržao Schumerov poziv na izbore, ali ga je pohvalio zbog "dobrog govora" koji odražava zabrinutost mnogih Amerikanaca.

Bijela kuća je skeptična u pogledu Netanjahuovih planova da izvede operaciju u južnom gradu Rafah, gdje se sklonilo više od milion raseljenih Palestinaca, dok Izrael pokušava da eliminiše Hamas poslije smrtonosnog napada na izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Bidenova administracija upozorila je Izrael da neće podržati tu operaciju bez kredibilnog plana da se osigura bezbjednost nevinih palestinskih civila.

Izrael, kako navode zvaničnici Bijele kuće, nije još iznio taj plan.

Dvojica lidera razgovarala su u trenutku kada je Svjetski program za hranu upozorio na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Naveo je da je u sjevernoj Gazi "gladovanje neminovno" i da bi dodatna eskalacija u ratu mogla da dovede polovinu populacije u enklavi do ivice izgladnjivanja.

Netanjahu je u nedjelju osudio kritike iz Amerike i naveo da su pozivi na nove izbore neprihvatljivi.

U intervjuu za Fox News je rekao da Izrael nikada ne bi pozvao na nove izbore u Americi poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

"Nismo banana republika. Građani u Izraelu će odlučiti kada će ići na nove izbore i koga će izabrati, i to nam neće biti nametnuto", poručio je Netanjahu.

Rusija planira upostavljanje tampon zone na ukrajinskoj teritoriji

Pogled iz vazduha na kuće uništene tokom borbi protiv ruskih trupa u selu Kamenka, u regionu Harkova, Ukrajina, 17. marta 2024. Kamenka je ponovo preuzeta u jesen 2022. nakon što je bila okupirana od strane ruskih trupa.
Pogled iz vazduha na kuće uništene tokom borbi protiv ruskih trupa u selu Kamenka, u regionu Harkova, Ukrajina, 17. marta 2024. Kamenka je ponovo preuzeta u jesen 2022. nakon što je bila okupirana od strane ruskih trupa.

Vladimir Putin, koji je obezbijedio predsjednički mandat na izborima bez alternative, izjavio je da Moskva neće popustiti u invaziji na Ukrajinu.

Poručio je da Rusija planira da postavi tampon zonu na ukrajinskoj teritoriji duž granice sa tom zemljom kako bi se zaštitila od ukrajinskih udara i prekograničnih napada.

Ruska vojska napredovala je na bojnom polju dok se ukrajinske trupe suočavaju sa nedostatkom municije i iscrpljenim ljudstvom.

Linija fronta se proteže više od 1.000 kilometara preko istočne i južne Ukrajine.

Ukajinsko napredovanje je otežano, a njene trupe sve učestalije su koristile artiljeriju gađajući ciljeve poput rafinerija i skladišta goriva u Rusiji.

Također, grupacije koje tvrde da su suprostavljene Rusiji raspoređene na teritoriji Ukrajine, sprovode prekogranične upade.

Putinovi komentari uslijedili su nakon ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije nafte.

Putin je izjavio u nedjelju da ruska vojska ostvaruje prednost na bojnom polju u Ukrajini. Iznio je tvrdnje da bi bilo potrebno da ruske snage stvore tampon zonu na ukrajinskoj strani granice kako bi spriječile napade na rusku teritoriju.

Putinovi komentari uslijedili su nakon ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije nafte.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je "sve što Rusija radi na okupiranoj teritoriji Ukrajine zločin".

"Mora postojati pravedna odmazda za sve što su ruske ubice uradile u ovom ratu i zarad Putinove doživotne moći", rekao je Zelenski u svom noćnom obraćanju.

Ukrajina je lansirala 35 dronova širom Rusije koji su izazvali kratak požar u rafineriji nafte, gađali Moskvu i uticali na snabdijevanje električnom energijom u pograničnim oblastima, saopštila je Rusija u nedjelju.

Od dronova koje je lansirala Ukrajina, 17 je uništeno iznad južnog regiona Krasnodara, četiri iznad moskovske oblasti, a ostatak u šest drugih regiona, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane preko Telegrama u nedjelju.

"Dronovi su neutralisani, ali je izbio požar kao posljedica pada jednog od njih", saopštio je operativni štab Krasnodarskog kraja na jugu Rusije na Telegramu.

Požar je ugašen nakon nekoliko sati, a iako nije direktno doveo do smrti, prvi izvještaji su ukazivali da je najmanje jedna osoba umrla od srčanog udara, navodi se u postu.

Glas Amerike nije mogao nezavisno da provjeri te izvještaje.

Od početka rata u februaru 2022. godine, ukrajinski dronovi koje je pokrenula ukrajinska domaća bezbjednosna služba SBU pogodili su 12 ruskih rafinerija nafte, preneo je Reuters na ukrajinski obavještajni izvor.

Regionalni guverner Belgoroda rekao je da je u ukrajinskom granatiranju u regionu ubijen jedan čovjek, a 11 ranjeno. Vjačeslav Gladkov, regionalni guverner, rekao je ranije u nedjelju da je 16-godišnja djevojčica ubijena u pograničnom regionu kada se njena kuća zapalila od ukrajinske granate.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, AFP i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG