Najnovije
Visoki zvaničnik upozorava da strane dezinformacije podstiču američki domaći terorizam

Novi otkriveni napori u borbi protiv rastuće prijetnje domaćeg terorizma u Sjedinjenim Državama moraće pronaći način da prevaziđu glavne prepreke: pažljivo osmišljene kampanje stranih država i terorističkih grupa za podsticanje nasilja.
Upozorenje visokog zvaničnika američkog Ministarstva za nacionalnu sigurnost dolazi samo dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden objavio svoju dugo očekivanu Nacionalnu strategiju za suzbijanje domaćeg terorizma, koju je njegova administracija opisala kao prvu tog tipa.
Administracija Bidena umanjila je direktne veze između nasilnih ekstremista u SAD-u i onih izvan zemlje; jedan visoki zvaničnik primijetio je da obavještajne agencije "nisu pronašle snažnu vezu između domaćeg terorizma i stranih aktera". Drugi zvaničnici, međutim, upozoravaju da je razlog to što ta relacija ne slijedi standardni model komandovanja i kontrole.
"Centralni element trenutne prijetnje je korištenje narativa koji mogu uticati na nasilno ponašanje i njegovo širenje što je više moguće", rekao je koordinator Odjela za nacionalnu sigurnost za protuterorizam John Cohen na webinaru održanom u srijedu u organizaciji Programa za ekstremizam Sveučilišta George Washington.
"Vidimo uobičajene narative koji kao da odjekuju kod pojedinaca koji traže ekstremistička ideološka uvjerenja koja bi poslužila kao opravdanje za nasilje koje prezentuju strane države, a uvode ga strane terorističke organizacije", rekao je Cohen.
"Postoje akteri prijetnje, bilo da su to strane vlade poput Rusije ili Irana ili Kine, ili vođe ekstremističkih razmišljanja ili terorističke grupe koje iskorištavaju taj bijes i polarizaciju našeg društva", rekao je.
Zabrinutost zbog stranih uticaja na domaće ekstremiste u Sjedinjenim Državama nije nova.
Neklasifikovana procjena Ureda direktora nacionalne obavještajne službe, izdata prošlog marta, pokrenula je zabrinutost zbog veza između bijelih supremacista u SAD-u i onih u drugim zemljama, napominjući male brojeve ekstremista koji putuju u nastojanju da uspostavi čvršće veze.
Cohen je, međutim, upozorio da su takvi tipovi relacija blijeda slika u odnosu na one koji se razvijaju u virtualnom okruženju.
"Ovo nije prijetnja koju možemo istražiti ili ublažiti jednostavnim posmatranjem fizičkih aktivnosti pojedinaca koji mogu biti uključeni u pripremu za provođenje napada", rekao je. "Moramo razumjeti više o tome kako će lideri ekstremističkih razmišljanja i oni koji rade u strukturi otpora bez vođe koristiti ove privatne i javne mrežne platforme za širenje narativa u nadi da će uticati na ponašanje nezadovoljnih, socijalno nepovezanih, ljutih pojedinaca."
Rusija je posebno zabrinjavajuća za najviše američke zvaničnike.
Tokom svog saslušanja za potvrdu u januaru, direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines svjedočila je da je Kremlj koristio aktivne mjere protiv američke političke desnice i američke političke ljevice "u smislu, promovisanja ekstremizma".
Trenutni i bivši zvaničnici, kao i analitičari, takođe su upozorili da Rusija aktivno odgaja novu generaciju trgovaca uticajem fokusiranih na izgradnju sljedbenika krajnje desnice i krajnje ljevice.
Kao dio nove strategije za borbu protiv domaćeg terorizma, zvaničnici su se obavezali da će pronaći načine da se "suprotstave polarizaciji često podstaknutoj dezinformacijama i teorijama opasne zavjere na mreži, podržavajući informacijsko okruženje koje njeguje zdrav demokratski diskurs", navodi se u priručniku Bijele kuće.
Zvaničnici takođe napominju da se Washington pridružio Christchurch pozivu na akciju za uklanjanje terorističkih i nasilnih ekstremističkih sadržaja na mreži - inicijativi nazvanoj po gradu na Novom Zelandu u kojoj je krajnje desničarski napadač ubio 51 osobu u dvije džamije 2019.
Međutim, prema službenicima Nacionalne sigurnosti, koji ukazuju na opsadu američkog Kapitola 6. januara, zbog koje je uhapšeno gotovo 500 ljudi - posebno će se suprotstaviti prijetnji dezinformacijama.
"Šta je ujedinilo sve te ljude?", pitao je Cohen, koji je primijetio da mnogi od onih koji su boravili u Kapitolu toga dana nisu bili povezani ni sa jednom grupom.
"Između ostalog, došli su ohrabreni dezinformacijama, narativu o tome da su izbori bili lažni i da su ukradeni, te da je njihova odgovornost da djeluju", rekao je.
Zvaničnici se brinu da bi se širenje i uticaj dezinformacija uskoro mogli pogoršati, kad američki protivnici, bilo da su to zemlje ili eventualno kriminalne ili terorističke mreže, dobiju pristup umjetnoj inteligenciji ili AI.
"Umjetna inteligencija mogla bi stvoriti razmjere dezinformacija na način koji donosi stvarnu zabrinutost", rekla je Anne Neuberger, zamjenica savjetnika nacionalne sigurnosti za cyber i nove tehnologije Bijele kuće, prošlog mjeseca na virtualnom forumu.
See all News Updates of the Day
Putin hvali razgovore između Rusije i Amerike. Tvrdi da Ukrajina neće biti isključena iz mirovnih pregovora

Predsjednik Vladimir Putin u srijedu je pohvalio ishod rusko-američke saradnje u Saudijskoj Arabiji i rekao da Ukrajina neće biti isključena iz pregovora o okončanju rata.
"Bez povećanja nivoa povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država, nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu", rekao je Putin u svojim prvim komentarima na sastanku američke i ruske delegacije u utorak u Rijadu. "Cilj ovog sastanka bio je upravo povećanje povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država."
Ukrajinske i evropske vlade nisu pozvane na pregovore u saudijskoj prijestolnici, što je pojačalo njihovu zabrinutost da bi Rusija i Sjedinjene Države mogle sklopiti sporazum koji ignorira njihove vitalne interese.
Ali Putin je rekao da Rusija nikada nije odbila razgovore sa Evropljanima ili Kijevom, i da su oni ti koji su odbili da razgovaraju sa Moskvom.
"Mi nikome ništa ne namećemo. Spremni smo, to sam već sto puta rekao - ako žele neka se ti pregovori odvijaju. I mi ćemo biti spremni da se vratimo za sto za pregovore", rekao je on.
"Niko ne isključuje Ukrajinu", dodao je Putin, rekavši da stoga nema potrebe za "histeričnom" reakcijom na pregovore između SAD-a i Rusije.
Senat potvrdio imenovanje Hauarda Latnika za ministra za finansije

Senat je u utorak potvrdio bogatog finansijera Howarda Lutnicka za sekretara za trgovinu, postavljajući time na tu poziciju čvrstog pristalicu tvrdolinijaške trgovinske politike predsjednika Donalda Trumpa.
U Sekretarijatu trgovine, Lutnick, koji je bio izvršni direktor investicione firme Cantor Fitzgerald, nadgledaće 50.000 zaposlenih koji rade najrazličitije poslove - od prikupljanja ekonomskih statistika, preko popisa, do izdavanja redovnih periodičnih izvještaja.
Ali on će vjerovatno potrošiti mnogo vremena — zajedno sa Jamiesonom Greerom, Trumpovim kandidatom za glavnog američkog trgovinskog pregovarača — na upravljanje agresivnim planovima predsjednika da nametne uvozne tarife američkim trgovinskim partnerima, uključujući i saveznike, i protivnike.
Senat je glasao za potvrdu Lutnicka sa 51-45.
Tramp na tarife gleda kao na svestran ekonomski alat. Njima se može prikupiti novac za finansiranje njegovog smanjenja poreza na drugim mjestima, zaštitu američke industrije i mogu se pritisnuti druge zemlje da naprave ustupke po pitanjima kao što su obaranje sopstvenih trgovinskih barijera, imigracija i trgovina drogom.
Ekonomisti uglavnom vide tarife kao kontraproduktivne: plaćaju ih kompanije koje se bave uvozom u Sjedinjene Države i koje pokušavaju da prenesu veće troškove na potrošače, što na taj način može povećati inflatorne pritiske u cijeloj ekonomiji.
Na svom saslušanju za potvrđivanje prošlog mjeseca, Lutnick je odbacio kao "besmislicu" ideju da tarife doprinose inflaciji. On je izrazio podršku uvođenju tarifa "od zemlje do zemlje" kako bi se druge zemlje snažno podstakle da smanje barijere za američki izvoz.
Lutnick je bio izvršni direktor kompanije Cantor Fitzgerald kada su njene kancelarije pogođene u napadu na Svjetski trgovinski centar 11. septembra 2001. godine. Firma je tog dana izgubila dvije trećine svojih zaposlenih — 658 ljudi, uključujući i Lutnickovog brata. Vodio oporavak firme nakon napada i bio član Upravnog odbora Nacionalnog memorijala i muzeja 11. septembra.
Lutnick je obećao da će rasprodati svoje poslovanje, što je komplikovano. Njegova izjava o finansijskim podacima pokazuje da je imao poziciju u više od 800 preduzeća i drugih privatnih organizacija.
Trump kaže da će uvesti carine od 25 posto na automobile, farmaceutske proizvode i poluvodiče

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da namjerava uvesti carine na automobile od "oko 25%" i slične carine na uvoz poluprovodnika i farmaceutskih proizvoda, što je posljednja u nizu mjera koje prijete da ugroze međunarodnu trgovinu.
Trump je u petak rekao da će nameti na automobile doći već 2. aprila, dan nakon što bi mu članovi njegovog kabineta trebali dostaviti izvještaje u kojima će iznijeti opcije za niz uvoznih dažbina dok on želi da preoblikuje globalnu trgovinu.
Trump je dugo kritikovao ono što on naziva nepravednim tretmanom američkog izvoza automobila na strana tržišta.
Evropska unija, na primjer, naplaćuje carinu od 10% na uvoz vozila, četiri puta više od carinske stope američkih putničkih automobila od 2,5%. Međutim, SAD ubiru carinu od 25% na "pick up" iz drugih zemalja osim Meksika i Kanade, porez koji čini vozila vrlo profitabilnim za proizvođače automobila u Detroitu.
Visoki predstavnik EU za trgovinu Maros Sefcovic sastat će se u srijedu u Washingtonu s američkim kolegama - ministrom trgovine Howardom Lutnickom, Trumpovim kandidatom za trgovinskog predstavnika SAD-a Jamiesonom Greerom i direktorom Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevinom Hasettom - kako bi razgovarali o različitim carinama kojima prijeti Trump.
Na pitanje da li bi EU mogla izbjeći recipročne carine koje je predložio prošle sedmice, Trump je ponovio svoju tvrdnju da je EU već signalizirala da će sniziti carine na američke automobile na američku stopu, iako su zakonodavci EU to negirali.
Rekao je da će vršiti pritisak na zvaničnike EU da povećaju američki uvoz automobila i drugih proizvoda.
Trump je u utorak rekao novinarima na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi da će sektorske tarife na farmaceutske proizvode i poluvodiče također krenuti od "25% ili više", što će značajno porasti tokom godine.
Nije naveo datum za objavljivanje tih tarifa i rekao je da želi dati malo vremena proizvođačima lijekova i poluvodičkih čipova da osnuju američke fabrike kako bi mogli izbjeći carine.
Trump je rekao da očekuje da će neke od najvećih svjetskih kompanija objaviti nove investicije u Sjedinjenim Državama u narednih nekoliko sedmica. Nije dao više detalja.
Od svoje inauguracije prije četiri sedmice, Trump je uveo carinu od 10% na sav uvoz iz Kine, povrh postojećih nameta, zbog kineskog neuspjeha da zaustavi trgovinu fentanilom. Također je najavio, a potom odgodio na mjesec dana, carine od 25% na robu iz Meksika i neenergetski uvoz iz Kanade.
On je također odredio 12. mart za uvođenje tarifa od 25% na sav uvezeni čelik i aluminijum, eliminirajući izuzeća za Kanadu, Meksiko, Evropsku uniju i druge trgovinske partnere. Trump je također najavio da će se ove tarife primjenjivati na stotine uvezenih proizvoda od čelika i aluminija.
Prošle sedmice je uputio svoj ekonomski tim da osmisli planove za nametanje recipročnih carina koje odgovaraju tarifnim stopama svake zemlje.
Carina na uvoz automobila od 25% promijenila bi igru za globalnu automobilsku industriju koju se već potresaju od neizvjesnosti uzrokovane Trumpovom tarifnom dramom.
Afganistanske izbjeglice zabrinute za budućnost u Americi
Afganistanske izbjeglice u Sjedinjenim Državama su zabrinute zbog svog statusa dok se Trumpova administracija obračunava s ilegalnom imigracijom.
Trumpova podrška pregovorima o denuklearizaciji sa Rusijom i Kinom budi nadu
Zagovornici kontrole naoružanja nadaju se da će nove riječi podrške denuklearizaciji američkog predsjednika Donalda Trumpa dovesti do pregovora s Rusijom i Kinom o smanjenju nuklearnog naoružanja. Steve Hermann izvještava iz Bijele kuće.