Linkovi

Aktuelno

"SAD Srbiji da ponude veći podsticaj za priznanje Kosova ili 'neprijatnu alternativu' ako to odbije"

Profesor na Univerzitetu Džons Hopkins Edvard Džozef (arhivska fotografija)

Washington Srbiji za priznanje Kosova treba da ponudi značajniju finansijsku i vojnu pomoć, ali i da spremi “neprijatnu alternativu” u vidu jače podrške vojsci Kosova ili uskraćivanju evropske pomoći Srbiji ako Beograd odbije da prizna Kosovo, piše američki profesor na Univerzitetu Džons Hopkins i stručnjak za Balkan Edvard Džozef u autorskom tekstu za časopis “Foreign Policy”.

Džozef hvali lidere Grčke i Sjeverne Makedonije koji su došli do sporazuma o imenu, ističe njihovu „hrabrost i viziju“ i konstatuje da su „Srbija i Kosovo zaglavljeni u decenijskom neprijateljstvu i da ne mogu da nađu način da Beograd prizna svoju nekadašnju pokrajinu u sadašnjim granicama".

Ističe i da su pregovori pod pokroviteljstvom EU i uz podršku SAD propali, a da istovremeno rastu nacionalističke težnje. Zato ocijenjuje da je "popunjavanje političke praznine vezane za Kosovo - pitanje koje mora hitno da se riješi".

"Sa klimavom Bosnom i Hercegovinom, Rusijom koja nastavlja da podstiče podjele i Evropom koja oklijeva, riješavanje teških problema na Balkanu ponovo pada na SAD. Kako bi se oporavio od nedavnih zapadnih neuspjeha, Washington mora da srž onoga što je donijelo proboj oko Makedonije i primjeni na Kosovo", navodi Džozef.

"SAD Srbiji da ponude afirmaciju, a ne kompenzaciju"

Džozef konstatuje da "ni Vučić ni Tači nemaju viziju svojih kolega iz Grčke i Sjeverne Makedonije".

"Njihov pristup, koji su podržali Brisel i Washington, da podijele Kosovo tako da Srbi na sjeveru žive u Srbiji, a Albanci sa juga Srbije dobiju svoje dijelove. Osim što bi manjine ostale da žive sa pogrešne strane nove granice, takva podjela bi dala vjetar u leđa silama koje prijete rasparčavanju Bosne i otvorila pitanje granica širom regiona”, navodi Džozef.

Zbog toga je, piše Džozef, njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila plan podjele Kosova na samitu u Berlinu prošlog mjeseca, ali ni ona, kao ni drugi evropski lideri, nije ponudila nikakvo rješenje. Francuska je domaćin novog samita u julu, ali nije jasno koja je osnova dijaloga o Kosovu. Ipak, jedna je novost: i Vučić i Tači su pozvali na angažovanje SAD na visokom nivou, piše Džozef.

To, kaže, "donosi premoć", a "Washington bi najprije trebalo da zahtjeva od strana da odmah prekinu ciklus provokacija".

"Do sada se zapadna strategija u pogledu Kosova zasnivala na pogrešnoj pretpostavci: nečemu što je viđeno kao potreba da se srpskom predsjedniku kompenzuje to što vodi zemlju kroz gubitak bivše pokrajine. Kompenzacija, koja vodi destabilizujućoj logici ili podjeli, promašuje poentu. Srbi Kosovo vide kao srce i dušu nacije…Stoga, gubitak Kosova ne može biti nadoknađen, jer se smatra izdajom. Zbog toga se i SPC protivi podjeli Kosova koju je Vučić zagovarao…Podjela će Srbe ostaviti da se nose sa vječnom nepravdom, opterećujući njihove odnose sa Kosovom i drugim susjedima", tvrdi Džozef.

Kao i u slučaju Makedonije, rješenje problema Kosova leži u priznanju – u punom smislu te riječi.

"Kako bi se omogućilo da Srbija prizna nezavisno Kosovo u okviru sadašnjih granica - što je jedini stabilizujući ishod - Kosovo mora da prizna legitimitet srpske tvrdnje. To znači zamjenu 'kompenzacije Srbije' suprotnim ciljem: afirmacijom Srbije. Nova zapadna strategija imaće za cilj da očuva, poštuje i učini dostojnom održivi srpsku vezu sa Kosovom, u kontekstu punog, međusobnog priznanja", navodi Džozef.

On piše da će "umjesto odsijecanja sjevernog dijela zemlje u zaludnom pokušaju da se Srbi utješe, nova strategija učiniti stalnim srpsko prisustvo na Kosovu - u obliku koji je u skladu sa suverenitetom i funkcionalnošću države".

"Na primjer, kosovski ustav, koji je nametnula međunarodna, zajednica iziskuje od Prištine da štiti imovinu SPC, što je obaveza koja bi odmah nestala u slučaju podjele. Po novoj strategiji, Priština bi predala potpuni suverenitet Srpskoj pravoslavnoj crkvi...Strane bi se dogovorile o obavezujućem ovlašćenju generalnog sekretara OEBS-a u Evropi (kao treće strane) za riješavanje bilo kakvih sporova", navodi američki profesor.

"Ponikve - idealna vojna baza SAD"

Džozef smatra da "SAD, koje su bile na čelu NATO kampanje protiv Srbije 1999, treba da obave svoj dio posla koji se tiče prošlosti” i vjeruje da se ispod “srpskog bijesa prema SAD, krije naklonost”. Podsjeća da je prošle godine obilježeno 100 godina od kako se zastava Srbije vijorila na Bijeloj kući.

"Washington bi mogao da iskoristi moć simbola kao dodatak svojoj diplomatiji u pogledu Kosova. Pentagon bi mogao da teži dugoročnom raspoređivanju američkih trupa na fiksnoj lokaciji u Srbiji. Prvobitno bi bio raspoređen kontingent inženjera Vojske SAD čija bi misija bila da sarađuju sa srpskim kolegama na obnavljanju uništene infrastrukture, počevši od uništene zgrade Ministarstva odbrane. Idealna vojna baza SAD bi bila na aerodromu Ponikve, koji je NATO gađao. Ponikve su blizu granice sa Bosnom, što bi poslalo poruku da SAD štite integritet BiH", piše Džozef.

Washington bi Beogradu ponudio i značajno unaprijeđenje vojnih i civilnih odnosa, potencijalno na nivou strateškog partnerstva, navodi američki profesor.

"Uporedo s investicijama SAD u sferi odbrane, EU bi ponudila Srbiji i Kosovu paket razvojnih mjera, koji bi bio u skladu sa ciljem koegzistencije dvije zemlje. Ovaj plan bi pružio novu perspektivu Srbima na sjeveru, ali bi se izbjeglo stvaranje bilo kakve proto-države poput Republike Srpske u Bosni. Preostali skromni ekonomski interesi Srbije na Kosovu bi bili zaštićeni".

On piše da će "cjelokupni pristup ponovnog i trajnog potvrđivanja vezanosti Srba za Kosovo i predavanja suvereniteta Srpskoj pravoslavnoj crkvi izazvati negodovanje opozicije među Albancima", ali ocjenjuje da je " Kosovo u slaboj poziciji da odbije svog američkog patrona kojeg i dalje voli, ukoliko Washington bude sugerisao da Priština ispregovara takav sporazum".

"Neprijatna alterantiva Vučiću"

Ukoliko Aleksandar Vučić odbije ili sabotira takav pristup, zbog Rusije ili sopstvene neodgovornosti, Washington treba da ima spremnu "neprijatnu alternativu”.

"Vučićev izbor će biti ili da pregovara o rješenju koje vodi Srbiju ka EU do 2025. ili da gleda kako SAD i ključne evropske prijestonice predstavljaju 'Kosovo 2025', intenzivan, transatlanski napor na izgradnji države. Umjesto da Ministarstvo odbrane Srbije ostvari specijalan, potencijalno unosan odnos sa Pentagonom, ta privilegija bi otišla Kosovu", navodi Džozef.

U sklopu tih mjera, Sekretarijat za odbranu SAD bi postavio specijalnog izaslanika za ubrzavanje razvoja kosovskih snaga. State Department bi postavio specijalnog izaslanika za pitanje priznanja Kosova, koji bi obavezao evropske zemlje koje priznaju Kosovo da se pridruže SAD u globalnim naporima za povećanje bilateralnih i multilateralnih priznanja Kosova. Izdašna pomoć za razvoj iz EU koju Srbija i Kosovo dijele bi umesto toga išla samo Kosovu, zaključuje američki profesor.

A srpski predsjednik Aleksandar Vučić više ne bi bio viđen kao “faktor stabilnosti”, već bi ga Zapad posmatrao kao još jednog problematičnog balkanskog političara.

“Bilo bi pametno da Vučić još jednom razmisli o svom pristupu Kosovu. Kosovo kakvo je nekad bilo, da bude pod srpskom vlašću, odavno ne postoji. Ali, srpska istorija neće blagonaklono gledati na lidera koji odustane od zahtjeva Srbije za cjelokupnim, mitološkim Kosovom zbog nekoliko nevažnih opština", smatra Džozef.

Za Beograd je bolje, zaključuje Džozef, da uz vođstvo SAD i pomoć EU dođe do ovakvog dogovora koji bi očuvao sponu Srba sa Kosovom, a bez tereta da njime vladaju.

"Sporazum u skladu s ovim linijama zaštitiće Vučića od bastiona srpskog reakcionarnog nacionalizma i ispuniti osnovnu želju većine građana na Kosovu - da dostojanstveno krenu dalje", piše Džozef.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG