Linkovi

Skup u Berlinu bez konkretnih rezultata, naredni sastanak u Parizu


Lideri Zapadnog Balkana na njemačkom kancelarkom Angelom Merkle i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, Berlin, 29.04.2019.
Lideri Zapadnog Balkana na njemačkom kancelarkom Angelom Merkle i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, Berlin, 29.04.2019.

Nakon Berlina, naredni sastanak bit održan 1. jula u Parizu.

„Neće biti razmjene teritorija. Radiću na pripajanju Preševske doline Kosovu. Podjela Kosova je mrtva ideja kao što je mrtva ideja o zajednici sa izvršnim nadležnostima", izjavio je Hašim Tači, predsjednik Kosova nakon neformalne večere predstavnika zapadnobalkanskih zemalja sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsednikom Emmanuelom Macronom koji su suorganizatori skupa posvećenom Zapadnom Balkanu koji je održan u Berlinu.

Na skupu je učestvovala i šefica evropske diplomatije Federica Mogherini.

"Vjerujem da postoji mogućnost da se postigne sporazum ove godine, ali uz odlučnu ulogu SAD-a", dodao je Tači.

"Kada ne rešite određene probleme ne možete reći da ste sretni i zadovoljni, ali čini mi se da smo mi na dostojanstven način predstavljali naše zemlje", naglasio je nakon sastanka predsednik Srbije Aleksandar Vučić, potvrdivši da se razgovori nastavljaju dalje uz pomoć Njemačke i Francuske.

"Ja nisam radostan zbog stanja status quo. Voleo bih da smo pokrenuli dijalog, jer je to garancija buduće stabilizacije", kazao je Vučić dodavši da su "svi tražili ukidanje taksi".

"Danas smo mogli da vidimo ko u regionu ima kakav odnos prema Srbiji i Kosovu, iznenadili smo se oštrinom kojom su govorili Albanci sa Kosova. Iznenadili smo se oštrinom i žestinom napada kojom su govorili i protiv Republike Srpske, posebno [predsjedavajući Saveta ministara BiH Denis] Zvizdić", rekao je Vučić.

Kako je javila dopisnica Radija Slobodna Evropa iz Berlina, nezvanično se saznaje da se vodila žestoka debata o jedinoj temi skupa, odnosima Kosova i Srbije.

Hašim Tači je ranije na svom Facebook profilu napisao da "pomirenja neće biti dok Srbija i Bosna i Hercegovina ne priznaju Kosovo".

​Njemačka kancelarka Angela Merkel, poručila je prije toga da konačno rješenje za Kosovo i Srbiju “ne može biti na štetu ostalih u regionu”.

Uoči skupa naglasila je da konferencija nema nameru da zameni briselski proces, niti pregovore koji se vode između Srbije i Kosova. Ona je ocenila da se radi o događaju na kome se iskreno i otvoreno razgovara o svim izazovima.

Objavljen je i nacrt zajedničke deklaracije učesnika skupa, čije usvajanje nije potvrđeno nakon sastanka.

Uoči početka skupa naglasila je da konferencija koja je bila incijativa ni na koji način nema namjeru da zamijeni berlinski proces niti pregovore koji se vode između Srbije i Kosova. Ona je ocijenila da se radi o događaju gde će se iskreno i otvoreno razgovarati o svim izazovima.

Objavljen je i nacrt zajedničke deklaracije učesnika skupa, koja još uvijek nije usvojena.

Kodomaćin skupa Emmanuel Macron je takođe poručio da će razgovarati otvoreno o “svim opcijama koje su na stolu” oko Srbije i Kosova.

“Nemamo nameru da nametnemo rešenje Beogradu i Prištini. Mi želimo da razmatramo sve opcije ali i da izbegnemo moguće nove tenzije u regionu koje bi mogle proizići zbog postojećih opcija koje su na stolu”, rekao je Makron.

Uoči skupa, predstavnici zemalja Zapadnog Balkana su se sastali sa visokom predstavnicom Evropske unije Federicom Mogherini.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kaže da su teme razgovora bile stabilnost i razvoj zemalja Zapadnog Balkana.

"Razgovarali smo o ključnim temama vezanim za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan. One su uglavnom bile vezane za evropske integracije i berlinski proces, kao dva bitna procesa koja nemaju alternativu kada je BiH u pitanju", kazao je Zvizdić, prenosi N1.

Vučić je nakon susreta naglasio da je prenio šefici evropske diplomatije da je Srbija spremna za dijalog, ali nakon ukidanja taksi na uvoznu robu, javlja dopisnica RSE.

Upitan o ideji razgraničenja Vučić je naglasio da je spreman na kompromis.

“Spreman sam da slušam ako neko izađe sa pamentnom idejom”, rekao je Vučić.

"Taksa je legalna i legitimna mjera. Ako Srbija nastavi sa agresivnom politikom mi ćemo ići dalje i uvesti mjere reciprociteta", stava je predsjednik Kosova Hašim Tači.

Dodao je i da “ne očekuje čuda” nakon današnjeg susreta, te da bez Sjedinjenih Američkih Država ne može doći do sporazuma, jer je “evropska Unija nesposobna” da vodi ovaj proces.

"U ovom susretu nema dijaloga niti pregovora između Kosova i Srbije, kao što je daleko i postizanje sporazuma, jer nema sporazuma bez uloge SAD-a. EU je slaba i nejedinstvena da bi pokrenula stvari na Zapadnom Balkanu."

Kosovski lideri se prije početka susreta sastaju i sa američkim ambasadorom u Berlinu, Richardom Grenellom. Tači je ovo objasnio činjenicom da Priština o svakom koraku želi da se konsultuje sa američkom stranom.

Ova iznenadna inicijativa njemačke kancelarke Angele Merkel ima za cilj da se razmatraju izazovi na Zapadnom Balkanu, sa posebnim fokusom na odnose između Kosova i Srbije.

Emmanuel Macron
Emmanuel Macron

​Koorganizator ovog skupa je Francuski predsednik Emmanuel Macron koji je od dolaska na čelo francuske države pokazivao malo ili nimalo interesovanja za političke prilike u regionu, a istovremeno je predstavljao kočnicu za dalje proširenje EU, u kojim procesima su sve zemlje regiona, iako u različitim nivoima.

Na skupu će biti prisutni politički predstavnici svih zapadnobalkanskih zemalja, kao i neki predstavnici institucija Evropske unije i zemalja članica.

Glavna, ako ne i jedina tema skupa, biće odnosi između Srbije i Kosova. Jedino će Kosovo i Srbiju predstavljati predsjednici Hašim Tači i Aleksandar Vučić, odnosno premijeri Ramuš Haradinaj i Ana Brnabić.

Konferencija, koja počinje kasno popodne, će biti podijeljena na dva dijela: formalnu sesiju i neformalnu večeru, a u oba navrata će se raspravljati o implikacijama odnosa između Kosova i Srbije na prilike u regionu.

Domaćini su odlučili da na skup pozovu samo dvije zemlje-članice Evropske unije: bivše jugoslovenske republike Sloveniju i Hrvatsku.

Zanimljivo je i to da su organizatori ovaj put zaobišli ključne evropske političare koji se u briselskim institucijama direktno bave dijalogom i regionom.

Komesar nadležan za pitanja proširenja Johannes Hahn nije pozvan u Berlin, a ućešće posrednice u dijalogu je potvrđeno jedino nakon što je pozvani predsjednik Evropske Komisije, Jean Claud Juncker, u nemogućnosti da sam prisustvuje skupu, odlučio da pošalje Federicu Mogherini kao zamjenu.

Diplomate iz raznih EU država ne isključuju mogućnost da se na ovom sastanku odrede takozvane “crvene linije” budućeg sporazuma između Kosova i Srbije o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa.

S tim u vezi, ne isključuje se mogućnost da se prilikom rasprave ponovo pokrene i pitanje mogućeg razgraničenja oko kojeg se uveliko govorilo od prošlog ljeta, a za tu opciju su se javno zalagali i dvojica lokalnih nosilaca pregovaračkog procesa, predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači.

Posrednica u dijalogu Federica Mogherini se nikad otvoreno nije izjasnila o

Federica Mogherini
Federica Mogherini

razgraničenju, što je za mnoge poznavaoce prilika indikator da je ona posredno podržavala ovu ideju, iako su se protiv toga izjasnile relevantne zemlje članice EU, uključujući i Njemačku.

Ovaj stav zvaničnog Berlina je ponovljen prije nekoliko dana kada je, govoreći na konferenciji za novinare, portparolka Njemačke vlade Ulrike Demer ponovila stav zvaničnog Berlina da se protivi razgraničenju kao soluciji, jer to “predstavlja rizik za stabilnost u regionu”.

Berlinski sastanak vjerovatno nije istorijski, ali najvjerovatnije će odrediti dalje smjernice u procesu normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, a očekuje se da bude “okidač” za potpunu promjenu u pristupu prema dijalogu u budućnosti.

XS
SM
MD
LG