Linkovi

Sankcije SAD protiv desetina kompanija koje pomažu Rusiji da uveze zapadnu tehnologiju


ARHIVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin na ceremoniji pokretanja linije za prirodni tečni gas u kompaniji Novatek-Murmansk (Foto: Alexander Kazakov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP)
ARHIVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin na ceremoniji pokretanja linije za prirodni tečni gas u kompaniji Novatek-Murmansk (Foto: Alexander Kazakov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP)

SAD su uvele sankcije protiv više od 150 kompanija i pojedinaca, iz Rusije, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Gruzije, kako bi onemogućile Kremlju da dođe do tehnologije, novca i finansijskih kanala koji pomažu rat ruskog lidera Vladimira Putina u Ukrajini.

Riječ je o jednom od najvećih paketa sankcija koje su do sada uveli State Department i Sekretarijat za finansije, i najnoviji kojim se sankcionišu pojedinci i kompanije u zemljama, među kojima je i NATO članica Turska, koje prodaju zapadnu tehnologiju Rusiji koja bi mogla da je upotrijebi za rat.

Cilj sankcija je da se poremete i razvoj ruskog energetskog sektora i budući izvori gotovine, uključujući projekte za prirodni gas na Arktiku, kao i rudarstvo i fabrike koje proizvode i popravljaju rusko oružje.

"Cilj ovog poteza je da se ograniči odbrambeni proizvodni kapacitet Rusije i da se smanji likvidnost kojom plaća svoj rat", rekao je za agenciju AP Džejms O'Brajan, koji je na čelu kancelarije za koordinaciju sankcija pri State Departmentu.

Amerika je uvela kaznene mjere protiv novoosnovane kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja obezbjeđuje inženjerske usluge i tehnologiju za ruski projekat za prirodni tečni gas na Arktiku, kao i protiv više kompanije uključenih u njegov razvoj.
Putin želi da se putem tog projekta proizvede više prirodnog tečnog gasa, što bi Rusiju učinilo većim igračem na energetskom tržištu. Putin je u julu obišao lokaciju za proizvodnju tečnog gasa na dalekom sjeveru Rusije i poručio da će pozitivno uticati na "cijelu ekonomiju".
Paketom sankcija obuhvaćeno je i nekoliko turskih i ruskih kompanija za koje State Department navodi da pomažu Moskvi da dođe do američkih i evropskih elektronskih komponenti - kao što su kompjuterski čipovi i procesori - koji mogu da se koriste za civilnu i vojnu opremu.
Kažnjene su i turske kompanije koje su pružale usluge popravke brodova kompaniji povezanoj sa ruskim ministarstvom odbrane.
Prije rata, kako navodi O'Brajan, Rusija je uvozila do 90 odsto svoje elektronike iz zemalja članica G7, ali je zbog sankcija to palo na 30 procenata. Sankcije su prema njegovom mišljenju efikasne i ograničavaju ruske ratne proizvodne kapacitete.

“Rusija pokušava da vodi punu ratnu proizvodnu ekonomiju, ali je to izuzetno teško uraditi tajnim, sporadičnim kupovinama malih količina opreme iz različitih mjesta širom svijeta", rekao je O'Brajan.

Međutim, analitičari navode da Rusija i dalje ima značajne finansijske rezerve za rat i da je moguće za Moskvu da uvozi potrebnu tehnologiju u malom količinama da bi održala odbrambenu proizvodnju.
"Rusija bi vjerovatno mogla da napuni veliki kofer sa dovoljno elektronskih komponenti za jednogodišnju proizvodnju krstarećih raketa", ocjenjuje Ričard Konoli, ekspert za ruski odbrambeni sektor i ekonomiju u firmi za procjenu rizika Oksford analitika (Oxford Analytica).
Konoli ističe i da Rusija uvozi veliki broj elektronskih komponenti iz Bjelorusije, te da će ta zemlja to nastaviti da radi "dok god je (predsjednik Aleksandar) Lukašenko na vlasti".
I Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati osudili su rusku invaziju na Ukrajinu, ali se nisu pridružili zapadnim sankcijama i nastavili su da održavaju veze sa Rusijom.

Ruski ministar industrije i trgovine Denis Manturov rekao je da je trgovinska razmjena između Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata porasla za 68 odsto na 9 milijardi u 2022. godini, prenijela je ruska državna novinska agencija Tass.

Uprkos tome što pojedine zemlje i dalje sarađuju sa Rusijom, State Department vjeruje da sankcije daju rezultate, ističe O'Brajan i napominje da "se uspjeh mjeri na ratištu".

“Ukrajina može da obori većinu onoga što Rusija ispaljuje, i to nam govori da postoji jaz. Ostaci sa ratišta pokazuju nam da Rusija koristi elektroniku sa manje kapaciteta, a nekada je i nema", ističe zvaničnik State Departmenta.

Uprkos tome, Rusija svakodnevno izvodi raketne napade na Ukrajinu, uključujući i dva tokom protekle nedelje u kojima su poginule najmanje 23 osobe.

Najnovijim paketom sankcija targetira se i više ruskih kompanija koje popravljaju, razvijaju i proizvode oružje, među kojima su i krstareće rakete Kalibr. Međutim, da bi se zaista stegao obruč oko Rusije, analitičari kažu da bi zapadne kompanije trebalo dobro da razmisle prije nego što ključnu tehnologiju prodaju zemljama za koje se zna da ih preprodaju Rusiji.

"Moramo da ulažemo više napora kada je riječ o kompanijama u našim zemljama da osiguramo da ne snabdijevaju tržište za reizvoz. Mnoge od njih slave rast prodaje Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Turskoj i ne shvataju, ili biraju da ignorišu, da to podstiče reizvoz, te da nije riječ o istinskom poslovanju u Emiratima ili Turskoj", kaže Tom Kiting, direktor Centra za istraživanje finansijskih prestupa i bezbjednosti pri Kraljevskom institutu za ujedinjene službe u Londonu.

Emirati tvrde da poštuju međunarodne zakone kada je riječ o pranju novca i sankcijama. Međutim, nalaze se na "sivoj listi" međunarodnih organizacija zbog zabrinutosti da ne radi dovoljno da zaustavi kriminalce i ekstremiste koji skrivaju bogatstvo u toj zemlji.

Turska pak pokušava da balansira bliske odnose i sa Rusijom i Ukrajinom, i pozicionira se kao posrednik. Zavisna je od ruskih energenata i turizma, ali su turske državne banke prošle godine obustavile transakcije kroz ruski platni sistem Mir zbog prijetnje od američkih sankcija.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine, SAD su sankcionisale gotovo 3.000 firmi i pojedinaca.

“Sjedinjene Države i njihovi saveznici i partneri ujedinjeni su u podršci Ukrajini u svijetlu ruskog neopravdanog, ilegalnog i ničim izazvanog rata. Bićemo uz Ukrajinu koliko god je potrebno", poručio je američki državni sekretar Entoni Blinken u saopštenju.

State Department takođe je sankcionisao ruskog državljanina povezanog sa plaćeničkom grupom Wagner, koji je omogućavao isporuke sjevernokorejskog oružja Rusiji.

Kažnjen je i ruski oligarh, za kojeg State Department navodi da ima lične veze sa ruskim ministrom odbrane Sergejom Šojguom i organizovanim kriminalom. Sankcije su uvedene i protiv pripadnika ruskih obavještajnih službi, te oligarha gruzijsko-ruskog porijekla za kojeg američke vlasti navode da je radio sa ruskom Federalnom službom bezbjednosti da utiče na gruzijsko društvo i politiku u korist Rusije.

XS
SM
MD
LG