U državi za državom, republikanci pokušavaju da ograniče mogućnosti za rano glasanje i glasanje poštom, koje su Amerikanci masovno koristili prošle godine, i to posebno - glasači demokrata.
Država Ajova, u centralnom dijelu Amerike, je jedan od prvih primjera tog trenda. Više od 2 miliona stanovnika Ajove registrovalo se da glasa na opštim izborima 2020, što je rekord u državi čija je ukupna populacija nešto veća od 3,1 milion.
Od 1,7 miliona birača koji su glasali u Ajovi prošlog novembra, više od milion je glasove poslalo poštom - što je takođe rekord, pošto su mnogi izbjegavali da odu na birališta za vrijeme pandemije.
Bivši predsjednik Donald Trump, republikanac, pobijedio je u Ajovi ali je izgubio na nacionalnom nivou od demokrate Joe Bidena.
Sada su republikanci, koji kontrolišu državnu skupštinu Ajove, usvojili zakon kojim se ograničava rano glasanje lično, i skraćuje vrijeme dozvoljeno za podnošenje zahtjeva za glasanje poštom. Republikanci tvrde da bi duže vrijeme na raspolaganju moglo da poveća nepravilnosti i lažno glasnaje, iako nema dokaza da se tako nešto dogodilo na izborima 2020.
"Republikanci: Ovo je poboljšanje"
“Pitanje koje najčešće dobijam je - zašto?", kazao je republikanac Bobi Kaufman, član državne skupštine Ajove, tokom debate o zakonu krajem februara. "Zašto to radimo izbornom zakonu? Zar ne mislite da smo imali uspješne izbore 2020? Da, mislim. Da li mislite da se u Ajovi dogodilo mnoštvo prevara na prošlim izborima? Ne, ne mislim. Ali posao državnih komiteta je da obezbijede integritet izbora. Prave se izmjene na bolje, i to je tačno ono što danas radimo."
Ono što republikanci promovišu kao sprječavanje potencijalnih izbornih neregularnosti, demokrate vide kao gušenje biračkih prava koje će nesrazmjerno pogoditi manjine i druge grupe demokratski orijentisanih birača, koje ponekad imaju poteškoće da izađu na birališta na sam izborni dan.
"Građani Ajove se protive ovom zakonu i od nas očekuju da se postaramo da bude lako da se glasa a teško da se manipuliše glasovima", objasnio je svojim kolegama demokrata Erik Gjerde na sjednici uoči glasanja o predloženim mjerama. "Želimo da sloboda glasanja bude što je moguće jednostavnija za svakog birača u Ajovi. U zajednici koju predstavljam živi mnogo ljudi koji rade više poslova, koji su roditelji, i potrebna im je fleksibilnost da glasaju kada imaju vremena za to."
Demokrate nisu uspele da spriječe republikance u Ajovi i zakon je usvojen u oba doma državne skupštine uz jedinstvenu, republikansku većinu. Ta država nije jedinstven slučaj i demokrate dižu uzbunu.
Na nedavnom pretresu u Vašingtonu, novoizabrani demokratski senator iz Džordžije Džon Osof rekao je da bi novi zakonski prijedlog u njegovoj državi spriječio glasanje manjina, nesrazmjerno u odnosu na druge kategorije birača.
Osof je rekao da bi zakon "na primjer, otežao građanima Džordžije da glasaju, i okončao rano glasanje u nedelju, koje odgovara crncima i biračima iz radničke klase."
"Nema racionalnog razloga"
Izborni posmatrači kažu da su Džordžija i Ajova među nekoliko desetina država u kojima republikanci pokušavaju da promijene izborne zakone. Kažu da nije slučajno što se to događa neposredno poslije izbornih pobjeda demokrata.
“Prilično je široko rasprostranjeno", izjavila je za Glas Amerike u nedavnom intervjuu preko Skajpa Mišel Kanter Koen, savjetnica Centra za pravedne izbore.
“Mene, koja već izvesno vrijeme radim u oblasti glasačkih prava ne iznenađuje što je došlo do reakcije poslije visokog odziva na izborima."
Centar za pravedne izbore je neprofitna, nestranačka organizacija koja se bavi glasačkim pravima i reformom registracije na izborima. Kanter Koen kaže da joj je teško da razumije mnoge od promjena koje se trenutno razmatraju po državnim skupštinama.
“Nema ponuđenog racionalnog objašnjenja za te promjene", izjavila je za Glas Amerike. "Nije da, na primjer, postoji problem s tim da birališta budu otvorena do 9 umjesto do 8. U stvari, radnicima koji rade dugo radno vrijeme možda jedino odgovara da glasaju u to vrijeme."
Drugi kažu da je teško predvideti konačni rezultat republikanskih inicijativa.
“Mnogo stvari čiji je cilj bio da se objektivno suzbiju glasačka prava je, umjesto toga, razbjesneio ljude koji su se onda pojavili u rekordnom broju", primjećuje Džesika Hjuzman, direktorka Voutbit, nezavisne, nestranačke medijske organizacije koja prati integritet izbora.
Ona kaže da su neke od predloženih reformi praktične i da nisu problematične.
“Ima mnogo država, na primjer, u kojima je rok za prijavu za glasanje poštom bio nerealistično blizu izbora. Tako da administratori jednostavno nisu imali vremena da pošalju glasačke listiće biračima kako bi ovi mogli da ih popune i vrate", izjavila je Hjuzman za Glas Amerike preko Skypea.
“Ali svakako nema potrebe da se promijene široki dijelovi izbornog sistema, kao što se sada pokušava. Vidite države kako vrše preteranu korekciju u odnosu na pominjane probleme sa izbora 2020, koji nisu bili stvarni, kako bi zadovoljili najekstremni dio svoje baze."
Reforma izbornog zakona u Ajovi sada čeka potpis republikanskog guvernera te države. To je prva u, kako Hjuzman kaže, mogućem talasu promjena zakona u više država, uoči izbora za Kongres 2022, koji će odlučiti koji će dio Bajdenovih ciljeva u drugoj polovini mandata moći da se zaista realizuje i pretvori u zakone.
