Govoreći na godišnjoj konferenciji Konzervativne političke akcije (CPAC) na Floridi, Trump je izvještaje da kuje planove o trećoj stranci nazvao "lažnim vestima". Bivši predsjednik je proteklih mjeseci bio u sukobu sa republikancima koji su odbacili njegov pokušaj da ospori rezultat predsjedničkih izbora, i glasali za njegov opoziv.
Obraćajući se svojoj konzervativnoj publici, Trump je nagovijestio da je spreman da se ponovo kandiduje za predsjednika 2024, i ponovio svoje diskreditovane, neistinite tvrdnje da su demokrate "ukrale" izbore 2020.
Bivši predsjednik oštro je kritikovao administraciju demokrate Džoa Bajdena, navodeći da je Bajden imao "najkatastrofalniji prvi mjesec od bilo kog predsjednika u savremenoj istoriji", i dodao da se "za kratkih mjesec dana stiglo od Amerike prvo do - Amerike na zadnjem mjestu".
Tramp je obećao da će voditi kampanju za "snažne, odlučne republikanske lidere" kako bi povratili kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom na kongresnim izborima 2022, a zatim i Bijelom kućom, dvije godine kasnije.
“Pitam se ko će to biti", rekao je Trump o predsjedničkom kandidatu svoje stranke 2024. "Ko li će to biti?"
U govoru koji je trajao 90 minuta, nije ostavio mnogo sumnje da bi to mogao da bude on sam, pozivajući se na anketu urađenu na stranačkoj konferenciji koja je pokazala da ima rejting popularnosti od 97% poslije četvorogodišnjeg mandata u Bijeloj kući, iako ankete na nacionalnom nivou pokazuju da Biden ima visok rejting popularnosti, dok Trumpov pada.
Tramp je nastavio da iznosi neosnovane optužbe da je prevarom spriječen da dobije drugi mandat. Izrazio je posebno nezadovoljstvo prema Vrhovnom sudu, u kome većinu imaju konzervativci, od kojih je troje sudija upravo on imenovao. Izjavio je da najviši sud zemlje "nije imao petlju" da održi pretres o njegovim tvrdnjama o izbornoj prevari. Trump i njegove pristalice izgubile su oko 60 sudskih procesa u vezi sa novembarskim izborima.
Njegove pristalice na konferenciji su vikale "Ti si pobijedio!" - iako je Bajden osvojio 7 miliona glasova više na nacionalnom nivou, a Elektorski koledž glasao za Bajdena sa 306 glasova prema 232 za Trumpa.
Bivši predsjednik nije direktno pomenuo upad stotina svojih pristalica u zgradu Kongresa 6. januara - haos u kome je nastradalo petoro ljudi, niti proces opoziva, na osnovu optužnice da je podstakao svoje pristalice da odu u Kongres i pokušaju da spriječe potvrdu Bajdenove pobjede.
Međutim, u govoru je pomenuo po imenu svih 10 republikanaca u Predstavničkom domu koji su glasali za njegov opoziov i svih sedmoro senatora koji su glasali da ga osude. “Otarasite ih se!", zahtijevao je Trump.
Bivši predsjednik je napao Bajdena zbog desetina uredbi koje je donio, novih direktiva koje su poništile Trumpovu imigracionu politiku kako bi se migranti spriječili da prelaze američko-meksičku granicu, i pozvale na ponovno pridruživanje SAD Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i međunarodnom Pariskom klimatskom sporazumu.
Trumpove pristalice su zviždale i negodovale na pominjanje da se Bajden pridružio Pariskom sporazumu.
Donald Trump je, takođe, u govoru zahtijevao da Bajden otvori škole širom zemlje, optužujući ga za lojalnost sindikatu nastavnika, i napao predloženi paket pomoći pogođenima pandemijom u iznosu od 1,9 hiljada milijardi dolara, navodeći da će veliko parče "otići demokratskim gradovima sa lošom upravom."
Dok se mililoni Amerikanaca sada vakcinišu protiv virusa, Trump je poručio: "Ne zaboravite da je to bio naš plan."
Bajdenova Bijela kuća nije željela da reaguje na navode iz Trumpovog govora.
"Dok Republikanska stranka bira svoj budući put, predsjednik Bajden ostaje potpuno fokusiran na to da se pobijedi virus, otvore škole i Amerikanci vrate na posao", saopštio je poslije govora portparol Bijele kuće Majkl Gvin.
CPAC je osnovan 1973. i pomogao je Trumpu da započne političku karijeru 2011. Nastup na konferenciji je prvo Trumpovo pojavljivanje u javnosti od izlaska iz Bijele kuće 20. januara.
CPAC je jedno od najvažnijih godišnjih okupljanja konzervativaca i održava se u momentu kada se odlučuje kuda će ići Republikanska stranka - da li će se distancirati od bivšeg predsjednika ili ostaje uz njega. Trumpov rejting je i dalje dobar - prema istraživanju Galupa podržava ga 94 odsto republikanaca.
Ipak, podjele unutar stanke su postale vidljivije kada je Senat odlučivao o opozivu Trumpa, za šta je glasalo i sedam republikanskih senatora. Trump ih je žestoko kritikovao, zajedno sa 10 republikanskih članova Predstavničkog doma koji su takođe glasali za njegov opoziv.
Kritike su u posljednje vrijeme usmjerene na lidera senatske manjine Miča Mekonela. Iako je Mekonel glasao da Trump bude oslobođen, u govoru poslije glasanja je rekao da je bivši predsjednik "praktično i moralno odgovoran za podstrekivanje nereda i opsadu Kongresa".
Trump je nazvao Mekonela "sumornim, smrknutim političarem koga samo zanima lična korist" i rekao da, ukoliko republikanski senatori zadrže Mekonela kao svog lidera, "neće ponovo pobijediti".
Uprkos svađi, Mekonel je rekao da to ne smije da poremeti pokušaje republikanaca da ponovo osvoje Bijelu kuću, čak i ako se Trump ponovo kandiduje. Na pitanje Fox Newsa da li će podržati Trumpovu ponovnu nominaciju za 2024, Mekonel je rekao "Apsolutno".
Iako su neki nezadovoljni Trampom, bivši predsjednik i dalje ima podršku mnogih državnih i lokalnih republikanskih zvaničnika.
Trump je nagovijestio da njegova politička karijera nije završena, ali još nije otkrio kako želi da je nastavi.
"Naš istorijski, patriotski pokret MAGA je tek u začetku. Imam mnogo toga da vam kažem u narednim mjesecima, i radujem se nastavku našeg zajedničkog puta", rekao je nakon glasanja o opozivu.
Senator iz Južne Karoline Lindzi Grejem, inače Trumpov saveznik, ocijenio je da je Trump "najenergičniji član Republikanske stranke"
"Mogu samo da kažem da on ima najveći potencijal u Republikanskoj partiji. Treba nam Trump", kazao je Grejem za Fox News.
Neki republikanci, međutim, misle drugačije. Senator iz Luizijane Bil Kesidi, koji je glasao da Trump bude proglašen krivim u Senatu, kaže da je "Republikanska stranka više od jedne osobe, da su u pitanju ideje".
Kesidi se zalaže za novi put stranke, ali zbog stava da se distancira od Trumpa već je trpio posljedice kada mu je stranka izrekla javnu kritiku.
Predstavnica u Kongresu Liz Čejni jedna je od 10 republikanaca koji su u Predstavničkom domu glasali da Trump bude proglašen krivim za podsticanje pobune. Ona je takođe dobila javnu kritiku od stranke zbog toga, a republikanci su je ponovo javno ukorili kada je rekla da "Trump ne bi trebalo da ima ulogu u stranci".
Ove godine na konferenciji CPAC govoriće i Trampovi saradnici: bivši državni sekretar Majk Pompeo, guverner Floride Ron DeSantis, guvernerka Južne Dakote Kristi Noem.
Na spisku nema bivšeg potpredsjednika Majka Pensa. Mediji prenose da mu je upućen poziv da se obrati konferenciji, ali da je to odbio. Pens i Trump su se, nakon četiri godine u Beloj kući razišli u svađi, jer je Pens potvrdio rezultate predsjedničkih izbora, uprkos Trumpovoj želji da to ne uradi.
Konferenciji se nije obratio ni Mič Mekonel.
Predsjedavajući CPAC Met Šlap, inače blizak Trumpov saradnik, pobrinuo se za to da na konferenciji govore oni koji podržavaju bivšeg predsjednika. Organizovao je i panele o integritetu izbora, na kojima će se raspravljati o Trumpovim nedokazanim tvrdnjama da su izbori 2020. pokradeni.
CPAC se ove godine održava u Orlandu, jer lokalni pandemijski propisi na Floridi dozvoljavaju održavanje skupova u zatvorenom prostoru, uz nošenje maski i fizičku distancu.
