Amerikanci svake godine trećeg ponedjeljka u januaru odaju počast ubijenom vođi pokreta za građanska prava koji je pedesetih i šezdesetih organizirao nenasilne prosvjede protiv južnjačke segregacije, borbu za jednakost crnaca i glasačka prava.
U događaju tradicionalno sudjeluju ljudi koji obilježavaju Kingovo djelo sudjelujući u projektima za opće dobro. Međutim, i pandemija i upozorenja na nasilje u gradovima diljem države utjecali su na to kako se dan može obilježiti ove godine.
Praznik dolazi samo dva dana prije Bidenove inauguracije u Washingtonu, gdje se očekuje da će do 25.000 vojnika Nacionalne garde pružiti sigurnost nakon prošlotjednog nasilja u američkom Kapitolu gdje je pro-Trumpova rulja upala u zgradu, a pet osoba je umrlo.
Federalni dužnosnici rekli su da su neki od onih koji su sudjelovali u neredima bili bijeli supremacisti. Također su upozorili na potencijal daljnjeg političkog nasilja u Washingtonu i u glavnim gradovima države. Nacionalni centar Washingtona inauguracijom je zatvoren za širu javnost, a gradski sustav javnog prijevoza dramatično je ograničen zbog prijetnji uoči Dana inauguracije.
Izmijenjene proslave
Projekti usluga u zajednici još se uvijek odvijaju na području Washingtona, ali organizatori izbjegavaju područja koja su ograničena i vode računa o smjernicama socijalnog udaljavanja kako bi ograničili širenje koronavirusa.
Zajednica Restona u državi Virginia održava 36. godišnju proslavu Kingova života s projektima kao što su čišćenje smeća i pravljenje paketa sa hranom za one koji su u skloništima za beskućnike.
Ostale grupe iz Washingtona odaju počast Kingu putem interneta. Washingtonsko kazalište Folger održat će godišnju počast Kingu uz čitanja Kingovih govora, dok je Nacionalni muzej afroameričke povijesti i kulture organizirao besplatni virtualni glazbeni koncert.
U Atlanti u državi Georgia, Nacionalni povijesni park Martin Luther King mlađi, koji uključuje i kuću u kojoj je King rođen, također virtualno slavi praznik. Zatvoren je od sredine marta zbog pandemije.
U Montgomeryju u Alabami, gdje je King nekoć bio propovjednik, Memorijalni centar za građanska prava održao je u petak virtualni događaj u spomen na Kingovu ostavštinu. Uoči događaja, direktor centra, Tafeni English, rekao je u izjavi, "U svjetlu događaja proteklog tjedna, jasno je da imamo mnogo posla za borbu protiv prevlasti bijelaca u ovoj zemlji i osigurati da obećanje pokreta za građanska prava kojem je dr. King predao svoj život u potpunosti je ostvareno. "
Nenasilni pokret
Za Kinga je ključ uspjeha pokreta za građanska prava bila njegova strategija nenasilnog protesta, koju je zagovarao kao alternativu oružanom ustanku. King je rekao da su ga nadahnula učenja indijskog vođe Mahatme Gandhija. Pokret je testiran na mjestima poput Birminghama u Alabami, gdje je policija koristila napadačke pse i vatrogasne cijevi za rastjerivanje školske djece, te u Selmi u Alabami, gdje je marš iz 1965. zapamćen kao "Krvava nedjelja" jer je policija napala prosvjednike.
Samo nekoliko sedmica nakon mirnog marša 1963. u Washingtonu, koji je okupio 250 000 ljudi, tragedija je pogodila Birmingham u Alabami. Bomba je eksplodirala u baptističkoj crkvi 16. ulice za vrijeme nastave u nedjeljnoj školi, usmrtivši četiri mlade djevojke, a 23 su ranjene. Neki su se Afroamerikanci htjeli osvetiti, uključujući članove militantne skupine poznate kao Crne pantere.
Međutim, postojani i miroljubivi nenasilni pokret održao je svoj smjer i dosegao prekretnicu 1964. godine, kada je predsjednik Lyndon Johnson potpisao Zakon o građanskim pravima zabranjujući rasnu segregaciju na javnim mjestima i King dobio Nobelovu nagradu za mir.
Sljedeće godine, Zakon o biračkim pravima zabranio je postupke koji su se koristili da spriječe Crnce da sudjeluju na izborima. Kingov vlastiti život završio je nasiljem kada je 1968. godine, u dobi od 39 godina, izvršen atentat u Memphisu u državi Tennessee, gdje je podržavao štrajkajuće sanitarne radnike.
