Linkovi

51 godina od ubistva Martina Luthera Kinga mlađeg


Martin Luther King mlađi drži svoj poznati govor „Ja imam san” pred hiljadama ljudi u Washingtonu 1963. godine.
Martin Luther King mlađi drži svoj poznati govor „Ja imam san” pred hiljadama ljudi u Washingtonu 1963. godine.

U aprilu se navršava 51 godina od ubistva Martina Luthera Kinga mlađeg, afroameričkog lidera pokreta za građanska prava koji je promijenio i Ameriku i svijet. Od tada, Amerika je postigla veliki napredak kad je riječ o rasama, ali duboke podjele još postoje.

Govor koji je Martin Luther King održao 29. augusta 1963. pokrenuo je naciju i razgovor o pitanjima građanskih prava i ekonomske nepravde u Americi, kaže profesorica rasa medija i komunikacija na Američkom Univerzitetu Sherri Williams.

„Ono što je zapravo pokušavao postići bila je rasna jednakost, ali i ekonomska pravda. Znamo da je neposredno prije smrti radio na kampanji za siromašne, da je bio u Memphisu i sarađivao sa sanitarnim radnicima koji su štrajkovali i zapravo se samo borili za pristojne dnevnice”, kaže Williams.

Greg Carr sa Univerziteta Howard kaže da, iako je postignut određeni napredak, ekonomske razlike još postoje.

„Ako generalno pogledate crnu Ameriku u kontekstu ekonomije i crne porodice u ovoj zemlji, na svaki dolar koji posjeduje bijelo domaćinstvo, crno domaćinstvo posjeduje 10 centi. U prosjeku, u crnom domaćinstvu nalazi se jedna desetina bogatstva bijelog domaćinstva. To je apsurdno”, kaže Carr.

Martin Luther King mlađi sa ljudima koji se bore za građanska prava prelazi most Edmunda Pettusa, Selma, Alabama, 21. marta 1965. godine.
Martin Luther King mlađi sa ljudima koji se bore za građanska prava prelazi most Edmunda Pettusa, Selma, Alabama, 21. marta 1965. godine.

Međutim, sadašnja relativno jaka američka ekonomija povećala je tržište rada za sve rase. Stopa nezaposlenosti za crnce pala je ispod šest procenata prošle godine, što je najniže od 1972. godine. Ipak, prema nedavnoj studiji Univerziteta Harvard, polovica svih crnih Amerikanaca doživljava diskriminaciju na radnom mjestu.

Yonas Beshawred je softverski inženjer koji radi u Silicijskoj dolini. On kaže da se kao afrički imigrant suočava s istom vrstom diskriminacije kao i crni Amerikanci.

„To se vidi na sitnim stvarima. Odeš na sastanak s investitorima i jasno ti je da oni jednostavno ne žele čuti šta imaš da kažeš. Možda je do tvoje poslovne ideje, možda do onoga na čemu radiš. Ali ponekad nekako možeš osjetiti da je samo zbog tebe i boje tvoje kože, prema čemu oni uopšte nisu otvoreni. Jednostavno se ne moraju često baviti ljudima drugačije boje kože. Ja to onda samo odbacim, kažem - OK, nije to za mene, idemo dalje”, kaže Beshawred.

Policijska brutalnost u pretežno afroameričkim zajednicama još je jedan izvor zabrinutosti. Time se bavi pokret Black Lives Matter (Crni životi su važni) koji se pojavio 2014. godine, nakon što je u državi Missouri bijeli policajac upucao crnca.

„Pokret (Black Lives Matter) otvorio nam je oči za sve. Pomoglo nam je da shvatimo da, iako nas trenutno možda ne smatraju humanim ili moćnim, plodovi našeg rada će uskoro doći”, kaže pristalica pokreta Blakc Lives Dennis Rodriguez

Biti crnac u Americi sigurno se mnogo promijenilo od čuvenog govora Martina Luthera Kinga „Imam san”. Amerika je dvaput glasala za afroameričkog predsjednika 2008. i 2012. godine, ali potrebno je još mnogo toga za poboljšanje odnosa među rasama - što pokazuje i skorašnje ponovno oživljavanje grupa za bijelu nadmoć.

XS
SM
MD
LG