Linkovi

Top priča

Hiljade ljudi obilježile godišnjicu istorijskog Marša na Washington

A demonstrator pumps his fist as others gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020.

Hiljade ljudi okupile su se u petak na maršu u američkoj prijestolnici Washingtonu da bi odbacile rasizam, protestovale protiv policijske brutalnosti i obilježile godišnjicu Marša na Washington 1963. godine.

Učesnici marša okupili su se ispred spomenika Abrahamu Lincolnu, gdje je lider borbe za građanska prava Martin Luther King mlađi prije 57 godina održao istorijski govor "Imam san", u kojem je iznio viziju rasne jednakosti, koja još nije ostvarena za milione Amerikanaca.

"Želim da dam prostor okupljenim Afroamerikancima da kažu da nisu u redu. Mi smo kao bezimene bake koje su izašle na ulice i poručile 'natjeraćemo vas da ispunite ono za šta kažete da se Amerika zalaže'. Ovdje smo. Ne idemo nigdje", poručio je Jumaane Williams​, aktivista iz New Yorka u obraćanju učesnicima marša.

Frank Nitty​, aktivista pokreta "Životi crnaca su važni" u Wisconsinu, organizovao je šetnju od Milwaukeeja do Washingtona od 1.200 kilometara, koja je trajala 24 dana.

"Moj unuk neće protestovati zbog istih stvari zbog kojih je u maršu učestvovao moj deda", poručio je on.

Godišnjica govora i Marša na Washington obilježava se na kraju ljeta koje su obilježili rasni nemiri i protesti, podstaknuti smrću nenaoružanog Afroamerikanca Georgea Floyda koji je preminuo nakon što mu je bijeli policajac gotovo devet minuta držao koljeno na vratu.

Participants surround the Reflecting Pool at the Lincoln Memorial as demonstrators gather for the "Get Your Knee Off Our Necks" March on Washington in support of racial justice in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst/Pool
Participants surround the Reflecting Pool at the Lincoln Memorial as demonstrators gather for the "Get Your Knee Off Our Necks" March on Washington in support of racial justice in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst/Pool

Skup se održava i poslije incidenta u Kenoshi u Wisonsinu, gdje je bijeli policajac prošle nedjelje upucao 29-godišnjeg Afroamerikanca Jacobea Blakea, što je dovelo do protesta i nasilja, u kojem su poginule dvije osobe.

“Moramo da stvorimo drugačiju svijest i klimu u našoj zemlji. To se neće dogoditi ako se ne mobilišemo", poručio je u četvrtak Martin Luther King treći, sin čuvenog borca za građanska prava i jedan od organizatora marša.

King i i sveštenik, takođe borac za ljudska prava Al Sharpton​, čija je ogranizacija "Nacionalna mreža za akciju" isplanirala skup u petak, saopštili su da je cilj marša da se pokaže hitnost usvajanja policijske reforme, da se odbaci rasno nasilje i da se zahtijeva zaštita biračkih prava uoči izbora u novembru. Obojica će govoriti u petak.

Rev. Al Sharpton, center, whose National Action Network organized the "Commitment March: Get Your Knee Off Our Necks" protest against racism and police brutality, arrives at the Lincoln Memorial in Washington, D.C.
Rev. Al Sharpton, center, whose National Action Network organized the "Commitment March: Get Your Knee Off Our Necks" protest against racism and police brutality, arrives at the Lincoln Memorial in Washington, D.C.

Da bi naglasio hitnost rješavanja aktuelne situacije, Sharpton je između ostalih okupio porodice ubijenih Afroamerikanaca - Jacobea Blakea, Georgea Floyda, Breonne Taylor, Raysharda Brooksa, Ahmauda Arberyja, Trayvon Martin, Erica Garner i mnoge druge,

Poslije komemorativnog skupa, na kojem će između ostalog govoriti advokat za građanska prava Ben Crump, koji zastupa nekoliko porodica žrtava, učesnici marša će prošetati do spomenika Martinu Lutheru Kingu mlađem, a zatim se razići.

Očekivalo se da broj učesnika marša bude manji nego što je prvobitno bilo planirano zbog restriktivnih mjera koje su gradske vlasti uvele usljed pandemije koronavirusa, a kojima se ograničava dolazak posjetilaca iz drugih krajeva SAD. Zbog toga su organizovani slični skupovi u Južnoj Karolini, Nevadi, Floridi i drugim državama.

Hiljade učesnika u petak su stajale u dugim redovima, a organizatori su institirali na mjerenju temperature. Takođe su podsjetili učesnike da drže fizičku distancu i nose maske tokom skupa.

Dok bude trajao marš u Washingtonu, Sharpton je pozvao stanovnike drugih država da se okupe ispred kancelarija senatora, koji ih zastupaju u Kongresu i zahtijevaju da se sprovede policijska reforma na federalnom nivou.

Poručio je i da bi demonstranti trebalo da traže da se snažnije zaštite biračka prava u SAD, u znak sjećanja na pokojnog kongresmena Johna Lewisa, koji je govorio tokom originalnog Marša na Washington.

Predstavnički dom, u kojem većinu imaju demokrate, u junu je usvojio prijedlog zakona o reformi policije, nazvan po Georgeu Floydu, kojim bi bili zabranjeni pojedini grubi policijski zahvati i ukinut imunitet za policajce.

U julu, poslije smrti kongresmena Lewisa, demokratski senatori ponovo su podnijeli zakonski prijedlog kojim bi bila vraćena jedna od odredbi istorijskog Zakona o biračkim pravima iz 1965. godina, koju je Vrhovni sud ukinuo 2013. godine.

Zakonom se prethodno zahtijevalo od država, koje imaju istoriju suzbijanja biračkih prava, da traže odobrenje federalnih organa prije mijenjanja pravila za glasanje.

Obje mjere čekaju na raspravu u Senatu, koji kontrolišu Republikanci.

“Zahtijevamo da se usvoje ti prijedlozi. Senatori nisu ništa uradili tim povodom. Zbog toga možemo da im kažemo: Dali smo vam šansu, mi kao narod, kao Afroamerikanci, bijelci, latinosi i hispanci i sada ćemo na izborima da izglasamo vašu smjenu", poručio je King.

Takođe je dodao: “Niz senatora mora da ode zato što nemaju kapacitet ili ga nisu pokazali da shvate šta mora da se dogodi u zajednici".

Demonstrators gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Erin Scott
Demonstrators gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Erin Scott

Obilježavanje Marša na Washington počelo je u četvrtak veče virtuelnim skupom na kojem su govorili aktivista za biračka prava Stacey Abrams​, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i dobitnik Oskara Mahershala Ali .

Pokret za pravdu se nastavlja zahvaljujući aktivizmu ogromnog broja mladih ljudi. Moramo da nastavimo da se borimo", poručila je Pelosi.

U petak veče, "Pokret za živote crnaca", koalicija više od 150 organizacija koje predvode Afroamerikanci i koje su dio šireg pokreta "Životi crnaca su važni", održaće virtuelnu Nacionalnu konvenciju Afroamerikanaca.

Biće objavljena i afroamerička politička agenda, u okviru koje će se ojačati pozivi za ukidanje finansiranja poliicije u korist ulaganja u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, rješavanje stambenih pitanja i druge socijalne usluge u afroameričkim zajednicama, saopštili su organizatori.

See all News Updates of the Day

Biden "vrlo optimističan" da će plan za mrežu socijalne zaštite biti odobren

Predsjednik SAD Džo Bajden u Kerniju, Nju Džersi, 25. oktobra 2021.

Predsednik SAD Joe Biden rekao je u ponedeljak da je "veoma optimističan" u vezi sa dovršavanjem dogovora ove nedelje o njegovom umanjenom planu potrošnje na mrežu socijalnog osiguranja, što je procjena koju je ponovio jedan od demokratskih zakonodavaca centrista koji je oklijevao u davanju podrške.

Biden je rekao novinarima u Delaveru da je njegov nedeljni sastanak sa senatorom Zapadne Virdžinije Džoom Mančinom, koji je tražio oštre rezove u Bidenovom originalnom paketu od 3,5 hiljade milijardi dolara, "prošao dobro".

Razgovarali su o posljednjim detaljima u paketu koji bi mogao da se smanji na otprilike polovinu tog iznosa, a Mančin je insistirao na iznosu od 1,5 hiljada milijardi dolara.

"Još nekoliko stvari koje treba riješiti, ali prošlo je dobro", rekao je Biden.

Kasnije je Mančin rekao da vjeruje da će postojati "konceptualni okvir" za Bidenov paket kasnije tokom nedelje. Čak i sa smanjenjem potrošnje, to bi predstavljalo jednu od najvećih ekspanzija u SAD. vladina mreža socijalne zaštite za američke porodice od 1960-ih.

Ali ostalo je nejasno na kojim je pozicijama druga demokratska članica kongresa, senatorka Kirsten Sinema iz Arizone, po pitanju ove verzije dogovora. Ona se protivila Bidenovom planu da poveća poreze na korporacije i pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.

Nakon toga, Biden i ključni demokratski zakonodavci sada predlažu da se pojačaju prinude protiv poreskih prestupnika kako bi se povećali državni prihodi i osmislili nova povećanja poreza koja bi ciljala na procijenjenih 700 američkih milijardera.

Sekretarka finansija Dženet Jelen rekla je za CNN u nedelju da će zakon imati za cilj "izuzetno bogate pojedince" i vjerovatno oporezovati njihove nerealizovane kapitalne dobiti koje se sada oporezuju samo kada prodaju imovinu.

Podrška i Mančina i Sineme, politički najumjerenijih zakonodavaca u klubu demokrata u Senatu, od suštinskog je značaja da bi bilo koji Bidenov zakon o mreži socijalne zaštite dobio odobrenje Kongresa.

Sa Senatom koji čini 100 mjesta i koji je ravnomjerno podijeljen između republikanaca i demokrata, svih 50 demokrata bi moralo da podrži zakon, na šta se dodaje glasanje potpredsjednice SAD Kamale Harris. Trenutno nijedan republikanac ne podržava zakon.

Nensi Pelosi, predsjednica Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, rekla je za CNN u nedelju da je čak i sa upola prvobitne veličine paket "još uvijek veći od bilo čega što smo ikada uradili u pogledu rješavanja potreba američkih radnih porodica", sa univerzalnim predškolskim obrazovanjem i poreskim olakšicama za sve osim za najbogatije roditelje.

Ona je rekla da je 90 odsto mjera dogovoreno.

Kako se finaliziraju detalji plana mreže socijalne zaštite, lider Predstavničkog doma je rekla da je njen plan da Dom glasa kasnije ove sedmice o dvopartijskoj infrastrukturnoj mjeri vrijednoj hiljadu milijardi dolara koja je već odobrena u Senatu za popravljanje propadajućih puteva i mostova u zemlji i proširenje širokopojasnog pristupa internet usluga širom Sjedinjenih Država.

"Optimistična sam da to možemo da uradimo", rekla je ona.

Plan potrošnje na infrastrukturu privukao je podršku 19 republikanaca u Senatu, zajedno sa svih 50 demokrata, ali su progresivne demokrate u Domu blokirale njegov prolaz dok se ne postigne dogovor o zakonu o mreži socijalne zaštite koji smatraju većim zakonodavnim prioritetom.

Ukida se zabrana putovanja u SAD, potrebno da putnici budu vakcinisani

ARHIVA - Putnici na aerodromu (Foto: REUTERS/Brendan McDermid)

Američki predsjednik Joseph Biden donio je izvršnu uredbu po kojoj će biti potrebno da strani državljani koji putuju u Sjedinjene Države budu potpuno imunizovani, saopštila je Bijela kuća.

Istovremeno se od 8. novembra ukida zabrana putovanja u Sjednjene Države, uvedena početkom 2020.godine, putnicima iz Šengenskog prostora, Kine, Indije, Brazila, Južne Afrike.

U interesu je Sjedinjenih Država da se odstupe od ograničenja koja važe za svaku pojedinačnu zemlju koja su se primjenjivala tokom pandemije COVID19 i usvoje politiku koja se prvenstveno oslanja na vakcinaciju – da bi se unaprijedio bezbjedan nastavak međunarodnih avioputovanja u Sjedinjene Države”, navodi se u objavi američkog predsjednika.

Bijela kuća je potvrdila da su djeca mlađa od 18 godina izuzeta od novih pravila, kao i osobe sa zdravstvenim problemima.

Takođe, Bidenova administracija precizirala je šta aviokompanije treba da učine kako bi potvrdile da su putnici vakcinisani prije ukrcavanja na letove prema Sjedinjenim Državama.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), naveli su da će biti prihvaćene sve vakcine koje su odobrila američka regulatorna tijela ili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Takođe, prihvatiće i ukoliko su putnici primali mješovite doze vakcina.

CDC bi sljedećeg ponedeljka trebalo da izda nove smjernice za praćenje kontakata – prema kojima će aviokompanije biti u obavezi da prikupljaju podatke od putnika zbog praćenja onih koji su potencijalno bili izloženi različitim sojevima kovida 19.

Takođe, putnici će biti u obavezi da dostave dokumentaciju o vakcinaciji dobijenu od, kako je navedeno, zvaničnog izvora. Istovremeno, aviokompanije bi trebalo da pruže dokaz da je putnik posljednju dozu vakcine primio dvije nedelje uoči putovanja.

Mjerama je propisano i da bi putnici trebalo da dostave negativan test na koronavirus urađen 72 sata od momenta polaska na put.

Bijela kuća je navela da je potrebno da nevakcinisani Amerikanci i strani državljani, koji mogu biti izuzeti od novih pravila, dostave negativan kovid test u roku od 24 časa prije polaska.

Biden u finalnom pokušaju da osigura prolaz zakona o socijalnoj sigurnosti

The US Capitol is seen in Washington, DC on October 24, 2021.

Američki predsjednik Joe Biden održao je u nedjelju privatni sastanak s dva ključna senatora dok žuri da dovrši detalje o zakonu socijalne sigurnosti i planu potrošnje za kontrolu klime koji će biti predstavljen u Kongresu već u ponedjeljak.

Predsjednik je ugostio lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera u svom domu u (sjeveroistočnom gradu) Wilmingtonu, Delaware, zajedno sa senatorom Joeom Manchinom iz Zapadne Virdžinije, jednim od dva ključna poslanika u Bajdenovoj vlastitoj Demokratskoj stranci koji je pozvao na oštre rezove predsjednikovog originalnog plana od 3,5 triliona dolara kojim se predlaže najveće proširenje državnih beneficija američkim porodicama u posljednjih pet decenija.

U saopćenju ureda za štampu Bijele kuće kaže se da su trojica muškaraca vodili “produktivnu diskusiju o Agendi Build Back Better”, formalnom nazivu Bajdenovog takozvanog plana “ljudske infrastrukture”, “uključujući opremanje Amerikanaca da se vrate na posao i stvaranje naše ekonomije za srednju klasu – ne samo one na vrhu.”

U saopštenju se navodi da je trojac "nastavio da napreduje" i pristao da ostane "u bliskom kontaktu jedni s drugima i širokim spektrom članova koji su naporno radili na ovim pregovorima".

FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.
FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.

S obzirom na to da je Senat od 100 članova podjednako podijeljen između republikanaca i demokrata, politički dogovor i glasovi Manchina i senatora Kyrsten Sinema iz Arizone, dva najumjerenija člana demokratskog kluba, ključni su za usvajanje zakona, zajedno sa glasom potpredsjednice Kamale Harris. Trenutno nijedan republikanac ne podržava zakon.

Bajden je izrazio nadu da će ove sedmice moći postići dogovor o onome što je priznao da će biti ograničeniji plan potrošnje od oko 2 biliona dolara ili manje, uz neke odredbe, kao što su dvije godine koledža bez školarine, izbačene iz konačnog paketa i drugi, poput plaćenog odsustva radnika i stomatološkog osiguranja za starije Amerikance, skraćeni ili odgođeni.

House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.
House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi, liderka Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, rekla je za CNN-ovu emisiju "State of the Union" da je 90% mjere "saglasno" i da se piše u nedelju, a konačni detalji tek treba da budu biti razrađen. Ona je rekla da će to biti predstavljeno u ponedjeljak.

„Sada smo skoro tamo“, rekla je.

Pelosi je rekla da će, uprkos vjerovatnoći da će originalni Bidenov prijedlog potrošnje biti približno prepolovljen, biti "veći od svega što smo do sada učinili u smislu pomoći porodicama", s produženim poreznim kreditima za sve osim za najbogatije roditelje i univerzalne predškolsko školovanje za trogodišnju i četverogodišnju djecu.

Kako se finaliziraju detalji plana mreže socijalne sigurnosti, čelnica Predstavničkog doma je rekla da je njen plan da Dom glasa kasnije ove sedmice o dvopartijskoj infrastrukturnoj mjeri vrijednoj trilione dolara koja je već odobrena od strane Senata za popravljanje propadajućih puteva i mostova u zemlji i proširenje širokopojasnog pristupa internet usluga širom Sjedinjenih Država.

"Optimistična sam da to možemo učiniti", rekla je.

Plan potrošnje na infrastrukturu privukao je podršku 19 republikanaca u Senatu, zajedno sa podrškom svih 50 demokrata, ali napredni demokrati u Domu blokirali su njen prolaz tamo dok se ne postigne dogovor o zakonodavstvu o mreži socijalne sigurnosti.

Predstavnik Ro Khanna iz Kalifornije, ključni član Progresivnog poslaničkog kluba Predstavničkog doma, rekao je za "Fox News Sunday" da je predsjednik nedavno rekao grupi zakonodavaca da mu je potrebno usvajanje zakona o mreži socijalne sigurnosti i odvojene mjere od 1,2 biliona dolara koja finansira ključnu nadogradi fizičku infrastrukturu nacije prije nego što sljedeće sedmice otputuje u Glascow u Škotskoj na klimatsku konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda COP26.

Bajden je predložio povećanje poreza za korporacije i bogate pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje kako bi platili svoju mjeru socijalne zaštite, ali Sinema se usprotivila i jednom i drugom. To je dovelo do toga da Bijela kuća i demokrate koji podržavaju Bidenov plan potrošnje pokušavaju pronaći druge načine da to plate.

Pelosi je rekla: "Imamo niz" drugih načina da platimo tu mjeru, uključujući takozvani "porez na bogatstvo" koji cilja na oko 700 američkih milijardera. "U potpunosti ćemo platiti račun."

Ministarka finansija Janet Yellen rekla je za CNN da će zakon imati za cilj "izuzetno bogate pojedince" i vjerovatno će oporezivati njihove nerealizovane kapitalne dobitke koji se sada oporezuju samo kada prodaju imovinu. Ona je rekla da će se također pojačati prinuda plaćanja poreza kako bi se prikupio veći prihod.

Nejasnoće u američkoj strategiji prema Tajvanu

Predsjednik Joe Biden učestvuje u razgovoru sa biračima u organizaciji mreže CNN, u Baltimoru, 21. oktobra 2021.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki u petak se, po svemu sudeći, distancirala od izjave predsjednika Joea Bidena dan ranije da su SAD riješene da brane Tajvan ukoliko ga napadne Kina.

"Predsjednik nije saopštavao bilo kakvu promjenu politike, niti je donio odluku o promjeni politike", izjavila je Psaki na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. "Naši vojni odnosi sa Tajvanom su zasnovani na Zakonu o odnosima sa Tajvanom."

U Zakonu o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine, navodi se da će SAD snabdijevati oružjem Tajvan kako bi imao dovoljne kapacitete za samoodbranu. Zakon ne kaže da će SAD vojno intervenisati da bi zaštitile Tajvan u slučaju kineskog napada.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.

Komentari Jen Psaki su suprotni onima koje je Biden iznio na skupu sa biračima u organizaciji CNN-a u četvrtak uveče. Kada je upitan da li bi SAD priskočile u odbranu Tajvana, Biden je rekao: "Da, to je naša obaveza."

Na pitanje Glasa Amerike da li se predsjednik samo pogrešno izrazio, ili, pak, šalje signal Pekingu, Psaki je odgovorila da se "njegova politika nije promijenila". Po svemu sudeći u pokušaju da smiri tenzije nastale posle predsednikovog komentara, ponovila je raniju izjavu sekretara za odbranu Lloyda Austina: "Niko ne želi da se zaoštri situacija između Kine i Tajvana, predsjednik Biden to svakako ne želi, i nema razloga da se to dogodi."

Kontradiktorne izjave su, zapravo, u skladu sa dugogodišnjom politikom "strateške neodređenosti" Washingtona u odnosu na odbranu Tajvana. Pa ipak, Peking, koji smatra Tajvan svojom otcjepljenom pokrajinom, upozorio je Washington da se uzdrži od ohrabrivanja tajvanske nezavisnosti.

"Pozivamo SAD da se iskreno pridržavaju principa jedne Kine, i odredbi iz tri zajednička saopštenja Kine i SAD, da budu mudre u svojim riječima i djelima u odnosu na pitanje Tajvana, i izbjegnu slanje pogrešnih signala separatističkim snagama za 'nezavisnost Tajvana', jer bi to nanijelo ozbiljnu štetu američko-kineskim odnosima, i miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza", saopštio je u petak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.

On je ponovio da "nema prostora za Kinu da pravi kompromise ili ustupke", kada je riječ o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Američko-kineski odnosi su trenutno zategnuti zbog pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga u Tajvanskom moreuzu i nedavne kinske probe hipersonične rakete.

Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.
Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.

"Strateška neodređenost"

Ovo nije prvi put da je Biden rekao da će SAD braniti Tajvan ako bude potrebno. U intervjuu novinaru televizije ABC Georgeu Stephanopoulosu​ u augustu, Biden je izjavio da SAD imaju "svetu obavezu" da odgovore na akcije protiv NATO saveznica, "a isto važi za Japan, Južnu Koreju i Tajvan".

Odbrana Tajvana, za razliku od formalnih saveznika Japana i Južne Koreje, nije eksplicitna obaveza SAD. Poslije svake Bidenove izjave o odbrani ostrva, njegova administracija bi donekle povukla tu izjavu.

Dok Biden možda nije imao namjeru da nagovijesti promjenu američke politike strateške neodređenosti prema Tajvanu, njegove izjave pokazuju da se američka politika možda neformalno okrenula u smjeru čvršće posvećenosti bezbjednosti Tajvana.

Bidenovi komentari su možda bili spontani, ali nam oni nešto govore, kaže Matthew Kroenig​, zamjenik direktora Scowcroft centra za strategiju i bezbjednost, pri Atlantskom savjetu. "Ako Kina izvrši invaziju na Tajvan, na predsjedniku bi bila konačna odluka o tome šta treba da uradimo, a izgleda je Bidenov instinkt da brani Tajvan."

Cilj Bidenovih komentara je možda da se nagovijesti da je američka vojna opcija i dalje na stolu, kaže Max Bergmann​ iz Centra za američki progres.

"Mislim da je to predsjednikov jasan i pametan znak upozorenja Kini."

Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.
Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.

Kineska hipersonična raketa

Financial Times je nedavno objavio da je krajem jula Kina izvršila probu hipersonične rakete sa nuklearnim kapacitetom, što je zapanjilo američke zvaničnike. Peking je demantovao taj izvještaj, navodeći da je izvršio rutinsku probu svemirskog vozila a ne projektila.

Hipersonični projektili "klize" prema meti brzinom pet puta većom od zvuka, oko 6.200 kilometara na sat. Sporiji su od balističke rakete ali podjednako opasni jer njihova brzina dozvoljava nižu, promjenjivu putanju zbog čega ih je teže locirati.

Na pitanje Glasa Amerike u srijedu da li ga brinu kineski hipersonični projektili, predsjednik Biden je odgovorio "da", a zabrinutost su izrazili i drugi američki zvaničnici. Sekretar Austin je nedavno izjavio da Washington pažljivo prati kineski razvoj ovog savremenog sistema.

Carla Baab je učestvovala u pisanju ovog izvještaja.

Biden: Amerika će stati u odbranu Tajvana

Arhiv - Tajvanski borbeni avioni Mirage 2000 lete u bliskoj formaciji tokom proslave Nacionalnog dana, u Tajpeju, 10. oktobar 2021.

Sjedinjene Države će stati u odbranu Tajvana i imaju obavezu da brane ostrvo koje Kina smatra za svoju teritoriju, izjavio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak, što su komentari koji izgledaju kao raskid sa zvaničnom politikom.

"Da, imamo obavezu da to učinimo", rekao je Biden gostujući na CNN-u na pitanje da li će Sjedinjene Države stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve veći vojni i politički pritisak Pekinga da prihvati kineski suverenitet.

Iako je po zakonu Washington obavezan da Tajvanu obezbjedi sredstva za odbranu, on već dugo slijedi politiku "strateške dvosmislenosti" o tome da li će vojno intervenisati da zaštiti Tajvan u slučaju kineskog napada.

U augustu je zvaničnik Bidenove administracije rekao da se politika SAD prema Tajvanu nije promijenila nakon što je predsjednik ukazao da će Sjedinjene Države braniti ostrvo ako bude napadnuto.

Joe Biden
Joe Biden

Biden je rekao da ljudi ne treba da brinu o vojnoj snazi Washingtona jer "Kina, Rusija i ostatak svijeta znaju da smo najmoćnija vojska u historiji svijeta".

"Ono o čemu morate da brinete jeste da li će se oni upustiti u aktivnosti koje bi ih dovele u poziciju u kojoj bi mogli da naprave ozbiljnu grešku", rekao je Biden. "Ne želim hladni rat sa Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući, da nećemo promijeniti nijedan naš stav."

Vojne tenzije između Tajvana i Kine su najgore u posljednjih više od 40 godina, rekao je ovog mjeseca tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo-cheng, dodajući da će Kina biti sposobna da izvede invaziju "punih razmjera" do 2025. godine.

Tajvan poručuje da je nezavisna država i da će braniti svoje slobode i demokratiju.

Kina, pak, smatra da je Tajvan najosjetljivije i najvažnije pitanje u njenim vezama sa Sjedinjenim Državama i osuđuje je ono što naziva "dosluhom" između Washingtona i Tajpeja.

Obraćajući se novinarima ranije u četvrtak, kineski ambasador Ujedinjenih nacija Zhang Jun​ rekao je da njegova zemlja teži "mirnom ponovnom ujedinjenju" sa Tajvanom i da odgovara na "separatističke pokušaje" na ostrvu vladajuće Demokratske napredne stranke.

"Mi nismo izazivač nevolja. Naprotiv, neke zemlje, posebno SAD, preduzimaju opasne akcije, vodeći situaciju u Tajvanskom moreuzu u opasnom pravcu", rekao je on. "Mislim da u ovom trenutku treba da pozovemo Sjedinjene Države da prestanu sa takvom praksom. Uvlačenje Tajvana u rat definitivno nije nikome u interesu. Ne vidim da će Sjedinjene Države time nešto dobiti."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG