Linkovi

Top priča SAD

Hiljade ljudi obilježile godišnjicu istorijskog Marša na Washington

A demonstrator pumps his fist as others gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020.

Hiljade ljudi okupile su se u petak na maršu u američkoj prijestolnici Washingtonu da bi odbacile rasizam, protestovale protiv policijske brutalnosti i obilježile godišnjicu Marša na Washington 1963. godine.

Učesnici marša okupili su se ispred spomenika Abrahamu Lincolnu, gdje je lider borbe za građanska prava Martin Luther King mlađi prije 57 godina održao istorijski govor "Imam san", u kojem je iznio viziju rasne jednakosti, koja još nije ostvarena za milione Amerikanaca.

"Želim da dam prostor okupljenim Afroamerikancima da kažu da nisu u redu. Mi smo kao bezimene bake koje su izašle na ulice i poručile 'natjeraćemo vas da ispunite ono za šta kažete da se Amerika zalaže'. Ovdje smo. Ne idemo nigdje", poručio je Jumaane Williams​, aktivista iz New Yorka u obraćanju učesnicima marša.

Frank Nitty​, aktivista pokreta "Životi crnaca su važni" u Wisconsinu, organizovao je šetnju od Milwaukeeja do Washingtona od 1.200 kilometara, koja je trajala 24 dana.

"Moj unuk neće protestovati zbog istih stvari zbog kojih je u maršu učestvovao moj deda", poručio je on.

Godišnjica govora i Marša na Washington obilježava se na kraju ljeta koje su obilježili rasni nemiri i protesti, podstaknuti smrću nenaoružanog Afroamerikanca Georgea Floyda koji je preminuo nakon što mu je bijeli policajac gotovo devet minuta držao koljeno na vratu.

Participants surround the Reflecting Pool at the Lincoln Memorial as demonstrators gather for the "Get Your Knee Off Our Necks" March on Washington in support of racial justice in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst/Pool
Participants surround the Reflecting Pool at the Lincoln Memorial as demonstrators gather for the "Get Your Knee Off Our Necks" March on Washington in support of racial justice in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst/Pool

Skup se održava i poslije incidenta u Kenoshi u Wisonsinu, gdje je bijeli policajac prošle nedjelje upucao 29-godišnjeg Afroamerikanca Jacobea Blakea, što je dovelo do protesta i nasilja, u kojem su poginule dvije osobe.

“Moramo da stvorimo drugačiju svijest i klimu u našoj zemlji. To se neće dogoditi ako se ne mobilišemo", poručio je u četvrtak Martin Luther King treći, sin čuvenog borca za građanska prava i jedan od organizatora marša.

King i i sveštenik, takođe borac za ljudska prava Al Sharpton​, čija je ogranizacija "Nacionalna mreža za akciju" isplanirala skup u petak, saopštili su da je cilj marša da se pokaže hitnost usvajanja policijske reforme, da se odbaci rasno nasilje i da se zahtijeva zaštita biračkih prava uoči izbora u novembru. Obojica će govoriti u petak.

Rev. Al Sharpton, center, whose National Action Network organized the "Commitment March: Get Your Knee Off Our Necks" protest against racism and police brutality, arrives at the Lincoln Memorial in Washington, D.C.
Rev. Al Sharpton, center, whose National Action Network organized the "Commitment March: Get Your Knee Off Our Necks" protest against racism and police brutality, arrives at the Lincoln Memorial in Washington, D.C.

Da bi naglasio hitnost rješavanja aktuelne situacije, Sharpton je između ostalih okupio porodice ubijenih Afroamerikanaca - Jacobea Blakea, Georgea Floyda, Breonne Taylor, Raysharda Brooksa, Ahmauda Arberyja, Trayvon Martin, Erica Garner i mnoge druge,

Poslije komemorativnog skupa, na kojem će između ostalog govoriti advokat za građanska prava Ben Crump, koji zastupa nekoliko porodica žrtava, učesnici marša će prošetati do spomenika Martinu Lutheru Kingu mlađem, a zatim se razići.

Očekivalo se da broj učesnika marša bude manji nego što je prvobitno bilo planirano zbog restriktivnih mjera koje su gradske vlasti uvele usljed pandemije koronavirusa, a kojima se ograničava dolazak posjetilaca iz drugih krajeva SAD. Zbog toga su organizovani slični skupovi u Južnoj Karolini, Nevadi, Floridi i drugim državama.

Hiljade učesnika u petak su stajale u dugim redovima, a organizatori su institirali na mjerenju temperature. Takođe su podsjetili učesnike da drže fizičku distancu i nose maske tokom skupa.

Dok bude trajao marš u Washingtonu, Sharpton je pozvao stanovnike drugih država da se okupe ispred kancelarija senatora, koji ih zastupaju u Kongresu i zahtijevaju da se sprovede policijska reforma na federalnom nivou.

Poručio je i da bi demonstranti trebalo da traže da se snažnije zaštite biračka prava u SAD, u znak sjećanja na pokojnog kongresmena Johna Lewisa, koji je govorio tokom originalnog Marša na Washington.

Predstavnički dom, u kojem većinu imaju demokrate, u junu je usvojio prijedlog zakona o reformi policije, nazvan po Georgeu Floydu, kojim bi bili zabranjeni pojedini grubi policijski zahvati i ukinut imunitet za policajce.

U julu, poslije smrti kongresmena Lewisa, demokratski senatori ponovo su podnijeli zakonski prijedlog kojim bi bila vraćena jedna od odredbi istorijskog Zakona o biračkim pravima iz 1965. godina, koju je Vrhovni sud ukinuo 2013. godine.

Zakonom se prethodno zahtijevalo od država, koje imaju istoriju suzbijanja biračkih prava, da traže odobrenje federalnih organa prije mijenjanja pravila za glasanje.

Obje mjere čekaju na raspravu u Senatu, koji kontrolišu Republikanci.

“Zahtijevamo da se usvoje ti prijedlozi. Senatori nisu ništa uradili tim povodom. Zbog toga možemo da im kažemo: Dali smo vam šansu, mi kao narod, kao Afroamerikanci, bijelci, latinosi i hispanci i sada ćemo na izborima da izglasamo vašu smjenu", poručio je King.

Takođe je dodao: “Niz senatora mora da ode zato što nemaju kapacitet ili ga nisu pokazali da shvate šta mora da se dogodi u zajednici".

Demonstrators gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Erin Scott
Demonstrators gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Erin Scott

Obilježavanje Marša na Washington počelo je u četvrtak veče virtuelnim skupom na kojem su govorili aktivista za biračka prava Stacey Abrams​, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i dobitnik Oskara Mahershala Ali .

Pokret za pravdu se nastavlja zahvaljujući aktivizmu ogromnog broja mladih ljudi. Moramo da nastavimo da se borimo", poručila je Pelosi.

U petak veče, "Pokret za živote crnaca", koalicija više od 150 organizacija koje predvode Afroamerikanci i koje su dio šireg pokreta "Životi crnaca su važni", održaće virtuelnu Nacionalnu konvenciju Afroamerikanaca.

Biće objavljena i afroamerička politička agenda, u okviru koje će se ojačati pozivi za ukidanje finansiranja poliicije u korist ulaganja u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, rješavanje stambenih pitanja i druge socijalne usluge u afroameričkim zajednicama, saopštili su organizatori.

See all News Updates of the Day

Bidenova administracija podržala prijedlog o privremenom ukidanju patenta na vakcine protiv Covida

Predsjednik Joe Biden u fabrici za proizvodnju Pfizer-BioNTech vakcina protiv Covida-19 u Michiganu.

Zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) tokom dvodnevnih razgovora u Ženevi bile su posvećene privremenom ukidanju prava intelektualne svojine za nove vakcine protiv Covida-19.

Administracija predsjednika Joea Bidena podržala je prijedlog, pod pritiskom demokratskih članova Kongresa ali i više od 100 drugih zemalja.

Biden, koji je tokom predizborne kampanje podržao privremeno ukidanje prava na patent za vakcine, u srijedu je najavio da će govoriti o tome, a ubrzo poslije njegovog govora u Bijeloj kući, njegov glavni trgovinski pregovarač Katherine Tai, predstavnica Sjedinjenih Država u WTO, objavila je saopštenje u kojem je objavila da Bidenova administracija podržava predloženu mjeru.

"Ovo je globalna zdravstsvena kriza i izuzetne okolnosti pandemije Covida-19 zahtijevaju izuzetne mjere", navela je Tai. "Administracija snažno vjeruje u zaštitu intelektualne svojine ali u cilju okončanja pandemije, podržava privremeno ukidanje tih zaštita koje se odnose na vakcine protiv Covida-19."

Tai je dodala da će SAD učestvovati u pregovorima u WTO da bi se postarale da se taj prijedlog ostvari, ali je upozorila da bi pregovori mogli da potraju.

Ambasadori iz 164 zemlje članice WTO raspravljali su o prijedlogu koji su prvo iznijele Južna Afrika i Indija u oktobru, kojim bi se privremeno ukinuli patenti farmaceutskih kompanija koje su razvile vakcine.

Pristalice prijedloga kažu da bi ukidanje patenta omogućilo bržu proizvodnju vakcina za Covid-19 koje koriste zemlje u razvoju, gdje je stopa vakcinacije zaostaje za onom u bogatim zemljama.

Međutim, farmaceutske kompanije tvrde da bi ukidanje zaštite intelektualne sredine nanijelo štetu budućim inovacijama i da neće dovesti do brže proizvodnje vakcina protiv koronavirusa.

Desetine grupa civilnog društva i bivši šefovi država među kojima su nekadašnji britanski premijer Gordon Brown​ i bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov apelovali su na američkog predsjednika da podrži prijedlog.

Više od 100 članova Predstavničkog doma, u kojem većinu ima Demokratska stranka, potpisali su pismo u kojem su pozvali Bidena da pruži podršku ukidanju patenta za vakcine protiv Covida.

Prijedlog mora da dobije pristanak svih 164 zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije.

SAD: Žene glasaju više od muškaraca, ali nisu jedinstvene

Žena glasa na američkim predsjedničkim izborima, Virginia, 3. novembar 2020.

Žene birači nisu sigurno biračko tijelo za američke demokrate, pokazalo je novo istraživanje o biračima. 

Dok su crnkinje, Latinoamerikanke i Amerikanke azijskog porijekla značajnom većinom glasale za demokratskog predsjednika Joea Bidena, 55 odsto bjelkinja je glasalo za tadašnjeg predsjednika Donald Trumpa, a 44 odsto za Bidena.

Podaci su osporili svaku ideju da su žene monolitni birački blok sa zajedničkim osjećanjem identiteta.

"Ne postoji jedinstveni ženski glas na američkim izborima", kaže Claire Gothreau​ istraživačica u Centru za američke žene i politiku (CAWP) pri Univerzitetu Rutgers. "Da, žene su sklonije da glasaju za demokrate od muškaraca. Ali kada pogledate podatke raščlanjene po rasi, starosnoj dobi, odbrazovanju, vjerskoj pripadnosti - postoje velike razlike. Na primjer, bijele žene prilično dosljedno na predsjedničkim izborima glasaju za republikanske kandidate."

Stanovnici Georgije glasaju na prijevremenim izborima za Senat, 14. decembar 2020.
Stanovnici Georgije glasaju na prijevremenim izborima za Senat, 14. decembar 2020.

Međutim, kada se uradi presjek kroz sve starosne grupe, žene imaju veću tendenciju da glasaju za demokrate, i više bjelkinja glasa za demokrate nego što je slučaj sa bijelim muškarcima. Analiza je takođe pokazala da neudate Amerikanke glasaju u većem broju od neoženjenih muškaraca, ali da američki supružnici glasaju po sličnim stopama.

Postoji i razlika u stepenu obrazovanja, pokazuje analiza. Obrazovani birači iz različitih demografskih grupa u prosjeku više glasaju za demokrate, ali taj jaz nije podjednako veliki među nebjelačkim glasačima. Oko 64 odsto bijelih žena sa završenim fakultetom glasalo je za Bidena dok je 45 procenata glasalo za Trumpa.

Bez obzira kako glasaju, žene imaju veliku ulogu na izborima u SAD.

"Registrovale su se i glasale po većoj stopi od muškaraca na svim predsjedničkim izborima od 1980", kaže Gothreau​ i dodaje: "Brojčano su nadmašile muškarce, bar na proteklih nekoliko izbora, za oko 10 miliona. Tako da, čak i ako muškarci nadmaše žene u nekim drugim oblicima političkog angažovanja kao što je doniranje ili kandidovanje za položaje, činjenica da žene glasaju više nego muškarci je veoma značajna".

To ne znači da sve glasaju za ženske kandidate. Brojke pokazuju da je rasa snažniji zajednički identitet od roda, dodaje Gothreau​.

Žene drugih rasa osim bjelačke imaju sve veću moć u američkom izbornom tijelu, kaže američka analitičarka. Nebijelci su činili oko jedne trećine glasača 2020, što je najveći udio u izbornom tijelu koji su ikada imali.

Žena glasa na primarnim izborima u državi Maryland, 2. juni 2020.
Žena glasa na primarnim izborima u državi Maryland, 2. juni 2020.

Moć crnkinja je bila evidentna u nekoliko najnovijih izbornih ciklusa.

"Crnkinje su demografska grupa koja izlazi na glasanje u izuzetno velikom broju i mislim da se to definitivno odigralo 2020", navodi Gothreau. "U ključnim državama gdje su se masovno pojavile na biralištima, u mjestima kao što je Georgia, to je bilo prosto od vitalnog značaja za Bidenovu pobjedu".

Gothreau​ očekuje da će crnkinje i druge nebjelkinje u budućnosti biti još uticajnije.

"Sve više i više pripadnika generacije Z (mladih do 24 godine) ima pravo glasa, a oni su rasno i etnički raznovrsnija generacija. Zato mislim da ćemo u budućnosti videti da mlade nebjelkinje imaju značajan uticaj na naše izbore", kaže ona.

Bidenova ambiciozna agenda nailazi na značajne prepreke u Kongresu

Bidenova ambiciozna agenda nailazi na značajne prepreke u Kongresu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Biden predstavio novi cilj: Vakcinacija 70 odsto odraslih do Dana nezavisnosti

Joe Biden predstavlja nove plan vakcinacije Amerikanaca, Bijela kuća, 4. maj 2021.

Predsjednik SAD Joe Biden u utorak je postavio novi cilj u kampanji imunizacije protiv koronavirusa - da 70 odsto odraslih u Americi primi najmanje jednu dozu vakcine protiv Covid-19 do 4. jula, praznika Dana nezavisnosti.

"Osiguraćemo da vakcinacija bude lakše nego ikada. Za dva mjeseca, od danas, porodice širom zemlje slaviće 4. juli. Naš cilj je da to tog datuma, 70 odsto odraslih Amerikanaca primi najmanje jednu dozu vakcine i da najmanje 160 miliona bude u potpunosti vakcinisano", rekao je Biden u obraćanju javnosti u Bijeloj kući.

Da bi ispunio taj cilj, Biden je naložio desetinama hiljada apoteka, koje učestvuju u federalnom programu, da omoguće vakcinaciju bez zakazivanja, dok će resursi Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA) biti preusmjereni na podršku privremenim i mobilnim klinikama i manjim opštinskim lokacijama za vakcinaciju, saopštili su zvaničnici administracije.

Više od 56 odsto odraslih građana u SAD primilo je najmanje jednu dozu vakcine, dok je više od 105 miliona u potpunosti vakcinisano, pokazuju podaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Administracija se suočava sa sve većim, ali i očekivanim, izazovom da vakciniše ljude koji oklijevaju da prime vakcinu protiv Covid-19.

"Sada kada imamo zalihe vakcina, usredsređeni smo na to da ubijedimo još veći broj Amerikanaca da prime vakcinu koja ima je dostupna. Ako u tome uspijemo, Amerikanci će napraviti ozbiljan korak ka povratku u normalu. Ima mnogo mlađih ljudi, naročito 20-tih ili 30-tih godina koji vjeruju da im nije potrebna. Želim da jasno poručim: Morate da se vakcinišete", naglasio je Biden.

Očekuje da će uslove za imunizaciju narednih mjeseci ispuniti još milioni Amerikanaca, kako bude odobrena vakcina za adolescente i mlađu djecu.

Predsjednik Biden najavio je planove za vakcinaciju adolescenata što je prije moguće, ako u SAD bude odobrena vakcina protiv Covid-19 za tu starosnu grupu.

Žena se priprema da dobije vakcinu protiv Covid-19 u New Yorku.
Žena se priprema da dobije vakcinu protiv Covid-19 u New Yorku.

Uprava za hranu i lijekove (FDA) bi do početka naredne nedjelje trebalo da odobri imunizaciju dece uzrasta od 12 do 15 godina Pfizeorvom vakcinom.

Biden, kako je saopšteno Bijele kuće, "podstaći će" države da daju najmanje jednu dozu vakcine adolescentima do 4. jula i radiće na tome da se vakcine dostave pedijatrima i drugim pouzdanim zdravstvenim službama, sa ciljem da se veliki broj djece uzrasta od 12 do 15 godina u potpunosti vakciniše do početka naredne školske godine.

Mlađi u SAD čine veći dio novih slučajeva koronavirusa, dok je većina punoljetnih građana barem djelimično vakcinisana, a zemlji se ukidaju restrikcije.

Administracija predsjednika Bidena takođe će početi da mijenja način na koji raspoređuje vakcine protiv Covid-19 u zemlji, tako što će prebacivati doze iz saveznih država sa manjom potražnjom u one u kojima postoji veće interesovanje za imunizaciju, saopštio je u utorak neimenovani zvaničnik administracije.

Odluka o promjeni dosadašnjeg načina raspodjele, po glavi stanovnika, donijeta je u trenuku kada je potražnja za vakcinama protiv koronavirusa pala širom zemlja, a naročito u pojedinim područjima, dok neke države odbijaju dio ili sve doze koje im se dodjeljuju nedjeljno.

Federalna vlada će sada neke od tih doza isporučiti područjima sa većom potražnjom, da bi ubrzala vakcinaciju.

Te države će imati pristup dozama kad god se poveća potražnja njihovih stanovnika za vakcinama - što je jedan od ključnih prioriteta Bidenove administracije.

Biden učetvorostručuje limit za izbjeglice

Migrantske porodice pješače kako bi se predale američkoj graničnoj policiji u Texasu, 27. april 2021. godine.

Američki predsjednik Joe Biden, koji je u početku odlučio zadržati istorijski nizak broj godišnjih prijema izbjeglica svog prethodnika, u ponedjeljak je najavio da učetvorostručuje ovogodišnji ukupan broj.

"Revidiram godišnju granicu prijema izbjeglica u Sjedinjene Države na 62.500 za ovu fiskalnu godinu", rekao je predsjednik u izjavi u ponedjeljak popodne. "Ovo briše istorijski nizak broj koji je postavila prethodna administracija od 15.000, a koji nije odražavao američke vrijednosti kao nacije koja prima i podržava izbjeglice. Novi kapacitet za prijem takođe će ojačati napore koji su već u toku na proširenju kapaciteta Sjedinjenih Država da prihvati izbjeglice, kako bismo mogli postići cilj od 125.000 prijema izbjeglica koji namjeravam postaviti za narednu fiskalnu godinu."

Predsjednik Joe Biden
Predsjednik Joe Biden

Prije dvije sedmice, Bijela kuća je najavila da će se ograničenje za tekuću fiskalnu godinu zadržati na 15.000, na nivou koji je postavio bivši predsjednik Donald Trump. Ta najava uslijedila je uprkos Bidenovom obećanju da će nakon njegove inauguracije u januaru značajno proširiti program. Ovaj potez izazvao je reakciju nekih njegovih kolega demokrata u Kongresu, kao i onih koji podržavaju izbjeglice.

Zvaničnici Bijele kuće priznali su da prethodna najava, koja je objavljena kada su opozicioni republikanci kritikovali Bidena zbog navale migranata na američku južnu granicu, nije poslala pravu poruku. Najava u ponedjeljak, kako kažu, šalje snažnu poruku da je prihvatanje izbjeglica presudno za američko pozicioniranje u svijetu.

"Važno je preduzeti ovu akciju danas kako bismo uklonili bilo kakvu dugotrajnu sumnju u svijesti izbjeglica širom svijeta koje su toliko patile i koje sa strepnjom čekaju da započnu novi život", rekao je Biden u svojoj izjavi. "Tužna je istina da ove godine nećemo postići 62.500 prijema. Radimo brzo na uklanjanju štete u posljednje četiri godine. Trebaće neko vrijeme, ali taj posao je već u toku."

Ubrzo nakon predsjednikove najave, državni sekretar Antony Blinken izjavio je: "To je u našoj DNA kao nacije da otvorimo vrata onima koji traže utočište, a u našem nacionalnom interesu je da pojedince koji apliciraju za te programe tretiramo fer, dostojanstveno i s poštovanjem."

Američki državni sekretar Antony Blinken
Američki državni sekretar Antony Blinken

Internacionalni predsjednik za izbjeglice Eric P. Schwartz nazvao je to "ponosnim i istorijskim trenutkom". Dodao je: "U vrijeme velike humanitarne potrebe, dobrodošlica izbjeglicama nije samo moralni imperativ, već promoviše američku nacionalnu sigurnost, jača našu ekonomiju, obogaćuje naše zajednice i pokazuje da smo voljni raditi zajedno s ostalim vladama na nekim od najsloženijih problema u svijetu."

Iako je podizanje izbjegličkih limita dobrodošlo, "stvarnost je da ono dolazi prekasno u godini da bi imalo stvarni uticaj", kaže Alex Nowrasteh, direktor Instituta Cato za imigracijske studije. "Agencije za izbjeglice toliko su preopterećene da ćemo imati sreće ako se ove godine popuni jedna četvrtina od novih 62.500 limita."

Postoji "potreba za sistematskom reformom, proširenjem i privatizacijom izbjegličkog sistema, tako da buduća administracija poput Trumpove neće imati mogućnost ubijanja tako važnog programa jednim potezom olovke", rekao je Nowrasteh za Glas Amerike.

Republikanski zakonodavac Scott DesJarlais iz Tennesseeja, član Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, napomenuo je da se Biden prošlog mjeseca obvezao da će zadržati Trumpov limit, predsjednikovu odluku o povećanju broja izbjeglica naziva "direktnom prijetnjom našoj nacionalnoj sigurnosti i javnom zdravlju."

Republikanski studijski odbor, najveći konzervativni odbor u Predstavničkom domu, usprotivio se tom potezu.

"Tokom najvećeg priliva ilegalne imigracije koju je naša zemlja zabilježila u posljednjih 20 godina, @JoeBiden je upravo podigao izbjeglički limit za više od 400%. Da se razumijemo: ova samostalno izazvana kriza je apsolutno namjerna", objavljeno je na Twitteru.

Trump je, tokom svoje četiri godine predsjedništva, srezao veličinu izbjegličkog programa, što je u suprotnosti sa azilnim sistemom za migrante.

"Najmoćnija stvar koju možemo učiniti kao zemlja je da dajemo primjer", rekao je Andrew Albertson, izvršni direktor Vanjskih politika za Ameriku. "Današnja najava predsjednika Bidena jasno pokazuje da su Sjedinjene Države spremne ponovno biti lider."

Predsjedavajući Senatskog odbora za vanjske odnose, Bob Menendez iz New Jerseyja, rekao je da je Bidenova najava "važan korak u nastavku naše ponosne, dvostranačke tradicije pružanja zaštite izbjeglicama preseljenjem".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG