Linkovi

Najnovije

Hiljade ljudi obilježile godišnjicu istorijskog Marša na Washington

A demonstrator pumps his fist as others gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020.
A demonstrator pumps his fist as others gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020.

Hiljade ljudi okupile su se u petak na maršu u američkoj prijestolnici Washingtonu da bi odbacile rasizam, protestovale protiv policijske brutalnosti i obilježile godišnjicu Marša na Washington 1963. godine.

Učesnici marša okupili su se ispred spomenika Abrahamu Lincolnu, gdje je lider borbe za građanska prava Martin Luther King mlađi prije 57 godina održao istorijski govor "Imam san", u kojem je iznio viziju rasne jednakosti, koja još nije ostvarena za milione Amerikanaca.

"Želim da dam prostor okupljenim Afroamerikancima da kažu da nisu u redu. Mi smo kao bezimene bake koje su izašle na ulice i poručile 'natjeraćemo vas da ispunite ono za šta kažete da se Amerika zalaže'. Ovdje smo. Ne idemo nigdje", poručio je Jumaane Williams​, aktivista iz New Yorka u obraćanju učesnicima marša.

Frank Nitty​, aktivista pokreta "Životi crnaca su važni" u Wisconsinu, organizovao je šetnju od Milwaukeeja do Washingtona od 1.200 kilometara, koja je trajala 24 dana.

"Moj unuk neće protestovati zbog istih stvari zbog kojih je u maršu učestvovao moj deda", poručio je on.

Godišnjica govora i Marša na Washington obilježava se na kraju ljeta koje su obilježili rasni nemiri i protesti, podstaknuti smrću nenaoružanog Afroamerikanca Georgea Floyda koji je preminuo nakon što mu je bijeli policajac gotovo devet minuta držao koljeno na vratu.

Participants surround the Reflecting Pool at the Lincoln Memorial as demonstrators gather for the "Get Your Knee Off Our Necks" March on Washington in support of racial justice in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst/Pool
Participants surround the Reflecting Pool at the Lincoln Memorial as demonstrators gather for the "Get Your Knee Off Our Necks" March on Washington in support of racial justice in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst/Pool

Skup se održava i poslije incidenta u Kenoshi u Wisonsinu, gdje je bijeli policajac prošle nedjelje upucao 29-godišnjeg Afroamerikanca Jacobea Blakea, što je dovelo do protesta i nasilja, u kojem su poginule dvije osobe.

“Moramo da stvorimo drugačiju svijest i klimu u našoj zemlji. To se neće dogoditi ako se ne mobilišemo", poručio je u četvrtak Martin Luther King treći, sin čuvenog borca za građanska prava i jedan od organizatora marša.

King i i sveštenik, takođe borac za ljudska prava Al Sharpton​, čija je ogranizacija "Nacionalna mreža za akciju" isplanirala skup u petak, saopštili su da je cilj marša da se pokaže hitnost usvajanja policijske reforme, da se odbaci rasno nasilje i da se zahtijeva zaštita biračkih prava uoči izbora u novembru. Obojica će govoriti u petak.

Rev. Al Sharpton, center, whose National Action Network organized the "Commitment March: Get Your Knee Off Our Necks" protest against racism and police brutality, arrives at the Lincoln Memorial in Washington, D.C.
Rev. Al Sharpton, center, whose National Action Network organized the "Commitment March: Get Your Knee Off Our Necks" protest against racism and police brutality, arrives at the Lincoln Memorial in Washington, D.C.

Da bi naglasio hitnost rješavanja aktuelne situacije, Sharpton je između ostalih okupio porodice ubijenih Afroamerikanaca - Jacobea Blakea, Georgea Floyda, Breonne Taylor, Raysharda Brooksa, Ahmauda Arberyja, Trayvon Martin, Erica Garner i mnoge druge,

Poslije komemorativnog skupa, na kojem će između ostalog govoriti advokat za građanska prava Ben Crump, koji zastupa nekoliko porodica žrtava, učesnici marša će prošetati do spomenika Martinu Lutheru Kingu mlađem, a zatim se razići.

Očekivalo se da broj učesnika marša bude manji nego što je prvobitno bilo planirano zbog restriktivnih mjera koje su gradske vlasti uvele usljed pandemije koronavirusa, a kojima se ograničava dolazak posjetilaca iz drugih krajeva SAD. Zbog toga su organizovani slični skupovi u Južnoj Karolini, Nevadi, Floridi i drugim državama.

Hiljade učesnika u petak su stajale u dugim redovima, a organizatori su institirali na mjerenju temperature. Takođe su podsjetili učesnike da drže fizičku distancu i nose maske tokom skupa.

Dok bude trajao marš u Washingtonu, Sharpton je pozvao stanovnike drugih država da se okupe ispred kancelarija senatora, koji ih zastupaju u Kongresu i zahtijevaju da se sprovede policijska reforma na federalnom nivou.

Poručio je i da bi demonstranti trebalo da traže da se snažnije zaštite biračka prava u SAD, u znak sjećanja na pokojnog kongresmena Johna Lewisa, koji je govorio tokom originalnog Marša na Washington.

Predstavnički dom, u kojem većinu imaju demokrate, u junu je usvojio prijedlog zakona o reformi policije, nazvan po Georgeu Floydu, kojim bi bili zabranjeni pojedini grubi policijski zahvati i ukinut imunitet za policajce.

U julu, poslije smrti kongresmena Lewisa, demokratski senatori ponovo su podnijeli zakonski prijedlog kojim bi bila vraćena jedna od odredbi istorijskog Zakona o biračkim pravima iz 1965. godina, koju je Vrhovni sud ukinuo 2013. godine.

Zakonom se prethodno zahtijevalo od država, koje imaju istoriju suzbijanja biračkih prava, da traže odobrenje federalnih organa prije mijenjanja pravila za glasanje.

Obje mjere čekaju na raspravu u Senatu, koji kontrolišu Republikanci.

“Zahtijevamo da se usvoje ti prijedlozi. Senatori nisu ništa uradili tim povodom. Zbog toga možemo da im kažemo: Dali smo vam šansu, mi kao narod, kao Afroamerikanci, bijelci, latinosi i hispanci i sada ćemo na izborima da izglasamo vašu smjenu", poručio je King.

Takođe je dodao: “Niz senatora mora da ode zato što nemaju kapacitet ili ga nisu pokazali da shvate šta mora da se dogodi u zajednici".

Demonstrators gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Erin Scott
Demonstrators gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Erin Scott

Obilježavanje Marša na Washington počelo je u četvrtak veče virtuelnim skupom na kojem su govorili aktivista za biračka prava Stacey Abrams​, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i dobitnik Oskara Mahershala Ali .

Pokret za pravdu se nastavlja zahvaljujući aktivizmu ogromnog broja mladih ljudi. Moramo da nastavimo da se borimo", poručila je Pelosi.

U petak veče, "Pokret za živote crnaca", koalicija više od 150 organizacija koje predvode Afroamerikanci i koje su dio šireg pokreta "Životi crnaca su važni", održaće virtuelnu Nacionalnu konvenciju Afroamerikanaca.

Biće objavljena i afroamerička politička agenda, u okviru koje će se ojačati pozivi za ukidanje finansiranja poliicije u korist ulaganja u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, rješavanje stambenih pitanja i druge socijalne usluge u afroameričkim zajednicama, saopštili su organizatori.

See all News Updates of the Day

Američki akademici i bivši zvaničnici optužuju Izraelske odbrambene snage za "sistematski obrazac ratnih zločina"

Slika koja je izdala izraelska vojska 15. novembra 2023. prikazuje vojnike tokom vojne operacije oko bolnice Al-Shifa u gradu Gaza.
Slika koja je izdala izraelska vojska 15. novembra 2023. prikazuje vojnike tokom vojne operacije oko bolnice Al-Shifa u gradu Gaza.

Na dan kada je predsjednik Joe Biden potpisao paket pomoći Izraelu u vrijednosti od 26 milijardi dolara, nezvanični panel američkih akademika i bivših zvaničnika State Departmenta pozvao je na obustavu američkog oružja Izraelu, optužujući IDF za „sistematski obrazac ratnih zločina.”

U izvještaju od srijede, nezavisna radna grupa za primjenu Memoranduma o nacionalnoj sigurnosti-20 (NSM-20) dovodi u sumnju uvjeravanja vlade premijera Benjamina Netanyahua da Izrael koristi američko oružje u potpunom skladu s američkim i međunarodnim pravom. Uvjeravanja su bila u memorandumu koji je Biden izdao u februaru.

Grupa dobrovoljaca, koja uključuje glasne kritičare izraelskog vođenja rata, rekla je da je pregledala hiljade izvještaja o incidentima, uključujući zračne napade IDF-a na izbjeglički kamp Al Maghazi i izbjeglički kamp Jabalia u kojima je ubijeno 68, odnosno 39 ljudi. Naveden je i napad IDF-a na stambenu zgradu u centralnoj Gazi u kojem je ubijeno najmanje 106 civila, uključujući 54 djece.

U mnogim od ovih slučajeva, grupe za ljudska prava nisu pronašle dokaze o vojnoj meti u blizini u vrijeme napada, niti prethodno upozorenje izraelskih vlasti.

U zaključku, grupa je rekla da je IDF prekršio humanitarne zakone, uključujući korištenje američkog oružja u nezakonitim napadima i postavljanje ograničenja na humanitarnu pomoć ljudima u Gazi.

Radnom grupom kopredsjedavaju Noura Erakat, vanredna profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu Rutgers i palestinsko-američka aktivistica, i Josh Paul, koji je bio direktor agencije State Departmenta koja se bavi prijenosom oružja dok nije podnio ostavku u oktobra u znak protesta zbog "nastavka smrtonosne pomoći Sjedinjenih Država Izraelu". Oboje su ranije kritizirali ponašanje Izraela u ratu u Gazi i Bidenovu podršku Izraelu.

"Kombinacija oslanjanja na američko oružje i tehnologije umjetne inteligencije u svrhu generiranja ciljeva uz malo ljudskog nadzora, zajedno s relaksiranim pravilima djelovanja, uspostavili su kontekst sistematskog kršenja međunarodnog humanitarnog prava", rekka je Erakat. “Sjedinjene Države su bile centralne za krizu među međunarodnim pravnim institucijama i mehanizmima koji su uspostavljeni upravo da bi se spriječili ovi ishodi.”

Članovi radne grupe od šest osoba uključuju akademike i bivše službenike administracije. Među njima su profesor prava i etike oružanih sukoba Rutgers na Pravnom fakultetu Adil Haque, bivši direktor Ureda za sigurnost i ljudska prava State Departmenta Charles O. Blaha, penzionisani glavni narednik američkog ratnog zrakoplovstva Wes J. Bryant i profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Nottinghamu Luigi Daniele.

Prema NSM-20, Biden je naredio ministarstvima za državu i odbranu da u roku od 90 dana izvjeste Kongres o tome da li su američki partneri koji su dobili američko oružje u skladu s međunarodnim i američkim zakonima.

To uključuje Leahy zakone, dvije zakonske odredbe nazvane po senatoru Patricku Leahyju koje nalažu Sjedinjenim Državama da prekinu pomoć svim stranim vojnim ili jedinicama za provođenje zakona ako utvrdi da postoje vjerodostojni dokazi o kršenju ljudskih prava.

Izrael je u martu dao svoja uvjeravanja o usklađenosti s NSM-20, a State Department ima rok do 8. maja da izvijesti Kongres da li smatra da su uvjeravanja Izraela vjerodostojna.

Radna grupa je rekla da njihov izvještaj ima za cilj da informiše o izvještavanju administracije zakonodavce. Rekli su da su izvještaj predali upravi 18. aprila prije nego što su ga javno objavili u srijedu.

NSM-20 se fokusira samo na američko oružje koje se financira sredstvima Kongresa. „Ali čak i unutar tih uskih parametara, dokazi su jasni: američki poreski obveznici finansiraju sistematski obrazac ratnih zločina od strane izraelskih odbrambenih snaga“, rekao je Paul.

Utvrđivanje da li zemlje zakonito koriste američko oružje može biti "prilično zeznuto", rekla je Sarah Harrison, viši analitičar u američkom programu Međunarodne krizne grupe.

Vlada SAD ne prati opremu na taj način“, rekla je ona za Glas Amerike. Međutim, dodala je, postoje uvjerljivi dokazi za administraciju da procijeni i da bude "veoma kritična" prema izraelskim akcijama prije i nakon što je Netanyahuova vlada dala svoja uvjeravanja.

Dvadeset šest demokrata u Predstavničkom domu, članovi Bidenove vlastite stranke, poslali su pismo najvišim zvaničnicima administracije ranije ovog mjeseca, dovodeći u pitanje njihovo prihvatanje izraelske izjave o usklađenosti sa zakonima SAD-a.

Ograničenja IDF-a

Američki State Department također će objaviti nalaze istrage o tome treba li ograničiti pomoć izraelskim vojnim jedinicama optuženim za kršenje ljudskih prava na Zapadnoj obali, uglavnom prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra.

Ako najavi ograničenja, to bi bilo prvi put da su SAD zabranile pomoć izraelskoj vojsci. Američki zvaničnici odbili su da identifikuju jedinice, ali izraelski mediji navode da će to uključivati Netzah Yehuda, vojnu jedinicu sastavljenu uglavnom od ultra-ortodoksnih izraelskih vojnika koja je djelovala prvenstveno na Zapadnoj obali prije nego što je premještena na sjevernu granicu 2022.

U ponedjeljak je državni sekretar Antony Blinken rekao da se objava nalaza očekuje "u danima koji su pred nama".

Blinken je govorio tokom objavljivanja Državnih izvještaja State Departmenta o praksi ljudskih prava za 2023. U izvještaju, objavljenom u ponedjeljak, navodi se nekoliko prijavljenih kršenja prava koje su IDF, Hamas i Palestinske vlasti počinili u Izraelu, na Zapadnoj obali i u Gazi 2023. prije i poslije 7. oktobra.

Netanyahu i šef izraelske opozicije Benny Gantz protestirali su zbog potencijalnih američkih planova da ograniče pomoć tokom nedjeljnog telefonskog razgovora sa Blinkenom, rekli su iz njihovih ureda.

To bi bio "vrhunac apsurda i moralni pad", u vrijeme kada se izraelske trupe bore protiv Hamasa, rekao je Netanyahu u objavi na društvenim mrežama. On je obećao da će "djelovati svim sredstvima" protiv bilo kakvih ograničenja.

U saopćenju, Gantzov ured je rekao da je Blinkenu rekao da će najava "štetiti međunarodnom legitimitetu Izraela tokom rata".

Ograničavanje američke pomoći bilo bi "simbolično važno", rekao je Harrison, jer odražava promjenu u odnosima između dvije zemlje i "način na koji je Izraelu dat poseban tretman prema zakonu i politici".

Međutim, to ne bi bilo nikakvog uticaja na bojno polje. Iako će tim jedinicama biti zabranjeno primanje pomoći SAD-a, Izrael može kupovati američko oružje koristeći vlastita sredstva i dostavljati ga tim jedinicama i i dalje biti u skladu sa Leahy zakonima, dodala je.

Nakon smrtonosnih izraelskih napada 1. aprila na konvoj kojim upravlja međunarodna grupa za pomoć u hrani World Central Kitchen, Biden je upozorio Netanyahua da će promijeniti politiku ukoliko Izrael ne prilagodi svoje ratno ponašanje. Upozorenje je široko shvaćeno jer Biden sugerira da će uvjetovati pomoć Izraelu.

Izrael je od tada poduzeo korake kako bi omogućio dodatnu pomoć u Gazi, a prijetnje ograničavanjem pomoći su, čini se, jenjale. U tekstu za The Wall Street Journal ranije ovog mjeseca, Biden je tvrdio da odbrana Izraela mora "ostati potpuno opskrbljena i spremna".

"Izrael je naš najjači partner na Bliskom istoku; nezamislivo je da bismo stajali po strani da je njegova odbrana oslabljena i da Iran bude u stanju da izvrši uništenje koje je namjeravao", rekao je on, misleći na napad stotina bespilotnih letjelica i raketa koje je pokrenuo Teheran na Izrael 13. aprila. Iran kaže da su napadi bili odgovor na ranije izraelsko bombardovanje njihovog konzulata u Damasku.

Većina demokrata podržava finansiranje sistema protivvazdušne odbrane kao što su Iron Dome, Iron Beam i David's Sling koji štite izraelsko nebo od projektila, raketa i dronova. Ali neki su zabrinuti zbog finansiranja vrsta oružja koje je ubijalo civile u Gazi. Mjesecima su pozivali Bidena da ograniči vojnu pomoć za takvo oružje.

Ali odbrambeno naoružanje nije dovoljno, rekao je Richard Goldberg, viši savjetnik u Fondaciji za odbranu demokratija.

Svakoj demokratiji je potreban napor“, rekao je on za Glas Amerike. “Nijedna demokratija ne bi trebala biti prisiljena da sjedi kao kornjača unutar svog oklopa, uzimajući stotine balističkih projektila koji dolaze i moleći se Bogu da ćete ih sve dobiti zbog odbrambenih sistema.”

Izrael je najveći primatelj američke pomoći, skoro 4 milijarde dolara godišnje, većinom u obliku vojne pomoći.

Senat je kasno u utorak usvojio dodatni paket pomoći za Izrael od 26 milijardi dolara, dio niza zakona koji također predviđa pomoć od 61 milijarde dolara za Ukrajinu i više od 8 milijardi dolara za američku sigurnost u Indo-Pacifiku.

Debata o rezoluciji o Srebrenici u Beogradu: Pravdu moraju donijeti sudovi, a mir političke elite

Skup o Rezoluciji o Srebrenici čije se usvajane čeka u Ujedinjenim nacijama, u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, u Medijacentru u Beogradu, 24. aprila 2024.
Skup o Rezoluciji o Srebrenici čije se usvajane čeka u Ujedinjenim nacijama, u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, u Medijacentru u Beogradu, 24. aprila 2024.

Nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava poslaće u petak pismo Ujedinjenim nacijama u ime mladih iz Srbije koji misle drugačije i na drugačiji način vide cjelokupnu stuaciju, kao znak podrške donošenju jedne ovakve rezolucije, najavljeno je na skupu u Beogradu.

"Rezolucija o Srebrenici jeste bila šansa da mi o ovoj temi razgovaramo na drugačiji način i da izaberemo da dijalog, pa makar imali i neslaganje, vodimo vođeni drugačijim principima i ciljevima. Nažalost, to nije bio izbor predstavnika Srbije i meni je zbog toga zaista jako žao, jer ja verujem da je u interesu Srbije da na drugačiji način razgovaramo", izjavila je programska direktorka Inicijative mladih za ljudska prava Sofija Todorović.

Ona je istakla da je zbog interesa i reputacije Srbije važno da jedna ovakva poruka stigne iz Beograda u Ujedinjene nacije.

Uz poruku da ni rezolucija, ni bilo šta drugo neće vratiti žrtve, lider Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović je istakao da nikakva rezolucija ne može doneti ni pravdu.

"Rezolucija će doneti neku vrstu moralne satisfakcije porodicama žrtava, ali neće doneti pravdu. Pravdu moraju da donesu sudovi. I ono što je takođe jedno od njenih ograničenja jeste što ona neće doneti mir. Mir moraju da donesu političke elite“, ocenio je Grbović.

On smatra da se posljednjih godina i decenija problem Srebrenice sveo na dva pitanja – na pravne kvalifikacije i brojke.

Istovremeno, kako smatra Grbović, kad je riječ o pravnoj kvalifikaciji činjenica je da 98,5 odsto građana regiona ne zna šta jeste, a šta nije genocid u pravnom smislu. Sa druge strane, smatra on, sto odsto građana je ubeđeno da je isključivo njihovo gledište o tome relevantno i ispravno.

"Stalno postoji ta neka bizarna licitacija brojem žrtava, pa sad imamo jedan zvaničan broj koji je čini mi je 8.372. A onda imamo one koji su negatori tog broja, koji kažu – nije, to je oko pet hiljada. Pa se mi sad pogađamo da li jeste ili nije, pa da li ćemo da se nađemo negde na sredini, kao da pričamo o jabukama, a ne o ljudskim životima. Ili kao kada bi ta druga struja bila u pravu onda bi stepen užasnosti svega toga bio manji. Jer, kao bože moj, to je onda samo pet hiljada, nije osam, nego je samo pet", izjavio je Grbović na tribini.

Prema njegovoj ocjeni poslednjih 12 godina politička elita u Srbiji koristi poluge moći kako bi pravdala svoju prošlost, koja je, kako je rekao, bila inspirator brojnih zločina na teritoriji Jugoslavije.

"I to je jedan od razloga zašto se stalno, kad se poteže ovo pitanje, pokušava sa njihove strane jedna perfidna zloupotreba kolektivizacije krivice i nametanja krivice srpskom narodu, srpskoj državi i svim Srbima koji žive u regionu, kako bi se zamaskiralo da jedan deo te odgovornosti, osim krivične poseduje i politički aspekt i odnosi se naravno na one koji su politički inspiratori takvih zločina", izjavio je Grbović.

A poslije najave da će 2. maja, na dan kada se u Njujorku bude odlučivalo o Rezoluciji o Srebrenici, Srbija biti okićena zastavama, Grbović je rekao i da vlast time pokušava da cijelu zemlju i čitav narod stavi na branik svoje političke neodgovornosti:

"Čini mi se da će se isticanje srpskih zastava kao simbola prkosa, ponosa i odgovora celom svetu brzo pretvoriti u unutrašnju istragu o tome ko nije istakao zastavu i zašto, pod čijim nagovorom i uticajem se svrstao na stranu unutrašnjih državnih neprijatelja i stranih plaćenika", rekao je Grbović.

To bi se, kako je ustvrdio, moglo pretvoriti u vid unutrašnje istragu ko je postavio zastavio, a ko ne, i zašto to nije učinio.

"Pod čijim nagovorom ili pod čijim uticajem se neko svrstao na stranu unutrašnjih državnih neprijatelja i stranih plaćenika. Tako da ćemo imati još jedan krug unutrašnjih borbi do političkog istrebljenja", smatra Grbović.

Almasa Salihović iz Memorijalnog centra Srebrenica je istakla da je uzvajanje Rezolucije o Srebrenici važno zbog budućih generacija, kako bi se jednom zauvijek prekinule veze sa tim prošlim dešavanjima i sa onim što je proisteklo iz ratnih dešavanja iz 1990-tih.

"Važno je da ne idemo tom istom ideologijom koja je nažalost dovela do mnogih ratnih zločina, pa evo time i do genocida u Srebrenici. To je nekako za mene najvažnija tačka. Svakako na globalnom nivou je važno da jedna ovakva rezolucija zaživi, ali za mene je više važno da ona zaživi upravo na ovim prostorima", rekla je Salihović.

Kako je rekao advokat Relja Radović Međunarodni sud pravde u Hagu odlučio je "da je u Srebrenici u julu 1995. godine izvršen genocid i da je Srbija odgovorna, jer ga nije spriječila".

"Srbija je bila stranka u postupku i vezana je tom presudom. Nije tačno da je otvoreno pitanje pravne kvalifikacije, niti da iko traži od Srbije da prizna da je u Srebrenici počinjen genocid", izjavio je Radović.

Selmina sećanja o ratu
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:26 0:00

Međunarodni sud pravde u Hagu, presudom iz 2007. donijetom po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), utvrdio je odgovornost Srbije, koja - prema mišljenju suda - nije spriječila i kaznila zločin genocida u vezi sa događajima u Srebrenici jula 1995, dok su istom presudom direktnim izvršiocima genocida označeni vojska i policija Republike Srpske (RS).

Zvanični Beograd, uprkos postojanju više presuda međunarodnih sudova kojima je potvrđeno da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima to ne priznaje i karakteriše događaj kao zločin masovnih razmjera.

U Republici Srpskoj mijenjaju EU grant za kineski kredit za put preko Šćepan Polja

Potpisivanje Memoranduma o rekonstrukciji dionice puta Foča - Šćepan Polje. Foto: Vlada RS
Potpisivanje Memoranduma o rekonstrukciji dionice puta Foča - Šćepan Polje. Foto: Vlada RS

Vlasti u RS-u nedavno su s kineskom kompanijom potpisale memorandum za obnovu puta od Foče do Šćepan Polja, vrijedan 100 miliona eura i pod uslovima koji nisu saopćeni. To bi moglo poskupiti ovaj projekat jer su ranije pregovarali s Evropskom unijom po povoljnijim i transparentnijim uslovima.

Kineska kompanija “CRBC” trenutno je najbliža da dobije posao obnove odnosno izgradnje puta između Foče i državne granice s Crnom Gorom vrijedan 200 miliona maraka nakon što je Vlada Republike Srpske potpisala s njima memorandum prema kojem će cijeli posao finansirati kineska banka.

Na taj način će umjesto makadamskog nesigurnog puta od Foče do državne granice biti izgrađena moderna cesta. Nakon što su godinama ignorisale pozive da se put uredi, vlasti Republike Srpske su počele pregovarati s Evropskom unijom da finansiraju put – dijelom iz povoljnog kredita, a dijelom iz granta.

Sada te pregovore, kada sredstva postaju gotovo izvjesna, mijenjaju za skuplje i manje transparentno finansiranje iz kineskih izvora.

Državni ministar saobraćaja i komunikacija Edin Forto kaže da kineski uslovi ne mogu biti povoljniji od evropskih.

Bilo bi suludo birati takvu opciju”, smatra on.

Evropska unija je već izdvojila 2,2 miliona eura za pripremne radove kroz sredstva iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) dodijeljenu BiH. Iz Delegacije EU za Detektor kažu kako je ovim sredstvima podržana priprema tehničke dokumentacije, kao i izrada tendera za izvođenje radova u 2017. godini.

U Delegaciji također potvrđuju da su u toku pregovori za finansiranje izgradnje puta.

U isto vrijeme Vlada Republike Srpske je nedavno s kineskom kompanijom “CRBC” (China Road and Bridge Corporation) potpisala memorandum o rekonstrukciji dijela magistralnog puta Foča – Šćepan Polje vrijedan 100 miliona eura, čiji sadržaj nije poznat, uprkos mnogo povoljnijem kreditu koji bi mogle ponuditi Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetska banka.

Ministar saobraćaja i veza u Vladi Republike Srpske kaže kako želi napraviti takmičenje.

Ko prije riješi da će da učestvuje u finansiranju tog puta, ozbiljno, to nije ‘zakovano’”, kaže ministar Nedjeljko Čubrilović za Detektor i dodaje kako je Evropska unija za izgradnju nudila 70 miliona eura.

Bio je svaki put neki novi termin, novo odgađanje, isto kao s Evropskom unijom – ‘ispunite ovo, ispunite ono”, kaže Čubrilović.

Kakve je uslove tražila kineska strana nije moguće saznati jer ministarstvo koje vodi Čubrilović nije Detektoru dostavilo sadržaj memoranduma koji je potpisan s kineskom firmom.

Put do granice Crne Gore. Fotografija: N1
Put do granice Crne Gore. Fotografija: N1

Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital, podsjeća kako je ovo nastavak netransparentne politike koju vode entitetske vlasti u projektima gdje rade kineske kompanije, gdje se detalji dogovaraju na netransparentan način, iza zatvorenih vrata, bez raspisivanja međunarodnog ili domaćeg tendera.

U ovome slučaju, čak i ako bude raspisan tender, pokazuje se da Vlada favorizuje, i to ne krije, kinesku kompaniju, što je priznao premijer Višković na pitanje našeg novinara. Što je potpuno nerazumljivo. Bez ikakvih objašnjenja zašto je cijena sada mnogo veća kako se pojavila kineska kompanija”, objašnjava Vukelić.

Radovan Višković, premijer Republike Srpske, i predstavnici kineske kompanije “CRBC”, krajem februara su potpisali memorandum o rekonstrukciji dijela magistralnog puta Foča – Šćepan Polje, vrijedan oko 100 miliona eura, kojim je planirana izgradnja 15 kilometara.

Ono što je s kineskom kompanijom dogovoreno i s Ministarstvom finansija i kompanijom ‘CRBC’ jeste da zajedno pregovaramo s kineskom Eksim [Exim] bankom, koja će obezbijediti ova finansijska sredstva da što prije dođemo u poziciju odobrenja finansijskih sredstava za izgradnju ovog puta”, rekao je Višković, prenosi RTRS.

Iz Delegacije Evropske unije kažu da je ranije vrijednost projekta procijenjena na oko 90 miliona eura za 19,1 kilometar ceste, ali i da će se ova procjena morati ažurirati.

Zahtjev bh. vlasti za ažuriranje projektne dokumentacije trenutno je u fazi razmatranja od strane projekta ‘Connecta 2’, koji finansira Evropska unija”, navodi se u odgovoru.

Svjetska banka i EBRD zainteresovane su da finansiraju ovaj projekat, kaže Forto. Objašnjava da bi Evropska unija ponudila do 40 miliona eura grant sredstava. Zbog toga je nakon potpisivanja memoranduma razgovarao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i premijerom Viškovićem te ministrom Čubrilovićem.

“Taj memorandum otvara suštinski mogućnost da izgradnju puta finansiraju Kinezi, ali ukoliko evropska šema finansiranja bude aktivirana, onda Kinezi stvarno ne mogu biti nikada povoljniji”, kaže Forto, za koga bi bilo suludo birati skuplju opciju.

Memorandum nije obavezujući, koliko ja znam, i na Vladi RS-a je da izabere najpovoljnije rješenje za sebe”, kaže Forto te dodaje kako Ministarstvo komunikacija i prometa radi koordinaciju između međunarodnih finansijskih institucija i Vlade RS-a.

Ministarstvo saobraćaja i veza ni Generalni sekretarijat Vlade RS-a novinarima Detektora nisu dostavili memorandum potpisan s kineskom kompanijom, uprkos više zahtjeva.

Iz Delegacije EU navode da su upoznati da je Ministarstvo saobraćaja i veza RS-a potpisalo memorandum o razumijevanju s predstavnicima kineske kompanije “CRBC”, koji uključuje kredit koji finansira Exim banka, ali da nisu upoznati s ponuđenim uslovima.

Napominjemo da projekti finansirani od strane Evropske unije tradicionalno nude najpovoljnije uslove za ulaganje u infrastrukturu na Zapadnom Balkanu, sa zajmovima po povoljnim stopama, kao i značajnom komponentom bespovratnih sredstava. Pored toga, projekti koje finansira Evropska unija pridržavaju se visokih standarda u sprečavanju korupcije, zaštite životne sredine i dobrobiti”, navodi se u odgovoru Delegacije EU.

Vijeće Evropske unije i Evropski parlament (EP) postigli su nedavno dogovor o Planu rasta EU za Zapadni Balkan, vrijednom šest milijardi eura, od čega će dvije milijarde biti bespovratna pomoć, a preostale četiri milijarde krediti s veoma povoljnom kamatom.

Uslov za dobijanje kredita i grant sredstava za izgradnju magistralnog puta jeste da se u ovoj godini krene sa izgradnjom graničnog mosta između BiH i Crne Gore u Šćepan Polju, koji će se graditi iz budžeta Ministarstva prometa i komunikacija BiH, kaže Forto, koji smatra da je na izgradnji magistralnog puta neophodan i veći angažman EBRD-a i Svjetske banke.

Ne tretiram ovo [što rade institucije RS-a] kao potkopavanje, ovo tretiram kao otvaranje opcija za Vladu Republike Srpske. I mislim da je potrebno da Svjetska banka i EBRD učine sve što je u njihovoj moći da se započne ovaj projekat što prije”, kaže Forto.

Ranije istraživanje Detektora je pokazalo kako kineske i turske firme nemaju više gotovo nikakve konkurencije među stranim kompanijama koje dobijaju građevinske poslove u BiH vrijedne stotine miliona maraka, te da su dobile više od polovine takvih projekata vrijednih više od 50 miliona maraka u posljednjih šest godina, prema tenderima koje je analizirao Detektor.

Od 23 projekta, kompanije ovih zemalja dobile su 14, vrijednih više od šest milijardi maraka, što je više od 80 posto vrijednosti svih velikih infrastrukturnih projekata.

Ko će finansirati radove kod Foče jeste političko prije nego ekonomsko pitanje za vlasti u Republici Srpskoj, smatra Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa i politike na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology (SSST).

"Dodik okreće leđa Zapadu, sve više se okreće Kinezima. On je i ranije govorio da su oni zainteresovani čak i za one projekte koje je Evropska unija suspendovala”, objašnjava Huskić.

On je već jednom vidio sličan proces kada je Republika Srpska privatizovala naftnu industriju.

Ta privatizacija kojom je Dodik direktno kupovao političke usluge kod Rusa, kojima je prodata na način na koji je prodata – na kraju krajeva, radi sada istu stvar”, smatra Huskić.

Krajem februara 2023. godine u Banjoj Luci je s kineskim konzorcijem potpisan ugovor za izgradnju autoputa Bijeljina – Brčko vrijedan više od 400 miliona maraka. Ovaj, kao i svi drugi ugovori potpisani s firmama koje izvode infrastrukturne projekte, ostat će nedostupan javnosti, tada je saopćeno.

To prevashodno zavisi od kineske strane. Morate se njima obratiti, oni imaju ekskluzivitet na ugovoru”, kazao je Višković odgovarajući na pitanje o objavljivanju ugovora, i naveo kako bi Republika Srpska bila spremna da to odmah objavi.

Ali, kako je dalje pojasnio, “oni daju novac, i kreditni ugovor tek po isteku uslova o kreditu oni mogu da objave”.

Višković tokom posjete Kini. Foto: Vlada RS
Višković tokom posjete Kini. Foto: Vlada RS

Vlada RS-a ranije je ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor, koju je dobila kineska kompanija “China Railway Engineering Corporation (CREC)”, odbijala dostaviti organizaciji Transparency International i pored tri sudske presude u njihovu korist. Iz ove organizacije podsjećaju kako se Vlada RS-a obavezala da će namiriti sva nedostajuća sredstva i garantovati isplativost tog projekta.

Poenta koncesionog odnosa je da koncesionar preuzme rizik. Međutim, ovdje je sav rizik preuzela država. Na investitoru je samo da izgradi taj autoput, a država garantuje isplativost tog projekta”, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH.

Sporno je što finansijski model ugovora, dodaje Traljić, nikada nije objavljen.

Kada je prije par godina krenula ta kineska inicijativa, brojne evropske zemlje su učestvovale i dobile projekte, ništa to nije sporno. Ali negdje gdje postoji slabost sistema kakva postoji kod nas, dogodilo se da su zemlje upadale u zamku ‘danka duga’. Vlade su uzimale kredite koje nisu mogle vraćati i onda su ostajale bez javnih preduzeća. Zato insistiramo da informacije budu transparentne”, kaže Traljić.

Kineska kompanija “CRBC”, s kojom entitetske vlasti pregovaraju za put prema državnoj granici, početkom 2014. godine potpisala je memorandum o saradnji s Vladom Crne Gore kojim je predviđena izgradnja do sada jedine dionice autoputa u ovoj zemlji Bar – Boljare, duge 41 kilometar. Sadržaj memoranduma nikada nije javno objavljen. Radovi su počeli godinu dana kasnije, a bilo je planirano da 2019. budu završeni. Autoput je okončan i pušten u promet tek 2022. godine.

Prema podacima nevladine organizacije “Akcija za socijalnu pravdu”, osnovni ugovor je zaključen na 809,5 miliona eura, ali je kasnijim aneksima uvećan za gotovo još stotinu miliona eura. Čitav projekat i dobar dio dokumentacije obavijeni su velom tajne, navode iz ove organizacije.

Kačenje ventilatora na površine bez armature, loša ugradnja betona, problemi sa šahtovima, električnom energijom, vodosnabdijevanjem, pukotine na cesti, sve te informacije smo nalazili u izvještajima koji su nam dostavljeni od nadzornog organa ‘Ingerop’ [francusko-italijanski konzorcijum]”, objašnjava Ines Mrdović.

U jednom trenutku “CRBC” je od Vlade Crne Gore potraživao čak 190 miliona eura, dodaje.

Mi smo kao država dali Kinezima da oni na bazi idejnog projekta uđu u čitavu stvar i da onda rade glavni projekat, koji ni danas nisu završili, bez obzira što je put pušten u promet”, kaže Mrdović.

Prema njenim riječima, Exim banka je uslovila Vladu Crne Gore da kredit uzmu u dolarima, da bi kasnije transakcije išle u eurima. Dvije godine kako je dionica autoputa puštena u promet, finansijski detalji nisu poznati, navodi Mrdović.

U julu ove godine će da istekne dvogodišnji garantni rok od puštanja dionice u saobraćaj i mi ćemo tada suštinski znati na šta je podvučena crta u odnosu na međusobna potraživanja”, objašnjava Mrdović.

Otvoreno favoriziranje kapitala s bilo koje strane, objašnjava Vukelić, u potpunoj je suprotnosti s principima slobodnog tržišta koje zagovara EU.

Deklarativno, vlasti u RS-u govore da su za evropski put, ali vidimo da u njihovoj koncepciji taj put podazumijeva ‘put svile’ ili da put u Bruxelles ide preko Pekinga, a ne pravcem kojim bi trebao ići”, kaže Vukelić.

Zašto je Amerikancima religija sve manje važna

Višedecenijski trend ka sekularizaciji, koji je u Americi bio sporiji nego u drugim razvijenim zemljama, po svemu sudeći se ubrzava i u SAD, pokazuju istraživanja javnog mnijenja i drugi dokazi.

Prema Galupovoj anketi iz 1965. godine, 70 odsto ispitanika navelo je da religija "veoma važna" u njihovim životima, a danas to smatra manje od polovine Amerikanaca (45 procenata).

"Mlađe generacije vjerovatno nisu bile podizane u toj vjerskoj tradiciji, a ako i jesu nisu išli u crkvu tako često... Mislim da je to velliki razlog", kaže Jeff Jones, jedan od urednika u Galupu.

Četvrtina Amerikanaca (26%) je 2023. godine navela da se ne vezuje ni za jednu vjeru, što je rast u odnosu na 21 odsto deceniju ranije, pokazuju podaci Instituta za istraživanje religije.

Ista studija sugeriše da oni koji se ne vezuju ni za jednu religiju ne planiraju da promijene taj stav. Samo 9 procenata je navelo da su zainteresovani da pronađu novo vjersko ili duhovno utočište.

Mike Dulak iz Mizurija je jedan od sve više Amerikanaca koji se ne vezuju ni za jednu religiju (Foto: AP/Jessie Wardarski)
Mike Dulak iz Mizurija je jedan od sve više Amerikanaca koji se ne vezuju ni za jednu religiju (Foto: AP/Jessie Wardarski)

Pad broja ljudi koji idu u crkvu ukazuje na veliku promjenu u životu Amerikanca, smatra politički naučnik David Campbell, koji ističe da su se Amerikanci u prošlosti povlačili iz određenih grupa, ali su i dalje bili povezani sa organizovanim religijama.

“Kod Amerikanca je manja vjerovatnoća da će se družiti u okviru grupa i organizacija gdje uče kako da sarađuju. Ima mnogo manje toga i pad kada je riječ o religiji je veliki dio te priče", kaže Kembel.

Campbell, profesor na Univerzitetu Notre Dame u Indijani, kaže da bi još jedan razlog za pad broja ljudi koji se vezuju za religiju moglo da bude protivljenje religioznoj desnici među onima koji su već bili na "periferiji" kada je riječ o vjeri.

"Ne želim da sugerišem da je to jedini razlog zašto se ljudi okreću od religije, ali je definitivno jedan od glavnih. Mnogi Amerikanci povezuju religiju sa religioznom desnicom ili Republikanskom strankom, ili podrškom Donaldu Trampu. I ako religija predstavlja to, mnogi ne žele da budu njen dio", naglašava Campbell, jedan od koautora naučnih studija o vezama između politike i vjere u SAD.

Bivši predsjednik Donald Trump sa Biblijom ispred Bijele kuće
Bivši predsjednik Donald Trump sa Biblijom ispred Bijele kuće

Sam Abrahams, saradnik na institutu "American Enterprize", za koji su "slobodni ljudi, slobodna tržišta i ograničena vlada" ključni princip, kaže da je od Trumpovog političkog uspona jedan od najvećih padova kada je riječ o religiji zabilježen među ženama.

“Možete biti iz prilično religiozne porodice, ali sada ekstremna konzervativna retorika o stvarima kao što su abortus i uloga žena odvraća mlade žene i pretvara ih u ateiste, agnostike ili "niko" i "ništa", kaže Abrahams, koji je takođe profesor poltičkih i društvenih nauka na koledžu Sarah Lawrence.

Prije toga je postojalo veće pitanje, a to su porast sekularizacije i odvraćanje od vjerskih organizacija, a zatim je fenomen ekstremne desnice vrlo brzo odvratio ljude (od religije)", objašnjava Abrahams.

Prema anketi istraživačkog centra Pew, 28 odsto punoljetnih Amerikanaca navodi da su ateisti, agnostici ili se ne izjašanjavaju kada je riječ o religiji. Ateisti čine 4 procenta onih koji se ne vezuju ni za jednu religiju. Većina onih koja ne pripada ni jednoj religiji vjeruje u Boga ili višu silu, ali ne pohađaju redovno vjerske službe.

Oko dvije trećine ispitanika kažu da nisu religiozni zato što dovode u pitanje značajan dio vjerskih predanja ili ne vjeruju u Boga.

Pad broja ljudi koji prisustvuju vjerskim službama zabilježen je u svim starosnim grupama, prema Galupu.

Vidimo da starije generacije više prisustvuju vjerskim službama nego mlađe, ali i dalje postoji pad među svim starosnim grupama. Iako je više vjerovatno da će stariji ići u crkvu, ipak je to manji broj nego u prošlosti", kaže Jones iz Gallupa.

ARHIVA - Prazne klupe u baptističkoj crkvi u Južnoj Karolini, 11. januar 2024. (Foto: AP/Jessie Wardarski)
ARHIVA - Prazne klupe u baptističkoj crkvi u Južnoj Karolini, 11. januar 2024. (Foto: AP/Jessie Wardarski)

Rast broja ljudi koji se ne vezuju ni za jednu religiju počeo je poslije Hladnog rata koji se okončao 1989. godine, kaže Kembel.

Shelley Melia, profesorka na Baptističkom univerzitetu u Dalasu, kaže da je pandemija kovida 19 - koja je primorala mnoge vjerske institucije da se prebace na virtuelne službe određeno vrijeme, možda ubrzala trend da se Amerikanci ne vezuju ni za jednu religiju.

Ona vjeruje da mlađi traže nešto drugačije od njihovih roditelja. Dok starije možda privlače crkve i formalni vjerski skupovi, mlađi možda žele drugačiji pristup.

“Postoji potreba preusmjeravanja na autentičniji model, zato što mislim da to mladi zaista žele. Imamo velike crkvene zgrade, a naša mlađa generacija vidi nepravdu u svijetu i više je zainteresovana da se to rješava nego da se podrži neka institucija za koju smatraju da nije toliko zainteresovana za to pitanje koliko bi trebalo da bude", smatra Melia, koja je takođe psiholog.

Šta se događa kada je u nekoj zemlji religija sve manje važna? Campbell ukazuje na primjere sekularnih zemalja koje su funkcionalne demokratije.

“Skandinavske zemlje su veoma sekularne, i smatraju se među najdemokratskijima od svih demokratskih zemalja u svijetu. Takođe je u tim zemljama visok stepen sretnih građana. Sekularno društvo nije manje demokratsko ili sretno", ističe Campbell.

Međutim, koliko je vjerovatno da će Amerika postati više sekularna s obzirom na to da su vjerski simboli dio nacionalnih simbola i tradicija - na novčanicama je poruka "u Boga vjerujemo", dok je "tako mi Bog pomogao" dio predsjedničke zakletve.

“U srednjem do dugom roku, postojaće novo stanje gdje religija neće biti u potpunosti isključena iz američkog života, ali će samo zauzimati drugačiji prostor nego sada", zaključuje Campbell.

Izrael raspoređuje rezervne brigade u Pojasu Gaze

Slika koja je objavila izraelska vojska 22. aprila 2024. prikazuje izraelske vojnike koji djeluju u Pojasu Gaze.
Slika koja je objavila izraelska vojska 22. aprila 2024. prikazuje izraelske vojnike koji djeluju u Pojasu Gaze.

Izraelska vojska saopćila je u srijedu da raspoređuje dvije rezervne brigadne divizije u pojas Gaze, što je potez koji dolazi dok se Izrael priprema za kopnenu invaziju na grad Rafah na jugu zemlje.

Vojska je rekla da će brigade obavljati "odbrambene i taktičke misije", ne nudeći dalje detalje o planovima.

Izraelski zvaničnici rekli su da je ofanziva na Rafah neophodna za postizanje njihovog cilja eliminacije militantne grupe Hamas.

Sjedinjene Države, Ujedinjeni narodi i drugi izrazili su zabrinutost zbog kopnene invazije, rekavši da bi to moglo donijeti humanitarnu katastrofu Rafi. Više od polovine stanovništva Gaze nalazi se u tom području, a mnogi ljudi su pobjegli iz drugih dijelova Gaze zbog borbi i izraelskih naredbi za evakuaciju.

Izraelska vojska saopćila je u srijedu da su njeni borbeni avioni pogodili više od 50 ciljeva u Gazi tokom proteklog dana.

Bilo je i izraelskih napada na položaje Hezbolaha u južnom Libanu, uključujući i kao odgovor na talas raketne vatre Hezbolaha za koji je militantna grupa rekla da je odgovor na civile koji su ubijeni u ranijim izraelskim napadima.

I Hamas i Hezbolah su Sjedinjene Države označile kao terorističke organizacije.

Hamas je napao Izrael 7. oktobra, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši 250 talaca, prema izraelskim podacima. Izrael kaže da militanti još uvijek drže oko 100 zarobljenih i posmrtne ostatke više od 30 drugih.

Izraelski odgovor, vojna kampanja za koju kaže da je usmjerena na eliminaciju Hamasa i osiguravanje da grupa ne može izvršiti budući napad, ubila je najmanje 34.183 Palestinca i ranila više od 77.000 drugih, prema Ministarstvu zdravlja Gaze. Ministarstvo ne pravi razliku između civila i boraca, ali kaže da žene i djeca čine dvije trećine ubijenih.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od AP-a, agencije Frans pres i Reutersa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG