Linkovi

Top priča SAD

Hiljade ljudi obilježile godišnjicu istorijskog Marša na Washington

A demonstrator pumps his fist as others gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020.

Hiljade ljudi okupile su se u petak na maršu u američkoj prijestolnici Washingtonu da bi odbacile rasizam, protestovale protiv policijske brutalnosti i obilježile godišnjicu Marša na Washington 1963. godine.

Učesnici marša okupili su se ispred spomenika Abrahamu Lincolnu, gdje je lider borbe za građanska prava Martin Luther King mlađi prije 57 godina održao istorijski govor "Imam san", u kojem je iznio viziju rasne jednakosti, koja još nije ostvarena za milione Amerikanaca.

"Želim da dam prostor okupljenim Afroamerikancima da kažu da nisu u redu. Mi smo kao bezimene bake koje su izašle na ulice i poručile 'natjeraćemo vas da ispunite ono za šta kažete da se Amerika zalaže'. Ovdje smo. Ne idemo nigdje", poručio je Jumaane Williams​, aktivista iz New Yorka u obraćanju učesnicima marša.

Frank Nitty​, aktivista pokreta "Životi crnaca su važni" u Wisconsinu, organizovao je šetnju od Milwaukeeja do Washingtona od 1.200 kilometara, koja je trajala 24 dana.

"Moj unuk neće protestovati zbog istih stvari zbog kojih je u maršu učestvovao moj deda", poručio je on.

Godišnjica govora i Marša na Washington obilježava se na kraju ljeta koje su obilježili rasni nemiri i protesti, podstaknuti smrću nenaoružanog Afroamerikanca Georgea Floyda koji je preminuo nakon što mu je bijeli policajac gotovo devet minuta držao koljeno na vratu.

Participants surround the Reflecting Pool at the Lincoln Memorial as demonstrators gather for the "Get Your Knee Off Our Necks" March on Washington in support of racial justice in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst/Pool
Participants surround the Reflecting Pool at the Lincoln Memorial as demonstrators gather for the "Get Your Knee Off Our Necks" March on Washington in support of racial justice in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Jonathan Ernst/Pool

Skup se održava i poslije incidenta u Kenoshi u Wisonsinu, gdje je bijeli policajac prošle nedjelje upucao 29-godišnjeg Afroamerikanca Jacobea Blakea, što je dovelo do protesta i nasilja, u kojem su poginule dvije osobe.

“Moramo da stvorimo drugačiju svijest i klimu u našoj zemlji. To se neće dogoditi ako se ne mobilišemo", poručio je u četvrtak Martin Luther King treći, sin čuvenog borca za građanska prava i jedan od organizatora marša.

King i i sveštenik, takođe borac za ljudska prava Al Sharpton​, čija je ogranizacija "Nacionalna mreža za akciju" isplanirala skup u petak, saopštili su da je cilj marša da se pokaže hitnost usvajanja policijske reforme, da se odbaci rasno nasilje i da se zahtijeva zaštita biračkih prava uoči izbora u novembru. Obojica će govoriti u petak.

Rev. Al Sharpton, center, whose National Action Network organized the "Commitment March: Get Your Knee Off Our Necks" protest against racism and police brutality, arrives at the Lincoln Memorial in Washington, D.C.
Rev. Al Sharpton, center, whose National Action Network organized the "Commitment March: Get Your Knee Off Our Necks" protest against racism and police brutality, arrives at the Lincoln Memorial in Washington, D.C.

Da bi naglasio hitnost rješavanja aktuelne situacije, Sharpton je između ostalih okupio porodice ubijenih Afroamerikanaca - Jacobea Blakea, Georgea Floyda, Breonne Taylor, Raysharda Brooksa, Ahmauda Arberyja, Trayvon Martin, Erica Garner i mnoge druge,

Poslije komemorativnog skupa, na kojem će između ostalog govoriti advokat za građanska prava Ben Crump, koji zastupa nekoliko porodica žrtava, učesnici marša će prošetati do spomenika Martinu Lutheru Kingu mlađem, a zatim se razići.

Očekivalo se da broj učesnika marša bude manji nego što je prvobitno bilo planirano zbog restriktivnih mjera koje su gradske vlasti uvele usljed pandemije koronavirusa, a kojima se ograničava dolazak posjetilaca iz drugih krajeva SAD. Zbog toga su organizovani slični skupovi u Južnoj Karolini, Nevadi, Floridi i drugim državama.

Hiljade učesnika u petak su stajale u dugim redovima, a organizatori su institirali na mjerenju temperature. Takođe su podsjetili učesnike da drže fizičku distancu i nose maske tokom skupa.

Dok bude trajao marš u Washingtonu, Sharpton je pozvao stanovnike drugih država da se okupe ispred kancelarija senatora, koji ih zastupaju u Kongresu i zahtijevaju da se sprovede policijska reforma na federalnom nivou.

Poručio je i da bi demonstranti trebalo da traže da se snažnije zaštite biračka prava u SAD, u znak sjećanja na pokojnog kongresmena Johna Lewisa, koji je govorio tokom originalnog Marša na Washington.

Predstavnički dom, u kojem većinu imaju demokrate, u junu je usvojio prijedlog zakona o reformi policije, nazvan po Georgeu Floydu, kojim bi bili zabranjeni pojedini grubi policijski zahvati i ukinut imunitet za policajce.

U julu, poslije smrti kongresmena Lewisa, demokratski senatori ponovo su podnijeli zakonski prijedlog kojim bi bila vraćena jedna od odredbi istorijskog Zakona o biračkim pravima iz 1965. godina, koju je Vrhovni sud ukinuo 2013. godine.

Zakonom se prethodno zahtijevalo od država, koje imaju istoriju suzbijanja biračkih prava, da traže odobrenje federalnih organa prije mijenjanja pravila za glasanje.

Obje mjere čekaju na raspravu u Senatu, koji kontrolišu Republikanci.

“Zahtijevamo da se usvoje ti prijedlozi. Senatori nisu ništa uradili tim povodom. Zbog toga možemo da im kažemo: Dali smo vam šansu, mi kao narod, kao Afroamerikanci, bijelci, latinosi i hispanci i sada ćemo na izborima da izglasamo vašu smjenu", poručio je King.

Takođe je dodao: “Niz senatora mora da ode zato što nemaju kapacitet ili ga nisu pokazali da shvate šta mora da se dogodi u zajednici".

Demonstrators gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Erin Scott
Demonstrators gather in front of the Lincoln Memorial for the "Get Your Knee Off Our Necks" march in support of racial justice that is expected to gather protestors from all over the country in Washington, U.S., August 28, 2020. REUTERS/Erin Scott

Obilježavanje Marša na Washington počelo je u četvrtak veče virtuelnim skupom na kojem su govorili aktivista za biračka prava Stacey Abrams​, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i dobitnik Oskara Mahershala Ali .

Pokret za pravdu se nastavlja zahvaljujući aktivizmu ogromnog broja mladih ljudi. Moramo da nastavimo da se borimo", poručila je Pelosi.

U petak veče, "Pokret za živote crnaca", koalicija više od 150 organizacija koje predvode Afroamerikanci i koje su dio šireg pokreta "Životi crnaca su važni", održaće virtuelnu Nacionalnu konvenciju Afroamerikanaca.

Biće objavljena i afroamerička politička agenda, u okviru koje će se ojačati pozivi za ukidanje finansiranja poliicije u korist ulaganja u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, rješavanje stambenih pitanja i druge socijalne usluge u afroameričkim zajednicama, saopštili su organizatori.

See all News Updates of the Day

Vazdušni napadi SAD na ciljeve u Siriji

Mapa Sirije

Američki predsjednik Joe Biden naredio je u četvrtak da se izvrše vazdušni napadi u istočnoj Siriji. Prema saopštenju Pentagona, gađana je infrastruktura ekstremističkih grupa koje podržava Iran, a akcija je izvedena u odgovor na nedavne raketne napade na američke ciljeve u Iraku.

Vazdušni napadi, o kojima je vijest prvo objavila agencija Reuters, po svemu sudeći su bili ograničenog obima, što smanjuje rizik od eskalacije. To je prva američka vojna akcija od kada je Biden postao predsjednik.

Bidenova odluka da SAD izvrše udare samo u Siriji, a ne i u Iraku, bar za sada, takođe daje vrijeme iračkoj vladi da sprovede sopstvenu istragu napada 15. februara u kojem su ranjeni Amerikanci.

"Prema direktivi predsednika Bidena, američke vojne snage su večeras izvršile vazdušne udare na infrastrukturu koju koriste ekstremističke grupe koje podržava Iran u istočnoj Siriji", saopštio je portparol Pentagona John Kirby.

"Predsjednik Biden će reagovati da zaštiti američko i koaliciono osoblje. U isto vrijeme, postupili smo na promišljeni način čiji je cilj - deeskalacija stanja u istočnoj Siriji i Iraku", rekao je Kirby.

On je dodao da je u napadima uništeno više objekata kod jednog graničnog punkta, koje koristi nekoliko militantnih grupa koje podržava Iran, uključujući Kataib Hezbolah (KH) i Kataib Sajid al-Šuhada (KSS).

Jedan američki zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je za Reuters da je odluka da se izvrše napadi trebalo da pošalje signal da, dok SAD žele da kazne ekstremističke grupe, Washington ne želi da situacija preraste u širi konflikt. Taj zvaničnik je rekao da je Bidenu predstavljeno više opcija, i da je izabrana jedna od onih najviše ograničenog obima.

Još nije poznato kolika je šteta nanijeta i da li je bilo žrtava u američkoj akciji. Američka vojska je u posljednjih nekoliko godina nekoliko puta izvršila udare iz odmazde za prethodne napade na američke vojnike.

Raketni napadi na američke položaje u Iraku izvršeni su u trenutku dok Washington i Teheran traže način da se vrate nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, koji je napustio bivši predsjednik Donald Trump.

Još nije jasno na koji bi način američki napadi u Siriji mogli da utiču na pokušaje da se Iran privoli da se vrati pregovorima o poštovanju odredbi nuklearnog sporazuma.

U napadu 15. februara, rakete su pogodile američku vojnu bazu kod međunarodnog aerodroma Erdil, u kurdskom regionu, pri čemu je poginuo jedan strani državljanin koji je radio pod ugovorm za američku vojsku, a ranjeno nekoliko Amerikanaca, kontraktora, i jedan američki vojnik. U drugom raketnom napadu gađana je baza sa američkim vojnicima sjeverno od Bagdada, a povrijeđen je bar jedan radnik američke vlade. Projektili su pogodili zelenu zonu u Bagdadu, gdje se nalazi ambasada SAD i druge diplomatske misije.

Ranije ove nedjelje, grupa Kataib Hezbolah, jedna od glavnih iračkih ekstremističkih grupa povezanih sa Iranom, demantovala je da je imala bilo kakvu ulogu u tim raketnim napadima.

Neki zapadni i irački zvaničnici kažu da napade, za koje odgovornost često preuzmu malo poznate grupe, vrše ekstremisti povezani sa Kataib Hezbolahom, i da je to način za iranske saveznike da napadaju američke vojnike, a da izbjegnu odgovornost. Od kraja 2019, SAD su izvršile nekoliko udara na grupu Kataib Hezbolah u Iraku i Siriji, kao odgovor na ponekad smrtonosne raketne napade na američke vojnike.

Za vrijeme Trumpove administracije, napadi i kontranapadi su dovodili do jačanja tenzija, koje su kulminirale američkim ubistvom iranskog vojnog lidera Kasema Sulejmanija i iranski napadom balističkim raketama na američke vojnike u Iraku prošle godine.

Biden naložio preispitivanje otpornosti lanca snabdijevanja u SAD

Joe Biden

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden potpisao je uredbu kojom se formalno nalaže 100-dnevna vladina revizija globalnih lanaca snabdijevanja i potencijalne ugroženosti SAD u ključnim industrijama, uključujući računarske čipove, baterije za električna vozila, farmaceutske proizvode i kritične minerale koji se koriste u elektronici.

"Ne bi trebalo oslanjati se na stranu zemlju, posebno onu sa kojom ne dijelimo interese ili vrijednosti, kako bismo zaštitili i obezbjedili svoje ljude tokom vanrednih situacija na nacionalnom nivou", rekao je Biden.

Uredba ima za cilj da izbjegne ponavljanje ozbiljnog nedostatka lične zaštitne opreme kao što su maske za lice i rukavice koje je zemlja iskusila tokom prvih mjeseci pandemije koronavirusa prošle godine. Dolazi u trenutku kada se američki proizvođači automobila suočavaju sa nedostatkom poluprovodnika, kritičnih elemenata u sistemima za navigaciju i zabavu u modernim vozilima.

"Pandemija koronavirusa podvukla je potrebu za elastičnim lancima snabdijevanja i robusnom domaćom proizvodnjom, tako da svi Amerikanci imaju pristup osnovnim robama i uslugama u vrijeme krize", rekla je novinarima u četvrtak sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Povrh 100-dnevne revizije u četiri ključne industrije, Bidenova uredba će usmjeravati i godišnje analize za šest sektora: odbranu, javno zdravlje, informacione tehnologije, transport, energiju i proizvodnju hrane.

Biden je rekao da će njegova administracija sprovesti preporuke čim postanu dostupne. "Nećemo čekati da se analiza završi pa da počnemo da zatvaramo postojeće praznine", rekao je.

Prema višem zvaničniku administracije, analize će biti modelirane nakon što proces Sekretarijata za odbranu za procenu i jačanje odbrambene industrijske baze bude okončlan i mogu uključivati pozivanje predsjednika na Zakon o odbrambenoj proizvodnji (DPA) ili druge finansijske podsticaje. DPA je primarni izvor predsjedničkih ovlaštenja za ubrzavanje i proširivanje isporuke materijala i usluga iz američke industrijske baze potrebnih za promociju nacionalne odbrane.

Stručnjaci za lance snabdijevanja pozdravljaju potez administracije.

"Mogli bismo razgovarati o kupovini američkog svega što poželimo, ali ako nismo osigurali da lanac snabdijevanja funkcioniše, i dalje ćemo imati nestašice i zalihe", rekla je Nada Sanders, profesorica upravljanja lancem snabdijevanja na Northeastern univerzitetu.

Iako se većina posla na obezbjeđivanju elastičnosti lanaca snabdijevanja dešava na nivou preduzeća, federalna podrška da se problem sagleda holistički smatra se presudnom za pomoć američkim kompanijama da strateški ulažu i postanu agilnije u reagovanju na oscilacije ponude i potražnje u vremenu krize.

"Ključno je da posebno kod dramatičnih ili brzih promjena morate dobro da uradite posao predviđanja i da holistički razmišljate, morate pogledati čitav životni ciklus operacije", rekao je Scott Miller, viši savjetnik za globalnu ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije.

Trumpova administracija takođe se zalagala za ulaganje u skraćivanje lanaca snabdijevanja, uglavnom smanjenjem poreza koji podstiču preduzeća da vrate proizvodnju u SAD.

U aprilu 2020. godine, predsjednik Donald Trump pozvao se na Zakon o odbrambenoj proizvodnji da bi rasčistio probleme u lancu snabdijevanja u proizvodnji ventilatora i proizvodnja N95 maski za lice.

Zvaničnici su rekli da se Bidenova strategija zaštite lanca snabdijevanja razlikuje od Trumpovog protekcionističkog pristupa.

"Ovaj posao neće biti usmjeren na to da Amerika ide sama", rekla je Sameera Fazili​, zamjenica direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta tokom brifinga za novinare. "Predani smo radu sa partnerima i saveznicima na smanjenju ranjivosti."

Kina u fokusu

Bidenova uredba neće pominjati nijednu određenu zemlju i razmotriće oslanjanje SAD-a na inostrane dobavljače u cjelini.

"Jedna od ranjivosti koju razmatramo je gdje bismo mogli biti pretjerano zavisni od konkurenata u Aziji, očigledno uključujući Kinu", rekao je visoki zvaničnik administracije.

SAD zavise od Kine u nizu kritičnih industrija, od farmaceutskih do odbrambenih, dijelom i zbog toga što se američke firme oslanjaju na jeftin kineski izvoz.

"Korporativna potraga za smanjenjem troškova dobavljača tokom posljednjih 25 godina, nedovoljno zabrinuta za otpornost, opteretila je naciju rastućim strateškim ranjivostima u lancima snabdijevanja određenim kritičnim materijalima, lijekovima i tehnološkim ulazima", rekli su autori studije iz 2020. Centra za energetske studije na Univerzitetu Rice i Instituta za kineske pomorske studije Američkog ratnog koledža.

Zavisnost od protivnika nije dobro mjesto za biti, kaže Nada Sanders. "Ako znamo to, ova politika zaista gleda na zaista široku sliku u smislu američke proizvodnje, izrade, ekonomije", dodala je. "Dakle, nije samo Kina."

Rijetki minerali

Kina navodno nastoji da ograniči izvoz rijetkih minerala koji su presudni za američke odbrambene proizvođače koji proizvode vojno oružje.

"Vlada želi da zna da li bi SAD mogle da imaju problema sa izradom borbenih aviona F-35 ako Kina nametne zabranu izvoza", rekao je savjetnik kineske vlade sudeći po izvještaju Financial Times prošle nedelje.

Kina je dominantni svjetski proizvođač grupe od 17 rijetkih minerala koji se koriste u električnim vozilima, potrošačkoj elektronici i vojnoj opremi.

Miller međutim kaže da ti materijali nisu toliko rijetki, ukazujući na izvještaj američkog Geološkog zavoda o američkim državama koje imaju naslage tih minerala.

Pini Althaus, izvršni direktor kompanije USA Rare Earth, kompanije koja razvija američki lanac snabdijevanja mineralima, lobira kod vlade da proširi domaće rudarstvo i preradu.

"Već postoji velika potražnja za litijumskim i EV materijalima za baterije, a američkim proizvođačima će biti potrebno novo održivo snabdijevanje kako bi ispunili kratkoročne ciljeve ove decenije", rekao je Althaus.

U Kini i drugim zemljama sa manje strogim ekološkim standardima, rijetki minerali se obrađuju pomoću toksičnih hemikalija i proizvode emisije u vazduh koji sadrže štetne elemente, poput fluora i sumpora i otpuštaju otpadne vode koje sadrže prekomjerne kiseline i radioaktivne materijale.

Američki prerađivači kažu da se mogu pridržavati američkih mjera zaštite životne sredine.

Uprkos značajnim zabrinutostima za životnu sredinu, Miller je rekao da bi SAD trebalo da razmotre širenje ovog sektora, posebno ako postoji potreba za nacionalnom bezbjednošću.

"U ovom prostoru ima aktivnosti", reko je Miller. "Pitanje je... koja je uloga (federalne vlade) u ubrzavanju ili stabilizaciji tržišta?"

Kandidat za direktora CIA nazvao Kinu "autoritarnim suparnikom"

William Burns is sworn in to testify before a Senate Intelligence Committee hearing on his nomination to be director of the Central Intelligence Agency (CIA) on Capitol Hill in Washington, U.S., February 24, 2021. REUTERS/Tom Brenner/Pool

Kandidat predsjednika Joe Bidena za direktora CIA William Burns rekao je u srijedu na pretresu u Senatu o potvrdi nominacije da smatra da je takmičenje sa Kinom - i suprostavljanje njenom "suparničkom, agresivnom" liderstvu - ključno za američku nacionalnu bezbjednost.

Očekuje se da Burns, bivši dugogodišnji diplomata koji je radio i u demokratskim i republikanskim administracijama, bude bez problema potvrđen za direktora CIA.

U Senatu su prethodnih godina potvrđene njegove kandidature sa ambasadora u Jordanu i Rusiji i za tri visoka položaja u State Departmentu.

Burns je u svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja iznio svoja četiri glavna prioriteta - "ljudi, partnerstva, Kina i tehnologija" - ako bude potvrđen za direktora CIA.

"Nadjačati Kinu će biti ključno za našu nacionalnu bezbjednost u narednom periodu", naglasio je Burns.

Burns je Kinu nazvao "velikim, autoritarnim suparnikom" koji jača kapacitete za krađu intelektualne svojine, represiju nad svojim građanima i širenje uticaja u SAD.

Takmičenje sa Kinom je jedan od glavnih prioriteta Bidenove administracije i članova Kongresa, koji žele da se zauzme oštriji stav prema Pekingu. Ruska agresija je takođe jedan od stalnih povoda za zabrinutost, naročito miješanje Moskve u američke izbore i nedavni hakerski napadi na vladine agencije, za koje američki zvaničnici okrivljuju ruske hakere.

Burns je istakao da i dalje postoje "poznate prijetnje" koje, između ostalog, dolaze iz Rusije, Sjeverne Koreje i Irana. Takođe je dodao da klimatske promjene, globalna zdravstvena pitanja i cyber prijetnje predstavljaju veliku opasnost, a da je "suparničko, agresivno kinesko liderstvo naš najveći geopolitički test".

Bidenov kandidat za direktora CIA napomenuo je da je često sarađivao sa agencijom tokom svoje diplomatske karijere.

Republikanci bi mogli da kritikuju njegovo iskustvo u pojedinim oblastima. Burns i Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, predvodili su 2013. godine tajne razgovore sa Iranom, koji su pomogli da se postigne međunarodni nuklearni sporazum sa Teheranom, koji su republikanski članovi Kongresa oštro kritikovali.

Bidenova administracija je prošle nedjelje ponudila razgovore sa Irancima i drugim potpisnicima sporazuma iz 2015. godine, da bi utvrdila da li postoji način za povratak tom dogovoru, iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2018. godine.

Burns, ako njegova kandidatura bude potvrđena, doći će na čelo CIA-e nakon teške četiri godine pod Trumpom koji je često zanemarivao izvještaje agencije, naročito zaključak da se Rusija miješala u izbore 2016. godine da bi mu pomogla da pobijedi.

Demokratski senator Mark Warner, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja, govorio je o tom pitanju na početku pretresa.

"Želio bih da čujem kako planirate da ojačate uvjerenje da će agenti CIA uvijek raditi ispravnu stvar i govoriti istinu nadređenima, bez obzira na politički pritisak i bilo što drugo", rekao je Warner.

Demokrate odlučne da povećaju minimalnu platu u sklopu paketa ekonomske pomoći

FILE - Service industry workers hold up signs during a rally in support of the Raise the Wage Act, which includes a $15 minimum wage for tipped workers, at the National Mall, in Washington, Jan. 25, 2021.

Dok Kongres raspravlja o mjerama koje bi trebale da povrate pandemijom opustošenu američku ekonomiju, jedna od inicijativa na kojoj insistira predsjednik Joe Biden i mnogi demokrati je povećanje federalne minimalne plate sa sadašnjeg nivoa od 7,25 dolara na sat, koji je nepromijenjen od 2009. godine, na 15 dolara po satu do 2025. godine.

U ponedjeljak su se aktivisti u osam saveznih država i distriktu Columbia okupili u znak podrške nastojanjima da se minimalna plata poveže sa Bidenovim paketom ekonomske pomoći od 1,9 biliona dolara koji na putu do Kongresa. Organizatori su izričito vezali povećanje za "osnovne" radnike od kojih je traženo da ostanu na poslu tokom pandemije.

"Nemojte nas zvati osnovnim radnicima i onda nemojte pružati osnovne stvari koje su nam potrebne. Sada je vrijeme", rekao je sveštenik dr William J. Barber II, predsjednik organizacije "Repairers of the Breach", koja se bavi socijalnom pravdom, a koja je pomogla u organizaciji skupova.

Hoće li povećanje minimalne plate ući u konačni račun pomoći, zavisi od tajnim proceduralnih pravila u Senatu, ali i oklijevanja nekih centrističkih demokrata da podrže prijedlog, uključujući senatore Joea Manchina iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone. Ali šta god da se dogodi u kratkom roku, minimalna plata će gotovo sigurno ostati stalni izvor neslaganja u Washingtonu.

"Pristojan život"

Iako su trenutni napori vezani za pomoć tokom pandemije, bitke oko stope minimalne plate - pa čak i oko samog postojanja najniže plate koju je propisala vlada - stare su koliko i zakon koji ih je stvorio. Zakon o pravednim radničkim standardima iz 1938. godine kodificirao je niz zaštita radnika, uključujući jedinstvene standarde radne sedmice, zahtjeve za prekovremene isplate i minimalnu platu.

Prvobitna svrha federalne minimalne plate bila je uspostaviti "donju granicu" ispod koje plate ne bi mogle pasti. Usvojen tokom Velike depresije, zakon je trebao riješiti neravnotežu pregovaračke moći između radnika i poslodavaca u vrijeme kada je bila raširena nezaposlenost i kada su radnici očajnički tražili bilo kakvu vrstu zaposlenja.

Argumentirajući u korist minimalne plate 1933. godine, predsjednik Franklin Roosevelt je rekao: "Nijedan posao koji egzistira tako što će radnicima isplaćivati manje od životne dnevnice nema nikakvo pravo da djeluje u ovoj zemlji. Pod životnim dnevnicama, mislim na nivo viši od gole egzistencije. Mislim na dnevnicu koja obezbjeđuje pristojan život."

Od početka, izazov s kojim se suočio federalni zakon o minimalnoj plati bio je sukob između dvije vrijednosti koje Amerikanci smatraju fundamentalnim za američko društvo - slobode i pravičnosti.

"Ugovorna sloboda ima neku vrijednost", rekao je ekonomista Stan Veuger, analitičar američkog Enterprise Instituta, konzervativnog think tanka u Washingtonu.

Prema Zavodu za statistiku rada, 1,6 miliona radnika, ili 1,9% svih radnika po satu, zarađivalo je minimalnu ili ispod federalne minimalne plate u 2019. Te je godine 82,3 miliona ljudi bilo plaćeno po satu, što je činilo 58,1% od svih plaćenih radnika u SAD-u.

U SAD-u, vlada ne može, uz rijetke izuzetke, spriječiti odrasle da pristanu na razmjenu radne snage za plaćanje. Međutim, Veuger je rekao, da zagovornici minimalne plate tvrde da je vrsta slobode koju njihovi protivnici zamišljaju da radnici posjeduju iluzorna.

"Argument u korist minimalne plate... je da to zapravo ne funkcioniše tako", rekao je. "Postoji mnogo veća pregovaračka moć ili tržišna snaga na strani potencijalnih poslodavaca."

Pristalice minimalne plate tvrde da najniža plata jednostavno preraspodjeljuje ekonomske dobitke u odnosu poslodavac-radnik, dajući radniku pošten udio. Protivnici tvrde da to u potpunosti uništava ekonomsku dobit, jer se stvaraju uslovi u kojima je poslodavcima preskupo da se šire i koriste nove mogućnosti.

Godine stagnacije

Argumenti o postojanju minimalne plate prvenstveno su u velikoj mjeri akademski u ovom trenutku američke istorije, ali pitanje na koji nivo bi cijena rada trebala biti postavljena i dalje je veoma realno.

Trenutna stopa od 7,25 dolara nije se promijenila od jula 2009. godine, skoro 12 godina. To je najduži period bez povećanja u istoriji federalne minimalne plate, ali ne mnogo duži od prethodnih. Kongres je dopustio da plete ostanu u stagnaciji od 1981. do 1990., a zatim od 1997. do 2007. godine.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, prvi put kada je Kongres dozvolio da plate godinama budu iste bez povećanja, države i opštine počele su donositi vlastite zahtjeve za minimalnom platom, koja je često bila viša od federalnog minimuma. Trenutno je gotovo 30 država i desetine gradova i okruga propisalo nivoe dnevnica iznad federalnog nivoa.

Zagovornici ističu da u posljednjih 50 godina Kongres nije samo sporo povećavao federalnu minimalnu platu, već je povećavao i tako malo da je kupovna moć nekoga ko zarađuje naglo smanjena.

Brojevi na prvi pogled mogu zavarati. 1968. godine minimalna plata iznosila je 1,60 dolara po satu, što izgleda malo, ali je zapravo vrijedilo više od protuvrijednosti današnjih 10 američkih dolara, kada se računa inflacija.

"Ako se prilagodite inflaciji, ona vrijedi oko 18%, manje nego što je vrijedila 2009. godine, kada je posljednji put povišena, i preko 30% manje nego što je vrijedila 1968. godine", rekao je David Cooper, viši analitičar iz Instituta za ekonomsku politiku, liberalnog think tanka u Washingtonu.

Loši ishodi za sve

Dopuštanje da federalna minimalna plata dugo stagnira stvara loše ishode za sve uključene. Radnici vide kako im kupovna moć vremenom propada, što uzrokuje ekonomske poteškoće. Ali, kada se Kongres konačno pokrene da djeluje, poslodavci odjednom moraju uzeti u obzir oštar rast troškova rada.

"Bilo bi jednostavnije za preduzeća da su imali minimalnu platu koja se svake godine postepeno povećavala za neki mali iznos, indeksiran prema cijenama ili prema dnevnicama. Mogli bi to planirati i to bi bilo relativno lako prilagoditi", rekao je Cooper.

Mjera koju Kongres trenutno razmatra uključuje odredbu o povećanju plata za mali iznos svake godine indeksiranu promjenama u srednjoj zaradi. Cooper je rekao da to omogućava federalnom najnižem nivou plata da prati životni standard, a ne samo cijene roba.

Ukoliko se desi neko šire, poboljšanje produktivnosti na nivou cijele ekonomije, koje vodi do većih dnevnica radnika srednje klase, razmišljanje glasi: "Zar ne bi i najniže plaćeni radnik trebao imati korist od tih poboljšanja?", dodao je.

Šef Centralne banke: Američka ekonomija daleko od potpunog oporavka

Direktor američke centralne banke Jerome Powell.

Oporavak američke ekonomije, pogođene pandemijom koronaviursa, je proces koji traje, ocijenio je šef Centralne banke SAD Jerome Powell.

"Ekonomija je daleko od kompletnog oporavka. Iako na tržištu ima pomaka od prošlog proljeća, milioni Amerikanaca su i dalje bez posla", kazao je šef Federalnih rezervi pred Odborom za bankarstvo u Senatu.

Sekretarijat za rad saopštio je da je stopa nezaposlenosti u januaru bila 6,3 posto, iako je Powell ocijenio da je blizu 10 procenata, što je duplo više nego u februaru prošle godine, prije nego što je počela pandemija.

Kongres je prošle godine odobrio gotovo četiri milijarde dolara za pomoć ugroženima u pandemiji, a sada se razmatra prijedlog predsjednika Joea Bidena za ponovno pokretanje ekonomije i pomoć od 1.400 dolara za milione Amerikanaca.

Budući da demokrate imaju većinu u oba doma Kongresa, novi paket bi mogao biti odobren do sredine marta.

Ali, Powell je upozorio da su ciljana stopa nezaposlenosti i inflacija daleko i da će biti potrebno vrijeme za napredak, i najavio da će centralna banka nastaviti da kupuje obveznice kao i do sada, dok se taj napredak ne ostvari.

Šef Federalnih rezervi rekao je da je ekonomija prošlog ljeta počela da se popravlja, ali da je rast ponovo usporen krajem 2020. godine, uz opasku da najveći teret snose manjine - crnci i latino populacija.

Nada da će se stvari popraviti, kaže Powell, je u vakcinaciji.

Broj onih koji u SAD traže pomoć za nezaposlene opao je u odnosu na prošli mart. Ali, više od 900 hiljada ljudi svake nedjelje traži pomoć za nezaposlene.

Powell je rekao da pandemija milionima Amerikanaca otežava život i da ekonomska aktivnost i otvaranje novih radnih mjesta snose veliki teret.

Demokratski senator Sherrod Brown​ iz Odbora za bankarstvo kazao je da "predsjednik Biden razume krizu i da je dorastao tome da je riješi" sa novim paketom pomoći.

Ali, republikanac Pat Toomey​ upozorio je da bi pretjerano trošenje novca podstaklo inflaciju, komentarišući Bidenov paket pomoći.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG