Najnovije
Hiljade ljudi obilježile godišnjicu istorijskog Marša na Washington
Hiljade ljudi okupile su se u petak na maršu u američkoj prijestolnici Washingtonu da bi odbacile rasizam, protestovale protiv policijske brutalnosti i obilježile godišnjicu Marša na Washington 1963. godine.
Učesnici marša okupili su se ispred spomenika Abrahamu Lincolnu, gdje je lider borbe za građanska prava Martin Luther King mlađi prije 57 godina održao istorijski govor "Imam san", u kojem je iznio viziju rasne jednakosti, koja još nije ostvarena za milione Amerikanaca.
"Želim da dam prostor okupljenim Afroamerikancima da kažu da nisu u redu. Mi smo kao bezimene bake koje su izašle na ulice i poručile 'natjeraćemo vas da ispunite ono za šta kažete da se Amerika zalaže'. Ovdje smo. Ne idemo nigdje", poručio je Jumaane Williams, aktivista iz New Yorka u obraćanju učesnicima marša.
Frank Nitty, aktivista pokreta "Životi crnaca su važni" u Wisconsinu, organizovao je šetnju od Milwaukeeja do Washingtona od 1.200 kilometara, koja je trajala 24 dana.
"Moj unuk neće protestovati zbog istih stvari zbog kojih je u maršu učestvovao moj deda", poručio je on.
Godišnjica govora i Marša na Washington obilježava se na kraju ljeta koje su obilježili rasni nemiri i protesti, podstaknuti smrću nenaoružanog Afroamerikanca Georgea Floyda koji je preminuo nakon što mu je bijeli policajac gotovo devet minuta držao koljeno na vratu.
Skup se održava i poslije incidenta u Kenoshi u Wisonsinu, gdje je bijeli policajac prošle nedjelje upucao 29-godišnjeg Afroamerikanca Jacobea Blakea, što je dovelo do protesta i nasilja, u kojem su poginule dvije osobe.
“Moramo da stvorimo drugačiju svijest i klimu u našoj zemlji. To se neće dogoditi ako se ne mobilišemo", poručio je u četvrtak Martin Luther King treći, sin čuvenog borca za građanska prava i jedan od organizatora marša.
King i i sveštenik, takođe borac za ljudska prava Al Sharpton, čija je ogranizacija "Nacionalna mreža za akciju" isplanirala skup u petak, saopštili su da je cilj marša da se pokaže hitnost usvajanja policijske reforme, da se odbaci rasno nasilje i da se zahtijeva zaštita biračkih prava uoči izbora u novembru. Obojica će govoriti u petak.
Da bi naglasio hitnost rješavanja aktuelne situacije, Sharpton je između ostalih okupio porodice ubijenih Afroamerikanaca - Jacobea Blakea, Georgea Floyda, Breonne Taylor, Raysharda Brooksa, Ahmauda Arberyja, Trayvon Martin, Erica Garner i mnoge druge,
Poslije komemorativnog skupa, na kojem će između ostalog govoriti advokat za građanska prava Ben Crump, koji zastupa nekoliko porodica žrtava, učesnici marša će prošetati do spomenika Martinu Lutheru Kingu mlađem, a zatim se razići.
Očekivalo se da broj učesnika marša bude manji nego što je prvobitno bilo planirano zbog restriktivnih mjera koje su gradske vlasti uvele usljed pandemije koronavirusa, a kojima se ograničava dolazak posjetilaca iz drugih krajeva SAD. Zbog toga su organizovani slični skupovi u Južnoj Karolini, Nevadi, Floridi i drugim državama.
Hiljade učesnika u petak su stajale u dugim redovima, a organizatori su institirali na mjerenju temperature. Takođe su podsjetili učesnike da drže fizičku distancu i nose maske tokom skupa.
Dok bude trajao marš u Washingtonu, Sharpton je pozvao stanovnike drugih država da se okupe ispred kancelarija senatora, koji ih zastupaju u Kongresu i zahtijevaju da se sprovede policijska reforma na federalnom nivou.
Poručio je i da bi demonstranti trebalo da traže da se snažnije zaštite biračka prava u SAD, u znak sjećanja na pokojnog kongresmena Johna Lewisa, koji je govorio tokom originalnog Marša na Washington.
Predstavnički dom, u kojem većinu imaju demokrate, u junu je usvojio prijedlog zakona o reformi policije, nazvan po Georgeu Floydu, kojim bi bili zabranjeni pojedini grubi policijski zahvati i ukinut imunitet za policajce.
U julu, poslije smrti kongresmena Lewisa, demokratski senatori ponovo su podnijeli zakonski prijedlog kojim bi bila vraćena jedna od odredbi istorijskog Zakona o biračkim pravima iz 1965. godina, koju je Vrhovni sud ukinuo 2013. godine.
Zakonom se prethodno zahtijevalo od država, koje imaju istoriju suzbijanja biračkih prava, da traže odobrenje federalnih organa prije mijenjanja pravila za glasanje.
Obje mjere čekaju na raspravu u Senatu, koji kontrolišu Republikanci.
“Zahtijevamo da se usvoje ti prijedlozi. Senatori nisu ništa uradili tim povodom. Zbog toga možemo da im kažemo: Dali smo vam šansu, mi kao narod, kao Afroamerikanci, bijelci, latinosi i hispanci i sada ćemo na izborima da izglasamo vašu smjenu", poručio je King.
Takođe je dodao: “Niz senatora mora da ode zato što nemaju kapacitet ili ga nisu pokazali da shvate šta mora da se dogodi u zajednici".
Obilježavanje Marša na Washington počelo je u četvrtak veče virtuelnim skupom na kojem su govorili aktivista za biračka prava Stacey Abrams, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i dobitnik Oskara Mahershala Ali .
“Pokret za pravdu se nastavlja zahvaljujući aktivizmu ogromnog broja mladih ljudi. Moramo da nastavimo da se borimo", poručila je Pelosi.
U petak veče, "Pokret za živote crnaca", koalicija više od 150 organizacija koje predvode Afroamerikanci i koje su dio šireg pokreta "Životi crnaca su važni", održaće virtuelnu Nacionalnu konvenciju Afroamerikanaca.
Biće objavljena i afroamerička politička agenda, u okviru koje će se ojačati pozivi za ukidanje finansiranja poliicije u korist ulaganja u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, rješavanje stambenih pitanja i druge socijalne usluge u afroameričkim zajednicama, saopštili su organizatori.
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
