Nenasilni pokret baptističkog svećenika Martina Luthera Kinga potekao je iz učenja indijskog vođe Mahatme Gandija. Kroz cijeli američki jug, doktor King u središte je stavljao predrasude.
DR. MARTIN LUTHER KING:
''Mississippi je država koja se uporno opire bilo kojem koraku ka rješavanju rasizma.''
Predvođeni Kingom, milijuni crnaca izašli su na ulice na mirne prosvjede i akcije građanske neposlušnosti i ekonomskih bojkota.
Pokret nenasilja bio je isproban u mjestima poput Birminghama u Alabami.
WILLIAM BELL, GRADONAČELNIK BIRMINGHAMA:
''Tijekom tog vremenskog perioda, ljudi su ubijani, kuće i crkve granatirane, i svi su mislili da će zlo prevladati.''
1965. godine, marš za glasačka prava crnaca u Selmi u Alabami, upisan je u povijest kao ''Krvava nedjelja.'' Kongresnik John Lewis predvodio je taj marš.
JOHN LEWIS, KONGRESNIK:
''Prišli su nam, tukli nas policijskim palicama, gazili na nas konjima, ispuštali suzavac. Mene je jedan policajac udario palicom u glavu. Od toga sam na mostu pretrpio potres mozga i mislio sam da ću tamo i umrijeti.''
Andrew Young, jedan od asistenata najbližih Kingu, pozvao je na smirivanje situacije uslijed općeg gnjeva.
ANDREW YOUNG, LIDER ZA GRAĐANSKA PRAVA:
''Da smo mi, crnci, započeli gerilski rat u američkim gradovima, da smo se predali terorizmu, ne bismo mogli pobijediti, a Amerika ne bi preživjela.''
U Birminghamu, prizore policije koja koristi pse i vatrogasne štrcaljke kako bi rastjerala đake koji prosvjeduju, mediji su prenijeli širom svijeta. Odvjetnik Richard Cohen komentira o učinku tih slika.
RICHARD COHEN, SOUTHERN POVERTY LAW CENTER:
''Nasilje su izvodili tlačitelji, a ne potlačeni, i to je bila nevjerojatno snažna poruka i nevjerojatno važan alat tijekom spomenutog pokreta.''
U augustu 1963. godine, tisuće crnaca i bijelaca okupilo se u Maršu na Washington. On je bio mirovne prirode i nitko nije bio uhapšen.
Samo nekoliko tjedana nakon što Marša na Washington dogodila se tragedija u Birminghamu, uslijed eksplozije bombe ispod Baptističke crkve u 16.-oj ulici tokom nedjeljnog vjeronauka. Četiri djevojčice su poginule, a 23 učenika bilo je ozlijeđeno. To je bio strašan udarac za doktora Kinga i za pokret za građanska prava crnaca.
Shirley Gavin Floyd, prijateljica jedne od žrtava, bila je traumatizirana ovim ubojstvima iz mržnje.
SHIRLEY GAVIN FLOYD, AKTIVISTICA ZA GRAĐANSKA PRAVA:
''Plašila sam se pogledati u bijelog čovjeka i ići bilo gdje gdje bi se našli bijelci jer sam zaista mislila da bi se to lako moglo dogoditi meni.''
Mnogi crnci željeli su se osvetiti. Među njima je bio kongresnik Bobby Rush, koji je 1960-ih godina bio član militantne grupe poznate kao Crne pantere.
BOBBY RUSH, AKTIVIST ZA GRAĐANSKA PRAVA:
''Mislio sam da je doktor King bio preblag i prepasivan, i nisam shvaćao moć nenasilja. Zbog toga se nisam priklonio toj filozofiji i okrenuo drugi obraz.''
Neki lideri opisuju nenasilni pokret za građanska prava kao drugi američki građanski rat. Ben Jealous, predsjednik Nacionalne udruge za napredak obojenih ljudi, najstarije organizacije za borbu za građanska prava u zemlji, kaže da je nenasilna kampanja osvojila srca i mozgove Amerikanaca.
BEN JEALOUS, PREDSJEDNIK, NAACP:
''Pokret se kretao prema vrhuncu koji ćemo vidjeti 1964. i 1965. godine, kad je usvojen povijesni zakon o građanskim pravima.''
Povjesničari kažu da je, unatoč preprekama, nenasilni pokret ostvario trajne rezultate ka osiguravanju jednakih prava i slobode za sve Amerikance.
