Državni sekretar Mike Pompeo uručio je obavještenje predsjedniku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Međutim, ostale članice su i prije Pompeovog poteza odbacile mogućnost obnavljanja sankcija protiv Irana i ocijenile da Sjedinjene Države nemaju legalno pravo da to zahtijevaju, s obzirom na to da se predsjednik Trump 2018. godine povukao iz nuklearnog sporazuma.
U pismi ambasadoru Indonezije, koja trenutno predsjedava Savjetom bezbjednosti, Pompeo je naveo da Sjedinjene Države obaveštavaju to tijelo o "značajnom nepoštovanju" Irana u vezi sa nuklearnim sporazumom. Kao rezultat toga, kako je naveo Pompeo, pokrenut je proces ponovnog uvođenja sankcija UN.
Međunarodna agencija za atomsku energiju navela je da postoji određeno iransko kršenja sporazuma, ali je Teheran saopštio da je to rezultat američkog kršenja dogovora zbog povlačenja a zatim i ponovnog uvođenja oštrih unilateralnih sankcija.
Pompeo je u pismu naveo da su evropske potpisnice sporazuma pokušale da natjeraju Iran da ga ponovo poštuje, ali da "uprkos sveobuhvatnim naporima i diplomatiji tih zemalja, i dalje postoji iransko "značajno nepoštovanje".
Američki državni sekretar je poslije podnošenja zahtjeva rekao novinarima da će SAD uraditi sve što mogu da sprovode sankcije UN protiv Irana, ako se budu kršile.
Uz Pompeovo pismo, podnijeto je i objašnjenje na šest strana o tome zašto SAD vjeruju da imaju pravo da zatraže ponovno uvođenje sankcija, odnosno da pokrenu proces na koji potpisnice imaju pravo zahvaljujući rezoluciji Savjeta bezbjednosti kojom je dogovor potvrđen.
Amerika tvrdi da se povlačenjem iz nuklearnog sporazuma ne poništava njeno pravo kao prvobitne potpisnice i stalne članice Savjeta bezbjednosti da zahtijeva obnavljanje sankcija.
Taj argument su, međutim, već odbacile ostale članice Vijeća sigurnosti UN, među kojima su uz Kinu i Rusiju i američki saveznici Britanija i Francuska.
"Ne mislimo da imaju legalno pravo da to pokrenu. Zbog toga ćemo naravno to da osporimo", rekao je ruski ambasador Vasilij Nebenzja.
Kina je saopštila da je saglasna sa ruskim stavom, a iranski šef diplomatije Džavad Zarif rekao je u telefonskom razgovoru generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniu Guterešu da Savjet bezbjednosti mora da se odupre američkom zahtjevu.
“To bi imalo opasne posljedice po međunarodno pravo i samo bi uništilo međunarodne mehanizme i diskreditovalo Savjet bezbjednosti", ocijenio je Zarif.
Velika Britanija, Francuska i Njemačka priopćile su kako SAD nema zakonsko pravo pokrenuti "snažne povratne" sankcije jer su se povukle iz iranskog nuklearnog sporazuma 2018. godine.
Američki državni tajnik Mike Pompeo optužio je europske saveznike da "stoje na strani ajatolaha", nakon što su rekli da SAD ne mogu ponovno nametnuti sankcije Iranu.
Prema odredbama rezolucije Savjeta bezbjednosti, obavještenjem SAD počinje rok od 30 dana poslije kojeg bi sankcije UN uvedene Iranu prije 2015. godine, a posle ublažene, bile obnovljene osim ako se ne usvoji posebna rezolucija kojom se produžava njihova suspenzija.
Međutim, Sjedinjene Države bi iskoristile pravo veta da blokiraju usvajanje bilo koje rezolucije kojom bi bilo produženo ublažavanje sankcija. Zbog legalne debate u pogledu zahtjeva SAD, moguće je da će ga ostale članice jednostavno ignorisati što bi dovelo u pitanje relevantost Savjeta bezbjednosti i njegovu sposobnost da sprovodi svoje pravno obavezujuće odluke, navodi AP.
Evropljani strahuju da bi zbog ponovnog uvođenja sankcija, Iran mogao da se u potpunosti povuče iz sporazuma i da nastavi sa naporima da razvije atomsko oružje. Trumpova administracija saopštila je da se povukla iz dogovora upravo zato što je doveo do ublažavanja sankcija, čime je otvoren veliki izvor prihoda za Iran, dok su istovremeno ublažena ograničenja na njegovu nuklearnu aktivnost koja se finansira tim novcem.
