Linkovi

Dijalog OSCE-a i Rusije: Strahovanja od eskalacije


Zapad bi trebalo da se pripremi za eventualnu eskalaciju napetosti sa Moskvom, izjavio je Michael Carpenter, američki izaslanik u Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) nakon razgovora sa ruskim predstavnicima u Beču.

Zapad bi trebalo da se pripremi za eventualnu eskalaciju napetosti sa Moskvom, izjavio je Michael Carpenter, američki izaslanik u Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OSCE) nakon razgovora sa ruskim predstavnicima u Beču.

"Ratni doboši se čuju glasno", upozorio je Carpenter.

Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države neće biti dio sfera uticaja ili ograničavati prava nacija u odabiru saveza kojima će pripadati.
"Suočavamo se sa krizom evropske bezbjednosti. Retorika postaje sve oštrija", rekao je Carpenter.

Učesnici sastanka su jasno opredjeljeni kako neće u budućnosti sarađivati s političkim strankama ukoliko na njihovom čelu budu lideri kojima su izrečene sankcije Vlade SAD ili zemalja članica Evropske unije.

Ukazao je i da raspoređivanje 100.000 ruskih vojnika, naprednog naoružanja, artiljerijskih sistema i municije u blizini granice sa Ukrajinom pokreće brojna pitanja o namerama Rusije.

"Potrebno je ovo shvatiti veoma ozbiljno i pripremiti se za eventualnu eskalaciju", rekao je Carpenter, dodavši da se Washington zalaže za dijalog i smirivanje tenzija.

Ruska strana saopštila je da se dijalog nastavlja, ali je pitanje hoće li donijeti neki napredak, u situaciji u kojoj pokušava da ubijedi Zapad da spreči mogućnost ukrajinskog pridruživanja NATO-u, kao i dalje širenje Alijanse u Evropi - što su ruski zahtjevi za koje su SAD već precizirale da im se ne može udovoljiti.

"To je zaista razočaravajuće. Upozoravam na katastrofalne posljedice ukoliko dvije strane ne postignu dogovor o temama koje je Rusija označila bezbjednosnim crvenim linijama", izjavio je nakon susreta sa predstavnicima OSCE-a Aleksandar Lukaševič, ruski ambasador pri toj međunaronoj organizaciji.

Naveo je, međutim, i da Moskva ne odustaje od diplomatije i da će je čak pospešiti.

Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO pozvali su Rusiju da deeskalira tenzije i da se situacija riješi diplomatskim putem, a u srijedu su ponudili ideje za recipročne akcije za smanjenje rizika, poboljšanje transparentnosti i komunikacije i kontrole naoružanja.

Zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman, koja je predvodila američku delegaciju u Briselu, rekla je na konferenciji za štampu da je sastanak NATO i Rusije završen "trezvenim izazovom" za Moskvu da smanji tenzije i "odabere put diplomatije, da nastavi da se bavi poštenim i recipročnim dijalogom, kako bismo zajedno mogli da identifikujemo rješenja koja poboljšavaju bezbjednost svih".

Poslije skoro četvorosatnog sastanka u sredu, Sherman je rekla da "nije bilo opredjeljenja za deeskalaciju, niti je bilo izjave da neće biti".

Ona je dodala da je Rusija glasno i jasno čula da je veoma teško imati diplomatiju kada je 100.000 njenih vojnika nagomilano duž ukrajinske granice i dok se izvode vježbe bojeve vatre.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da je predložio ideju o nizu sastanaka sa Rusijom, koja je tražila vrijeme da se vrati sa odgovorom.

"Saveznici NATO su spremni da se angažuju u dijalogu sa Rusijom, ali nećemo praviti kompromise u vezi sa ključnim principima, nećemo praviti kompromise po pitanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake zemlje u Evropi", rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.

Rusija je tražila bezbjednosne garancije kao što je povlačenje NATO trupa i vojne opreme iz zemalja koje se graniče sa Rusijom i ograničavanje širenja 30-članog sjevernoatlantskog saveza. Takođe je negirala da ima planove za invaziju na Ukrajinu.

Zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Aleksandar Gruško rekao je novinarima u srijedu da su razgovori sa NATO bili duboki i sadržajni, ali je rekao da Rusija ne smatra ozbiljno NATO za odbrambeni savez koji ne predstavlja pretnju po Rusiju.

"Ako se NATO opredijeli za politiku odvraćanja, mi ćemo odgovoriti politikom kontra-odvraćanja", rekao je Gruško. "Ako se to pretvori u zastrašivanje, mi ćemo odgovoriti kontra-zastrašivanjem. Ako traži ranjivost u ruskom odbrambenom sistemu, mi ćemo tražiti ranjivosti NATO-a. To nije naš izbor, ali nemamo druge opcije ako ne preokrenemo ovaj sadašnji veoma opasan tok događaja".

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je novi međunarodni samit za okončanje krize.

"Vrijeme je da se suštinski dogovorimo o okončanju sukoba i spremni smo da donesemo neophodne odluke tokom novog samita lidera četiri zemlje", rekao je Zelenski u utorak u saopštenju nakon sastanka sa evropskim diplomatama.

U Washingtonu, demokratski zakonodavci u srijedu su predložili sveobuhvatan paket sankcija kako bi odvratili Rusiju od dalje agresije.

Akt o odbrani suvereniteta Ukrajine iz 2022. godine uveo bi sankcije ruskom bankarskom sektoru i visokim vojnim i vladinim zvaničnicima ako Putin eskalira neprijateljske akcije protiv Ukrajine.

Američki predsjednik Joe Biden odbacio je vojnu konfrontaciju sa Rusijom u slučaju da ona odluči da napadne Ukrajinu, ali kaže da bi SAD i njeni saveznici uveli značajne ekonomske sankcije ako Rusija izvrši invaziju.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a i Reutersa.

Komentari

XS
SM
MD
LG