Najvažnije
Prvi dan "iskrenih" razgovora SAD i Rusije usred tenzija u Ukrajini
Sjedinjene Države i Rusija pokrenule su "iskrene i otvorene" razgovore sa ciljem deeskalacije tenzija između dvije sile, dok ruski predsjednik Vladimir Putin nastavlja da stacionira oko 100.000 vojnika duž ukrajinske granice, saopštila je Bijela kuća u ponedjeljak.
"Postoje dva puta kojima Rusija treba da krene u ovom trenutku, kojima predsjednik Putin treba da krene", rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki. "On može da krene putem diplomatije. Ove nedjelje slijede još dvije runde razgovora. Vidjeli smo ih kao paket od tri, što mislim da su i oni ponovili sa svoje strane. Ili postoji put eskalacije. Svakako se nadamo, da je put u diplomatiju put kojim će ići."
Biden traži od Putina da naredi da se trupe vrate u kasarne. Bijela kuća je u nekoliko nedavnih izjava navela da će SAD "odlučno odgovoriti ako Rusija dodatno izvrši invaziju na Ukrajinu".
"Objasnili smo našim kolegama da nemamo planove, nemamo namjere da 'napadnemo' Ukrajinu", rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov novinarima po završetku razgovora u ponedjeljak. "Nema razloga za strah od bilo kakve eskalacije u ovom pogledu."
Kremlj je zabrinut zbog širenja Sjevernoatlantskog saveza na istok. Savez za kolektivnu bezbjednost, NATO, osnovan je da bi se suprotstavio bivšem Sovjetskom Savezu. Ukrajina, bivša sovjetska država, pokušava da se pridruži NATO-u, što nailazi na protivljenje Moskve. Putin kaže da je trenutno gomilanje trupa neophodno za samoodbranu od agresivnog Zapada i da ne planira da izvrši invaziju.
Portparol Pentagona John Kirby rekao je u ponedjeljak: "Nismo vidjeli nikakve veće promjene u stavu sile od strane Rusa u pograničnim oblastima oko Ukrajine. Tamo i dalje nastavlja da postoji značajan element... Ako su Rusi ozbiljni u pogledu deeskalacije, ona može početi tako što će početi da uklanjaju neke od tih trupa, smanjujući nešto od tog pozicioniranja snaga".
Diplomate iz Sjedinjenih Država i Rusije sastale su se u ponedjeljak u Ženevi. Putin i predsjednik SAD Joe Biden razgovarali su dva puta telefonom u decembru o situaciji u Ukrajini, ali sada ni jedan od njih dvojice ne učestvuje direktno u ovonedjeljnim razgovorima.
Razgovori u ponedjeljak su prva od tri runde pregovora planiranih za ovu nedelju, a koje će dovesti SAD i Rusiju za pregovarački sto. U druga dva kruga učestvovaće NATO u srijedu u Briselu i Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) u četvrtak u Beču.
U bilateralnim razgovorima održanim u ponedjeljak, dvije strane su razgovarale o "recipročnoj akciji koja bi bila u našem bezbjednosnom interesu i dokazala stratešku stabilnost", rekla je zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman, najviša američka diplomatkinja koja je prisustvovala razgovorima. To uključuje moguća ograničenja – sa obje strane – na veličinu i obim budućih vojnih vježbi u regionu.
Sherman je napomenula da dvije nacije nisu razgovarale o političkim nemirima u Kazahstanu, gdje su nedavne demonstracije cijene goriva prerasle u veće proteste protiv proruske autoritarne vladavine.
SAD su bile čvrste po nekoliko pitanja, rekla je ona, uključujući i stav protiv ruskog zahtjeva da se Ukrajini uskrati članstvo u NATO.
"Nećemo dozvoliti nikome da zalupi politiku otvorenih vrata NATO, koja je oduvijek bila centralna za Alijansu. Nećemo odustati od bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da rade sa Sjedinjenim Državama. I nećemo donositi odluke o Ukrajina bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope ili o NATO bez NATO", rekla je Sherman.
Rus Rjabkov je rekao: "Nažalost, imamo veliki disparitet u našim principijelnim pristupima ovome. SAD i Rusija na neki način imaju suprotne stavove o tome šta treba da se uradi".
Sherman je dalje prenijela da "ako Rusija izvrši dodatnu invaziju na Ukrajinu, biće značajnih troškova i posljedica daleko iznad onoga što se dogodilo 2014. Veoma smo spremni i usklađeni sa našim partnerima i saveznicima da nametnemo te teške troškove".
Ona je rekla da bi ti troškovi mogli da uključe sankcije protiv ključnih finansijskih institucija, kontrolu izvoza, povećano prisustvo NATO na savezničkoj teritoriji i veću bezbjednosnu pomoć Ukrajini.
Uoči sjednice između SAD i Rusije u ponedjeljak, visoke diplomate obje zemlje izrazile su malo optimizma da će tenzije između ova dva dugogodišnja rivala biti ublažene za nedjelju dana razgovora.
"Teško je vidjeti da ćemo postići bilo kakav napredak sa pištoljem u glavu Ukrajine", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken za CNN.
Rusija je negirala svoje planove za invaziju na Ukrajinu i zahtijevala prekid širenja NATO i obustavu vojnih vježbi alijanse u zemljama centralne i istočne Evrope koje su joj se pridružile posle 1997. godine.
Washington očekuje da Moskva promoviše sopstveni narativ van pregovora, rekla je Psaki.
"Spremamo se za mogućnost i vjerovatnoću – niko ne treba da bude iznenađen, rekla bih – ako Rusija širi dezinformacije o obavezama koje nisu preuzete, ili ako ode još dalje i podstakne nešto kao izgovor za dalju destabilizujuću aktivnost", rekla je. "I zato ćemo nastaviti da pozivamo sve da ne nasjedaju na bilo kakve pokušaje da se dezinformacije proguraju tamo".
Nike Ching i Carla Babb učestvovale su u pisanju ovog izvještaja. Neke informacije potiču od agencija AP i Reuters.
See all News Updates of the Day
Biden - prvi američki predsjednik u historiji koji se pridružio štrajkačima
Predsjednik Joe Biden pridružio se članovima sindikata Ujedinjenih automobilskih radnika (UAV) dvanaestog dana njihovog štrajka protiv velikih auto-kompanija, kao prvi predsjednik u američkoj historiji koji se direktno uključio u neki štrajk.
Biden je stigao u Michigan predsjedničkim avionom Air Force 1, a na pisti ga je dočekao predsjednik sindikata Shawn Fain, poslije čega su se predsjednikovom limuzinom odvezli do skladišta za distribuciju dijelova kompanije General Motors, u predgrađu Detroita, gdje su se okupili radnici u štrajku.
"Nema dogovora, nema točkova!", skandirali su radnici. "Nema plata, nema dijelova!"
Portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima na putu za Michigan da se "Biden bori da osigura da će se automobili budućnosti praviti u Americi i da će ih praviti američki radnici, članovi sindikata, sa dobro plaćenim poslovima, umjesto da se prave u Kini".
Tokom štrajka UAV, Biden je tvrdio da automobilske kompanije nisu otišle dovoljno daleko da ispune zahtjeve radnika, iako zvaničnici Bijele kuće nisu željeli da odgovore na pitanje da li predsjednik podržava specifične zahtjeve kao što je povećanje plata od 40% i puna plata za radnu nedjelju od 32 sata.
Stručnjaci za predsjedničku historiju i historiju radničkih pokreta u Americi kažu da nema primjera da se neki aktuelni predsjednik pridružio štrajku koji je trajao u tom trenutku, čak i za vrijeme mandata predsjednika koji su još vatrenije podržavali radničke sindikate kao što su bili Franklin Delano Roosevelt i Harry Truman.
Članovi Kongresa se često pojavljuju tokom štrajkova da iskažu solidarnost sa sindikatima, a Biden se pridružio radnicima kockarnica u Las Vegasu i automobilskim radnicima u Kansas Cityju dok se borio za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020.
Međutim, predsjednici na položaju, koji moraju da balansiraju radnička prava sa zahtjevima ekonomije, lanaca snabdijevanja i drugim faktorima iz svakodnevnog života, držali su se podalje od štrajkača, sve do Bidena.
"Ovo je apsolutno bez presedana. Nijedan predsjednik nikada nije došao do štrajkača", kaže Erik Loomis, profesor na Univerzitetu Rhode Island i stručnjak za historiju radničkog pokreta u SAD. Predsjednici su historijski "izbjegavali direktno učešće u štrajkovima. Sebe vide više kao medijatore. Nisu smatrali da je njihova uloga da direktno intervenišu u štrajku ili aktivnostima sindikata."
Biden je stigao u Michigan dan prije najavljene posjete bivšeg predsjednika Donalda Trumpa Detroitu. Trump će održati sopstveni skup u želji da se poveže sa automobilskim radnicima iako lideri sindikata ističu da on nije njihov saveznik.
Erdogan: Put Švedske u NATO zavisi od američke prodaje aviona F-16 Turskoj
Turski parlament održat će obećanje da će ratificirati kandidaturu Švedske za NATO ako administracija američkog predsjednika Joea Bidena otvori put za prodaju aviona F-16 Ankari, izjavio je u utorak predsjednik Tayyip Erdogan, prenose turski mediji.
Obraćajući se novinarima na povratku iz azerbejdžanske enklave Nakhčivan, Erdogan je rekao da su ministar vanjskih poslova Hakan Fidan i američki državni sekretar Antony Blinken razgovarali o kandidaturi Švedske za članstvo u NATO-u prošle sedmice u New Yorku.
Američka administracija povezuje prodaju borbenih aviona F-16 Turskoj sa ratifikacijom kandidature Švedske od strane Ankare, rekao je Erdogan.
"Ako oni (SAD) održe svoja obećanja, naš parlament će održati i svoje obećanje. Turski parlament će imati konačnu riječ o članstvu Švedske u NATO-u", rekao je on.
Šef Pentagona hvali odbrambene veze SAD-a i Kenije
Američki ministar obrane Lloyd Austin u utorak je pohvalio ono što je nazvao "snažnim odnosom" između američkih i kenijskih snaga kada se sastao s vojnicima dvije zemalje u kampu Simba u Manda Bayu u Keniji.
"Vi ste model interoperabilnosti", rekao je Austin. "Radite rame uz rame svaki dan, brinete jedni o drugima, podržavate jedni druge i radite na nekim vrlo važnim pitanjima sigurnosti."
Sjedinjene Države i Kenija potpisale su u ponedjeljak petogodišnji odbrambeni sporazum usmjeren na jačanje protivterorističkih napora u istočnoj Africi i podupiranje napora Kenije da preuzme vodstvo u sigurnosnoj misiji na Haitiju.
Austin je rekao da su Sjedinjene Države "zahvalne Keniji za njezino vodstvo u rješavanju sigurnosnih izazova u regiji i diljem svijeta" i zahvalio zemlji na njezinoj spremnosti da preuzme vodstvo multinacionalnih sigurnosnih snaga u borbi protiv nasilja bandi na Haitiju.
Rekao je da će Bidenova administracija raditi s Kongresom kako bi osigurala 100 milijuna dolara financiranja koje je obećala za misiju na Haitiju prošlog tjedna na marginama Opće skupštine UN-a.
"Sjedinjene Države spremne su podržati tu važnu misiju pružanjem snažne financijske i logističke pomoći", rekao je.
Austin je pozvao druge nacije da slijede primjer Kenije i osiguraju više osoblja, opreme, podrške, obuke i financiranja za planiranu multinacionalnu sigurnosnu misiju na Haitiju.
Kenija je obećala poslati 1.000 sigurnosnih službenika na Haiti kako bi se suprotstavili nasilju bandi koje je poraslo nakon atentata na predsjednika Haitija Jovenela Moisea u srpnju 2021.
Sigurnosnu misiju, koju tek treba odobriti Vijeće sigurnosti UN-a, zatražio je haićanski premijer Ariel Henry prošlog listopada.
Bidenova administracija izdvojila 1,4 milijardi dolara za unaprjeđenje željeznice
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena saopštila je u ponedjeljak da je izdvojila više od 1,4 milijarde dolara za projekte koji poboljšavaju bezbjednost željeznice i povećavaju njen kapacitet, a veliki dio novca dolazi iz zakona o infrastrukturi iz 2021.
„Ovi projekti će učiniti američku željeznicu bezbjednijom, pouzdanijom i otpornijom, pružajući opipljive koristi desetinama zajednica u kojima se nalaze željeznice i ojačaće lanac snabdijevanja za cijelu zemlju“, naveo je u saopštenju Pete Buttigieg.
Tim novcem se finansira 70 projekata u 35 država i Washingtonu. Bezbjednost željeznica postala je ključna briga širom zemlje otkako je voz sa opasnim hemikalijama iskočio iz šina i zapalio se u mjestu Istočna Palestina u državi Ohio, u februaru ove godine.
Predsjednik Biden naložio je saveznim agencijama da za nesreću pozovu na odgovornost operatera voza, kompaniju „Norfolk Southern”, ali je paket predloženih reformi bezbjednosti željeznice „zapeo” u Senatu, gdje zakon još čeka na glasanje.
Bijela kuća također tvrdi da bi moguće zatvaranje vlade zbog poteza republikanaca u Predstavničkom domu ugrozilo bezbjednost na željeznici.
Projekti obuhvataju nadogradnju kolosijeka i popravke mostova, poboljšanje povezanosti između željeznica i pravljenja ruta manje osjetljivih na ekstremne vremenske uslove.
Među projektima je onaj vrijedan 178,4 miliona dolara za obnavljanje putničkih linija u dijelovima Alabame, Louisiane i Mississippija duž Meksičkog zaliva, prvi put od uragana Katrina 2005.
„Ovo je značajna prekretnica, koja predstavlja godine predanih napora da se ponovo povežu naše zajednice poslije razornog uragana Katrina”, rekao je republikanski senator iz države Mississippi Roger Wicker.
„Obnavljanje putničkih željezničkih usluga stvoriće radna mjesta, poboljšati kvalitet života i ponuditi zgodnu opciju putovanja za turiste, doprinoseći ekonomskom rastu i vitalnosti našeg regiona”, rekao je on.
Ova sredstva bi trebalo da omoguće obnavljanje putničkih usluga na obali Meksičkog zaliva pošto je Nacionalna željeznička kompanija „Amtrak” prošle godine postigla sporazum sa kompanijama „CSKS” i "Norfolk Southern” prugama da se omogući putničkim vozovima da nastave da koriste pruge koje su u vlasništvu teretnih željeznica.
„Borimo se da putničke vozove vratimo na obalu Meksičkog zaliva otkako ih je uragan Katrina izbacio iz mreže. To putovanje bilo je ispunjeno preprekama i frustracijama, ali i trenucima radosti, gdje su lokalni i nacionalni predstavnici mogli da se okupe oko vizije povezanijeg regiona”, rekao je Jim Mathews, predsjednik i izvršni direktor Udruženja putnika željeznice.
Prema planu, oko 72,8 miliona dolara opredijeljeno je za rekonstrukciju pruge „Palous River & Coulee Citi” i prateće infrastrukture u državi Washington, kako bi mogli da saobraćaju moderni vagoni.
Projekat u Kentuckyju će dobiti 29,5 miliona dolara za poboljšanje 450 kilometara pruge „Paducah & Louisville” i druge infrastrukture.
U Tennesseu će stići pomoć od 23,7 miliona dolara za nadogradnju oko 42 mosta na 10 različitih pruga kratkih linija.
Republikanci insistiraju na smanjenju troškova dok raste rizik od zatvaranja vlade
Predstavnički dom koji kontrolišu Republikanci ove nedjelje će pokušati da izdejstvuje oštre rezove vladine potrošnje - što je inicijativa koja nema nikakve šanse da bude izglasana na nivou cijelog Kongresa, ali bi mogla da dovede do djelimičnog zatvaranja američke vlade 30. septembra.
Predsjedavajući Kevin McCarthy pokušao je da izbjegne taj scenario kada je, tokom proljeća, postigao načelni dogovor sa demokratskim predsjednikom Joem Bidenom o budžetu. Međutim, neki članovi njegove stranke prijete da će ga smijeniti ako ne podrži oštrije budžetske rezove, koji će sigurno biti odbačeni u Senatu gdje demokrate imaju većinu glasova.
Stotine hiljada federalnih radnika biće na prinudnom odmoru, a niz usluga, od finansijskog nadzora do medicinskih istraživanja, biće suspendovano ukoliko Kongres ne odobri finansije za novu fiskalnu godinu, koja počinje 1. oktobra.
Kongres obično propusti taj rok, i usvaja privremene rezolucije o potrošnji kako bi izbjegao poremećaje u radu vlade dok traju pregovori o buždetu.
Međutim, McCarthy do sada nije uspio da prikupi podršku za privremeno produženje finansiranja rada vlade pošto je grupa predstavnika tvrde republikanske struje odbila da sarađuje sa njim. Republikanci kontrolišu Predstavnički dom tijesnom većinom od 221 prema 212 glasova.
McCarthy je, za sada, stavio na stranu privremenu mjeru, i umjesto toga će staviti na glasanje prijedloge zakona koji odražavaju prioritete konzervativaca.
Kada se Predstavnički dom sastane u utorak, članovi će razmatrati čeitir zakona o potrošnji u novoj fiskalnoj godini, kojima bi se uvele nove restrikcije na pristup abortusu, poništila Bidenova klimatska inicijativa u vrijednosti od 11 milijardi dolara, i nastavila izgradnja zida na američko-meksičkoj granici, što je bio zaštitni znak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
McCarthy kaže da su zakonodavci koji su prošle nedjelje blokirali prijedloge zakona o državnoj potrošnji sada spremniji na saradnju.
"Po svemu sudeći, sada su spremni da sarađujemo i to je možda prilika za nas", rekao je novinarima u ponedeljak.
Te zakonske prijedloge će skoro sigurno odbiti Senat, a Bijela kuća je saopštila da bi Biden uložio veto na dva ta zakona.
McCarthy se nada da će inicijativa dovesti do atmosfere dobre volje što bi mu omogućilo da usvoji privremenu mjeru kojom bi se izbjeglo zatvaranje vlade.
Međutim, kongresmen Mat Gaetz, istaknuti McCarthyjev protivnik, u nedjelju je rekao da neće podržati prijedlog o privremenom finansiranju, čak i ako to dovede do zatvaranja vlade.
"Ako Sekretarijati za rad i obrazovanje moraju da se zatvore nekoliko dana dok ne dovedemo u red budžetske prijedloge, to svakako nije optimalno, ali mislim da je bolje nego da nastavimo ovim putem", izjavio je za televiziju Fox news.
Još jedna pripadnica tvrde struje u Predstavničkom domu, Marjorie Taylor Greene, saopštila je da čak neće podržati ni stavljanje prijedloga o potrošnji na raspravu, zato što uključuju pomoć Ukrajini.
Greene i drugi članovi konzervativnog Kokusa slobode u Predstavničkom domu zalažu se za smanjenje potrošnje vladinih agencija na 1,47 biliona, što je 120 milijardi dolara manje nego što su Biden i McCarthy dogovorili u svom majskom kompromisu.
To je samo djelić ukupnog američkog budžeta koji bi mogao da iznosi 6,4 biliona dolara za ovu fiskalnu godinu. Članovi Kongresa ne razmatraju smanjenje troškova popularnih programa beneficija kao što su socijalno osiguranje i Medicare (program federalnog zdravstvenog osiguranja za starije od 65 godina), za koje se vjeruje da će dramatično rasti kako američka populacija stari.
Za to vrijeme, Senat je za utorak zakazao glasanje o privremenoj mjeri za finansiranje vlade. Ukoliko bude usvojena, to bi moglo da prinudi McCartyja da se osloni na glasove demokrata za njeno usvajanje u Predstavničkom domu čime bi se izbjeglo zatvaranje vlade, ali i izazvao gnjev desnog krila Republikanske stranke, što bi mu potencijalnog ugrozilo poziciju predsjedavajućeg.
Trump je pozvao republikance da dovedu do zatvaranja vlade kako bi se poremetila dva federalna krivična procesa koji se vode protiv njega. Sekretarijat za pravosuđe je saopštio da će se krivični postupci nastaviti i u slučaju da vlada bude zatvorena.
