Linkovi

Najvažnije

Prvi dan "iskrenih" razgovora SAD i Rusije usred tenzija u Ukrajini

Predsjednik Rusije Vladimi Putin

Sjedinjene Države i Rusija pokrenule su "iskrene i otvorene" razgovore sa ciljem deeskalacije tenzija između dvije sile, dok ruski predsjednik Vladimir Putin nastavlja da stacionira oko 100.000 vojnika duž ukrajinske granice, saopštila je Bijela kuća u ponedjeljak.

"Postoje dva puta kojima Rusija treba da krene u ovom trenutku, kojima predsjednik Putin treba da krene", rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki. "On može da krene putem diplomatije. Ove nedjelje slijede još dvije runde razgovora. Vidjeli smo ih kao paket od tri, što mislim da su i oni ponovili sa svoje strane. Ili postoji put eskalacije. Svakako se nadamo, da je put u diplomatiju put kojim će ići."

Joe Biden
Joe Biden

Biden traži od Putina da naredi da se trupe vrate u kasarne. Bijela kuća je u nekoliko nedavnih izjava navela da će SAD "odlučno odgovoriti ako Rusija dodatno izvrši invaziju na Ukrajinu".

"Objasnili smo našim kolegama da nemamo planove, nemamo namjere da 'napadnemo' Ukrajinu", rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov novinarima po završetku razgovora u ponedjeljak. "Nema razloga za strah od bilo kakve eskalacije u ovom pogledu."

Kremlj je zabrinut zbog širenja Sjevernoatlantskog saveza na istok. Savez za kolektivnu bezbjednost, NATO, osnovan je da bi se suprotstavio bivšem Sovjetskom Savezu. Ukrajina, bivša sovjetska država, pokušava da se pridruži NATO-u, što nailazi na protivljenje Moskve. Putin kaže da je trenutno gomilanje trupa neophodno za samoodbranu od agresivnog Zapada i da ne planira da izvrši invaziju.

Portparol Pentagona John Kirby rekao je u ponedjeljak: "Nismo vidjeli nikakve veće promjene u stavu sile od strane Rusa u pograničnim oblastima oko Ukrajine. Tamo i dalje nastavlja da postoji značajan element... Ako su Rusi ozbiljni u pogledu deeskalacije, ona može početi tako što će početi da uklanjaju neke od tih trupa, smanjujući nešto od tog pozicioniranja snaga".

Diplomate iz Sjedinjenih Država i Rusije sastale su se u ponedjeljak u Ženevi. Putin i predsjednik SAD Joe Biden razgovarali su dva puta telefonom u decembru o situaciji u Ukrajini, ali sada ni jedan od njih dvojice ne učestvuje direktno u ovonedjeljnim razgovorima.

Razgovori u ponedjeljak su prva od tri runde pregovora planiranih za ovu nedelju, a koje će dovesti SAD i Rusiju za pregovarački sto. U druga dva kruga učestvovaće NATO u srijedu u Briselu i Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) u četvrtak u Beču.

U bilateralnim razgovorima održanim u ponedjeljak, dvije strane su razgovarale o "recipročnoj akciji koja bi bila u našem bezbjednosnom interesu i dokazala stratešku stabilnost", rekla je zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman, najviša američka diplomatkinja koja je prisustvovala razgovorima. To uključuje moguća ograničenja – sa obje strane – na veličinu i obim budućih vojnih vježbi u regionu.

Wendy Sherman, zamjenica američkog državnog sekretara, i Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova.
Wendy Sherman, zamjenica američkog državnog sekretara, i Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova.

Sherman je napomenula da dvije nacije nisu razgovarale o političkim nemirima u Kazahstanu, gdje su nedavne demonstracije cijene goriva prerasle u veće proteste protiv proruske autoritarne vladavine.

SAD su bile čvrste po nekoliko pitanja, rekla je ona, uključujući i stav protiv ruskog zahtjeva da se Ukrajini uskrati članstvo u NATO.

"Nećemo dozvoliti nikome da zalupi politiku otvorenih vrata NATO, koja je oduvijek bila centralna za Alijansu. Nećemo odustati od bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da rade sa Sjedinjenim Državama. I nećemo donositi odluke o Ukrajina bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope ili o NATO bez NATO", rekla je Sherman.

Rus Rjabkov je rekao: "Nažalost, imamo veliki disparitet u našim principijelnim pristupima ovome. SAD i Rusija na neki način imaju suprotne stavove o tome šta treba da se uradi".

Sherman je dalje prenijela da "ako Rusija izvrši dodatnu invaziju na Ukrajinu, biće značajnih troškova i posljedica daleko iznad onoga što se dogodilo 2014. Veoma smo spremni i usklađeni sa našim partnerima i saveznicima da nametnemo te teške troškove".

Ona je rekla da bi ti troškovi mogli da uključe sankcije protiv ključnih finansijskih institucija, kontrolu izvoza, povećano prisustvo NATO na savezničkoj teritoriji i veću bezbjednosnu pomoć Ukrajini.

Uoči sjednice između SAD i Rusije u ponedjeljak, visoke diplomate obje zemlje izrazile su malo optimizma da će tenzije između ova dva dugogodišnja rivala biti ublažene za nedjelju dana razgovora.

"Teško je vidjeti da ćemo postići bilo kakav napredak sa pištoljem u glavu Ukrajine", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken za CNN.

Rusija je negirala svoje planove za invaziju na Ukrajinu i zahtijevala prekid širenja NATO i obustavu vojnih vježbi alijanse u zemljama centralne i istočne Evrope koje su joj se pridružile posle 1997. godine.

Washington očekuje da Moskva promoviše sopstveni narativ van pregovora, rekla je Psaki.

"Spremamo se za mogućnost i vjerovatnoću – niko ne treba da bude iznenađen, rekla bih – ako Rusija širi dezinformacije o obavezama koje nisu preuzete, ili ako ode još dalje i podstakne nešto kao izgovor za dalju destabilizujuću aktivnost", rekla je. "I zato ćemo nastaviti da pozivamo sve da ne nasjedaju na bilo kakve pokušaje da se dezinformacije proguraju tamo".

Nike Ching i Carla Babb učestvovale su u pisanju ovog izvještaja. Neke informacije potiču od agencija AP i Reuters.

See all News Updates of the Day

Istraživanje: Predsjedniku Bidenu pada rejting

Očekuje se da Biden objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.

Popularnost predsjednika SAD Joea Bidena u blagom je padu u odnosu na prije mesec dana i približava se njegovom dosadašnjem najnižem rejtingu, pokazuje istraživanje agencije AP i NORK-a.

Njegova administracija pokušava da projektuje osjećaj stabilnosti dok se suočava sa kolapsom banaka i visokom inflacijom.

Biden u novoj anketi ima rejting oko 38 odsto, dok je u februaru bio na 45 odsto popularnosti, a u januaru na 41 odsto.

Njegov rejting je dostigao najnižu tačku tokom prošlog jula - 36 odsto, kada su porasli troškovi za benzin, hranu i drugo.

Odgovori ispitanika u anketi sugerišu da javnost ima pomiješana osjećanja o Bidenu, za koga se očekuje da objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.

Biden je preduzeo ambiciozne korake da podstakne američku ekonomiju, prije svega paketom pomoći od 1,9 milijardi dolara tokom koronavirusa, infrastruktrunim investicijama, podrškom za proširenje zdravstvenog osiguranja, borbom protiv klimatskih promjena.

Ali, dosta toga podrazumijeva višegodišnje investicije koje tek treba da se realizuju, a građani se sada suočavaju sa inflacijom od 6 odsto i krahom banaka.

Oko 31 odsto ispitanika odobrava Bidenovo upravljanje ekonomijom, što ie otprilike na nivou od prošle godine. Ekonomija je Bidenova slaba tačka od kraja 2021. kada je počela da raste inflacija - za koju je administracija tada uvjeravala da je trenutna.

Među onima koji odobravaju Bidenovu ekonomsku politiku većina su demokrate, 63 odsto. Prema istraživanju, najmanju podršku Bidenu daju demokrate mlađe od 45 godina, a republikanci po malo kojoj tački odobravaju politiku aktuelnog predsjednika.

Četvrtina Amerikanaca smatra da je nacionalna ekonomija dobra ili da se zemlja kreće u pravom smjeru, pokazuje anketa.

Bidenovu spoljnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena odobrava oko 40 odsto ispitanika.

Očekuje se nastavak istrage o Trumpovim isplatama porno zvijezdi pred velikom porotom u New Yorku

Donald Trump

Očekuje se da će njujorška velika porota u srijedu nastaviti svoje vijećanje iza zatvorenih vrata o tome da li je Donald Trump nezakonito isplaćivao tajni novac porno zvijezdi, što bi moglo dovesti do prve krivične prijave protiv bilo kojeg američkog predsjednika.

Porota se redovno sastaje ponedjeljkom i srijedom kako bi razmotrila dokaze u jednoj od mnogih pravnih istraga oko bivšeg predsjednika koji je kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine.

Ured okružnog tužioca Menhetna Alvina Bragga istražuje plaćenih 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels u posljednjim sedmicama Trumpove predizborne kampanje 2016. Trampov bivši savjetnik Michael Cohen rekao je da je izvršio uplatu po Trumpovom nalogu kako bi kupio njenu šutnju o Trumpovoj vanbračnoj aferi.

Trump je negirao da se afera dogodila, a drugi su rekli da je Cohen djelovao na svoju ruku.

Obezbjeđenje je bilo visoko oko zgrade suda u kojoj se sastajala velika porota. U utorak, dan kada je Trump predvidio da će biti uhapšen, nije se ništa dogodilo.

Otprilike polovina Amerikanaca vjeruje da je njujorška istraga politički motivirana, ali velika većina smatra vjerodostojnim da je platio tajni novac porno zvijezdi, prema istraživanju javnog mnijenja Reuters/Ipsos zaključenom u utorak.

Cohen je otišao u zatvor nakon što je priznao krivicu po federalnim optužbama koje su proizašle iz isplate, ali tužioci u tom slučaju nisu optužili Trumpa. Manhattan je nekoliko puta pokretao i zaustavljao vlastitu istragu o ovom pitanju.

Ako bi optužnica bila podignuta, Trump bi morao otputovati u New York iz svog doma na Floridi na snimanje i uzimanje otisaka prstiju. Zvaničnici sigurnosti se pripremaju za moguće nemire, ali do sada je malo Trumpovih pristalica poslušalo njegov poziv na proteste.

Velika porota je u ponedeljak saslušala svedoka, advokata Roberta Costella, koji je rekao da je Cohen djelovao na svoju ruku. Cohen je javno rekao da ga je Trump uputio da izvrši isplate i dva puta se pojavio pred velikom porotom.

Trumpovi kolege republikanci kritizirali su istragu Bragga, demokrate, kao politički motiviranu.

Republikanci u Predstavničkom domu pokrenuli su u ponedjeljak istragu o Braggovom uredu pismom tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenje u vezi s tim naporima. Braggova kancelarija je saopštila da to neće uticati na njen rad.

Trump i njegovi politički saveznici također se suočavaju s dvije krivične istrage, jednoj u Georgiji i jednoj od strane savezne vlade, koje proizlaze iz njihovih pokušaja da ponište njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020.

On se također suočava s još jednom federalnom istragom o njegovom postupanju s osjetljivim vladinim dokumentima nakon što je napustio funkciju, dvije istrage u New Yorku o njegovoj poslovnoj praksi i slučajem klevete od strane žene koja tvrdi da ju je silovao 1990-ih, što Trump poriče.

Trump je više puta izbjegao pravnu opasnost. U Bijeloj kući je izdržao dva pokušaja Kongresa da ga smijeni sa funkcije, kao i višegodišnju istragu o kontaktima njegove kampanje s Rusijom 2016.

SAD ubrzavaju isporuku tenkova Ukrajini

Američki tenkovi Abrams u vojnoj vježbi NATO-a u Letoniji, 2021.

SAD će ubrzati isporuku tenkova Abrams Ukrajini, pošto je u Pentagonu odlučeno da se pošalju modernizovani stariji model, koji poslije remonta može da bude spreman ranije, kako bi tenkovi stigli u ratnu zonu do jeseni, saopšteno je iz Sekretarijata za odbranu u utorak.

Prvobitni plan bio je da se Ukrajini pošalje 31 noviji model tenka - M1A2 Abrams - čija bi proizvodnja i isporuka trajali godinu do dvije.

Međutim, zvaničnici kažu da je donijeta odluka da se, poslije remonta, pošalje starija verzija M1A1, iz skladišta američke vojske. Zvaničnici navode i da će ukrajinski vojnici lakše naučiti kako da koriste i održavaju Abrams M1A1, dok nastavljaju da pružaju otpor ruskoj invaziji.

„Ideja je da ovo važno sredstvo za borbu bude u rukama Ukrajinaca što je prije moguće”, izjavio je brigadni general Patrick Ryder, portparol Pentagona.

Bidenova administracija u januaru je objavila da će poslati tenkove u Ukrajinu - nakon što je mjesecima insistirala na tome da su suviše komplikovani i suviše teški za upravljanje i održavanje.

Odluka je bila dio šireg političkog manevra koji je otvorio vrata Njemačkoj da saopšti da će poslati svoje tenkove Leopard 2 u Ukrajinu, i omogućio Poljskoj i drugim saveznicama Ukrajine da učine isto.

Na konferenciji za novinare u Pentagonu, Ryder je izjavio da će tenkovi proći remont i biti spremni za bitku u Ukrajini, ali je odbio da kaže gde će se taj posao obavljati.

Također nije poznato kada će SAD početi da obučavaju ukrajinske vojnike kako da koriste, održavaju i popravljaju tenkove. Ideja je da se obuka vojnika održi u isto vrijeme kad i remont tenkova, tako da i jedni i drugi budu spremni za bitku u isto vrijeme, kasnije ove godine, izjavili su američki zvaničnici koji su željeli da ostanu anonimni.

Pentagon će također morati da se postara da ukrajinske snage imaju adekvatan lanac snabdijevanja kako bi mogli da dobiju sve potrebne dijelove da bi mogli da nastave da koriste tenkove.

Na pitanje o vremenu isporuke tenkova, Ryder je rekao da su Abrams tenkovi deo srednjoročne i dugoročne vojne podrške koju SAD pružaju Ukrajini.

Ruske i ukrajinske snage do sada su bile pretežno izjednačene, razmjenjujući kontrolu nad manjim dijelovima teritorije tokom zime.

Najžešće bitke vode se u istočnom regionu Donjeck, gdje Rusija nastoji da osvoji grad Bahmut, gdje je suočena sa žestokom ukrajinskom odbranom. Međutim, očekuje se da će obje strane pokrenuti intenzivniju ofanzivu na proljeće.

Putin: Kineski plan moguća osnova za mir u Ukrajini

Xi i Putin se rukuju tokom susreta u Moskvi, 21. mart 2023.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je poslije susreta sa kineskim liderom Xi Jinpingom da bi kineski prijedlog mogao da se iskoristi kao osnova za mirovno rješenje u Ukrajini, ali da Zapad i Kijev još nisu spremni za to.

U zajedničkom saopštenju na kraju Xijeve državne posjete Moskvi, dvojica lidera su upozorila da ne treba preduzimati bilo koje korake koji bi sukob u Ukrajini odveli u "nekontrolisanu fazu", i dodali da nema pobjednika u nuklearnom ratu.

Putin je upozorio zapadne sile da se bore "do posljednjeg Ukrajinca", dok je Xi naglasio "neutralnu politiku" Kine prema Ukrajini i pozvao na dijalog.

"Vjerujemo da su mnoge odredbe mirovnog plana koji je iznijela Kina u skladu sa ruskim pristupom i mogu da se uzmu kao osnova za mirno rješenje, kada za to bude postojala spremnost na Zapadu i u Kijevu. Međutim, za sada ne vidimo takvu spremnost na njihovoj strani", rekao je Putin.

Tokom prvog dana razgovora u Moskvi, ruski i kineski lideri su imali "temeljnu razmjenu mišljenja", a tema je bila i mirovni plan Pekinga za Ukrajinu, saopšteno je iz Kremlja.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da iznese više detalja i najavio da će više biti rečeno u saopštenju nakon sastanka dvojice lidera tokom dana.

"Došlo je do veoma temeljne razmjene mišljenja, ozbiljnog razgovora u neformalnom delu", rekao je Peskov i dodao da su dva lidera razgovarala o prijedlogu Kine - dokumentu od 12 tačaka koji poziva na deeskalaciju i eventualni prekid vatre u Ukrajini.

Putin je u ponedjeljak rekao da je pažljivo proučio kineske ideje, da ih posmatra s poštovanjem i da će o njima razgovarati sa Xijem.

Kineski dokument postavlja neke opšte principe, ali ne sadrži detaljan plan kako da se okonča rat, koji traje više od godinu dana.

SAD su taj plan odbacile jer je Kina odbila da osudi rusku agresiju i smatraju da bi svaki prekid vatre koji bi sada proizašao iz toga, samo utvrdio rusku teritorijalnu dobit i dao Putinovoj vojsci više vremena da se pregrupiše.

Xi je u utorak rekao da je pozvao Putina da poseti Kinu kasnije ove godine.

Putin pozdravio Xijev mirovni plan za Ukrajinu, širi razgovori u utorak

Kineski predsjednik Xi Jinping razgovara s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom njihovog sastanka u Kremlju u Moskvi, Rusija, 20. marta 2023. (Sergei Karpukhin, Sputnjik, Kremlin Pool Photo via AP)

Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je svog kineskog kolegu Xi Jinpinga u Kremlju, navodeći da pozdravlja mirovni plan Pekinga za rješenje ruskog rata protiv Ukrajine.

Putin je također poslao signal zapadnim liderima o tome da je prijateljstvo Rusije i Kine - neograničeno.

Putin je izjavio da "sa poštovanjem" gleda na mirovni plan Pekinga.
Međutim, plan nema velike šanse da bude usvojen u svom predloženom obliku jer ne zadovoljava ključni zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se Rusija povuče iz Ukrajine, uz poštovanje njenih međunarodno priznatih granica.

Zahtjev se odnosi i na povlačenje Rusije sa Krimskog poluostrva, koje je Moskva ilegalno anektirala 2014. godine, i istočnih ukrajinskih regiona na koje su ruske snage izvršile invaziju u februaru prošle godine.

Trodnevna posjeta kineskog lidera Moskvi pruža i Xiju i Putinu priliku da javno pokažu svoje parnerstvo i suprotstavljanje onome što obje zemlje vide kao američku dominaciju u svjetskoj politici.

Sve jače savezništvo Kine i Rusije omogućava i ekonomske dogovore, kao što je isporuka ruske nafte i prirodnog gasa Kini u vrijeme kada su SAD i zapadni saveznici uveli široke sankcije da bi ograničili poslovne transakcije Rusije u inostranstvu, kao kaznu zbog njene invazije na Ukrajinu.

U uvodnim komentarima prije razgovora iza zatvorenih vrata, Putin je izjavio da Rusija "pomalo zavidi" Kini na ubrzanom razvoju proteklih decenija, što joj je omogućilo da postane druga najveća ekonomija svijeta poslije Sjedinjenih Država.

Xi je, pak, hvalio Putina i predviduo da će ga Rusi ponovo izabrati za svog lidera sljedeće godine. "Pod vašim snažnim liderstvom, Rusija je načinila velike korake u svom prosperitetnom razvoju", rekao je kineski predsjednik.

Tokom večere u ponedjeljak, Putin će vjerovatno pružiti Xiju "detaljno objašnjenje" poteza Moskve u Ukrajini, najavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Širi razgovori o nizu tema predviđeni su za utorak i u njima će učestvovati zvaničnici obje zemlje, dodao je Peskov.

Iako je Putin javno pozvao Xija u posjetu prije više mjeseci, simboliku posjete je iskomplikovala potjernica Međunarodnog krivičnog suda u Hagu za Putinom prošle nedjelje zbog deportacije djece iz Ukrajine u Rusiju.

Moskva demantuje da ilegalno deportuje djecu, navodeći da je riječ o siročadi koja treba da bude zaštićena. Rusija je otvorila krivičnu istragu protiv tužioca i sudija Međunarodnog suda, a Peking ocijenio da nalog za hapšenje Putina odražava dvostruke standarde.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG