Linkovi

Najnovije

Prvi dan "iskrenih" razgovora SAD i Rusije usred tenzija u Ukrajini

Predsjednik Rusije Vladimi Putin
Predsjednik Rusije Vladimi Putin

Sjedinjene Države i Rusija pokrenule su "iskrene i otvorene" razgovore sa ciljem deeskalacije tenzija između dvije sile, dok ruski predsjednik Vladimir Putin nastavlja da stacionira oko 100.000 vojnika duž ukrajinske granice, saopštila je Bijela kuća u ponedjeljak.

"Postoje dva puta kojima Rusija treba da krene u ovom trenutku, kojima predsjednik Putin treba da krene", rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki. "On može da krene putem diplomatije. Ove nedjelje slijede još dvije runde razgovora. Vidjeli smo ih kao paket od tri, što mislim da su i oni ponovili sa svoje strane. Ili postoji put eskalacije. Svakako se nadamo, da je put u diplomatiju put kojim će ići."

Joe Biden
Joe Biden

Biden traži od Putina da naredi da se trupe vrate u kasarne. Bijela kuća je u nekoliko nedavnih izjava navela da će SAD "odlučno odgovoriti ako Rusija dodatno izvrši invaziju na Ukrajinu".

"Objasnili smo našim kolegama da nemamo planove, nemamo namjere da 'napadnemo' Ukrajinu", rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov novinarima po završetku razgovora u ponedjeljak. "Nema razloga za strah od bilo kakve eskalacije u ovom pogledu."

Kremlj je zabrinut zbog širenja Sjevernoatlantskog saveza na istok. Savez za kolektivnu bezbjednost, NATO, osnovan je da bi se suprotstavio bivšem Sovjetskom Savezu. Ukrajina, bivša sovjetska država, pokušava da se pridruži NATO-u, što nailazi na protivljenje Moskve. Putin kaže da je trenutno gomilanje trupa neophodno za samoodbranu od agresivnog Zapada i da ne planira da izvrši invaziju.

Portparol Pentagona John Kirby rekao je u ponedjeljak: "Nismo vidjeli nikakve veće promjene u stavu sile od strane Rusa u pograničnim oblastima oko Ukrajine. Tamo i dalje nastavlja da postoji značajan element... Ako su Rusi ozbiljni u pogledu deeskalacije, ona može početi tako što će početi da uklanjaju neke od tih trupa, smanjujući nešto od tog pozicioniranja snaga".

Diplomate iz Sjedinjenih Država i Rusije sastale su se u ponedjeljak u Ženevi. Putin i predsjednik SAD Joe Biden razgovarali su dva puta telefonom u decembru o situaciji u Ukrajini, ali sada ni jedan od njih dvojice ne učestvuje direktno u ovonedjeljnim razgovorima.

Razgovori u ponedjeljak su prva od tri runde pregovora planiranih za ovu nedelju, a koje će dovesti SAD i Rusiju za pregovarački sto. U druga dva kruga učestvovaće NATO u srijedu u Briselu i Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) u četvrtak u Beču.

U bilateralnim razgovorima održanim u ponedjeljak, dvije strane su razgovarale o "recipročnoj akciji koja bi bila u našem bezbjednosnom interesu i dokazala stratešku stabilnost", rekla je zamjenica državnog sekretara Wendy Sherman, najviša američka diplomatkinja koja je prisustvovala razgovorima. To uključuje moguća ograničenja – sa obje strane – na veličinu i obim budućih vojnih vježbi u regionu.

Wendy Sherman, zamjenica američkog državnog sekretara, i Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova.
Wendy Sherman, zamjenica američkog državnog sekretara, i Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih polova.

Sherman je napomenula da dvije nacije nisu razgovarale o političkim nemirima u Kazahstanu, gdje su nedavne demonstracije cijene goriva prerasle u veće proteste protiv proruske autoritarne vladavine.

SAD su bile čvrste po nekoliko pitanja, rekla je ona, uključujući i stav protiv ruskog zahtjeva da se Ukrajini uskrati članstvo u NATO.

"Nećemo dozvoliti nikome da zalupi politiku otvorenih vrata NATO, koja je oduvijek bila centralna za Alijansu. Nećemo odustati od bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da rade sa Sjedinjenim Državama. I nećemo donositi odluke o Ukrajina bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope ili o NATO bez NATO", rekla je Sherman.

Rus Rjabkov je rekao: "Nažalost, imamo veliki disparitet u našim principijelnim pristupima ovome. SAD i Rusija na neki način imaju suprotne stavove o tome šta treba da se uradi".

Sherman je dalje prenijela da "ako Rusija izvrši dodatnu invaziju na Ukrajinu, biće značajnih troškova i posljedica daleko iznad onoga što se dogodilo 2014. Veoma smo spremni i usklađeni sa našim partnerima i saveznicima da nametnemo te teške troškove".

Ona je rekla da bi ti troškovi mogli da uključe sankcije protiv ključnih finansijskih institucija, kontrolu izvoza, povećano prisustvo NATO na savezničkoj teritoriji i veću bezbjednosnu pomoć Ukrajini.

Uoči sjednice između SAD i Rusije u ponedjeljak, visoke diplomate obje zemlje izrazile su malo optimizma da će tenzije između ova dva dugogodišnja rivala biti ublažene za nedjelju dana razgovora.

"Teško je vidjeti da ćemo postići bilo kakav napredak sa pištoljem u glavu Ukrajine", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken za CNN.

Rusija je negirala svoje planove za invaziju na Ukrajinu i zahtijevala prekid širenja NATO i obustavu vojnih vježbi alijanse u zemljama centralne i istočne Evrope koje su joj se pridružile posle 1997. godine.

Washington očekuje da Moskva promoviše sopstveni narativ van pregovora, rekla je Psaki.

"Spremamo se za mogućnost i vjerovatnoću – niko ne treba da bude iznenađen, rekla bih – ako Rusija širi dezinformacije o obavezama koje nisu preuzete, ili ako ode još dalje i podstakne nešto kao izgovor za dalju destabilizujuću aktivnost", rekla je. "I zato ćemo nastaviti da pozivamo sve da ne nasjedaju na bilo kakve pokušaje da se dezinformacije proguraju tamo".

Nike Ching i Carla Babb učestvovale su u pisanju ovog izvještaja. Neke informacije potiču od agencija AP i Reuters.

See all News Updates of the Day

Trump kaže da želi Ameriku učiniti svjetskom prijestolnicom kriptovaluta

Trump kaže da želi Ameriku učiniti svjetskom prijestolnicom kriptovaluta
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Predsjednik Donald Trump kaže da želi učiniti Sjedinjene Američke Države svjetskom prijestolnicom kriptovaluta. Svoj plan sprovodi u prvim nedjeljama svog drugog predsjedničkog mandata, o cemu izvještava Michelle Quinn.

Rubio: Hamas ne može nastaviti kao vojna ili vladajuća snaga

Rubio: Hamas ne može nastaviti kao vojna ili vladajuća snaga
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Američki državni sekretar Marco Rubio kaže da Hamas mora biti iskorijenjen. On se susreo s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom te ponavio viziju predsjednika Donalda Trumpa o Gazi koja bi trebala biti oslobođena Hamasovog utjecaja.

Predsjedavajući američkog Predstavničkog doma: Zapad će preživjeti samo ako zemlje daju prioritet nacionalnim interesima

Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa
Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa

Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson rekao je u ponedjeljak da „opstanak Zapada” zavisi od toga da li zemlje daju prioritet svojim nacionalnim interesima prije nego što pruže ruku pomoći svojim susjedima.

Govoreći putem video veze na konferenciji Alijanse za odgovorno građanstvo (ARC) u Londonu, Johnson je ustvrdio da SAD mogu održati svoju „snagu i vodstvo” samo ako je njihova vanjska politika usmjerena na njene nacionalne interese.

„Stvar je zdravog razuma da svaka od naših zemalja prizna da se svaka od nas mora pobrinuti za vlastite kuće prije nego što pomognemo u brizi o susjedstvu”, rekao je Johnson.

„Dok nastojimo da učinimo Ameriku sigurnijom, jačom i prosperitetnijom, ohrabrićemo sve naše prijatelje i saveznike da učine isto.”

„O tome će zavisiti opstanak Zapada.”

Johnson nije posebno pomenuo Ukrajinu u svojim komentarima.

Njegove izjave dolaze nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio dan ranije rekao da će Ukrajina i Evropa biti dio "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve. Rubio je umanjio zabrinutost Evrope zbog isključenja iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država u narednim danima.

Washington je poslao upitnik evropskim prijestolnicama o tome kako bi mogli doprinijeti sigurnosnim garancijama za Kijev.

Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.

Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.

"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.

"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."

Obustavljena nova preuzimanja DeepSeeka u Južnoj Koreji

Ilustracija: Logo DeepSeeka (Foto: Dado Ruvić/Reuters)
Ilustracija: Logo DeepSeeka (Foto: Dado Ruvić/Reuters)

Južnokorejsko tijelo za zaštitu podataka u ponedjeljak je saopćilo da su nova preuzimanja kineske AI aplikacije DeepSeek obustavljena u zemlji nakon što je DeepSeek priznao da nije uzeo u obzir neka od pravila Agencije o zaštiti ličnih podataka.

Usluga aplikacije će biti nastavljena kada se poboljšaju u skladu sa državnim zakonom o privatnosti, saopštila je Komisija za zaštitu ličnih podataka (PIPC) na brifingu za medije.

Mjera koja je stupila na snagu u subotu ima za cilj blokiranje novih preuzimanja aplikacije, navodi agencija, iako je DeepSeek-ova web usluga i dalje dostupna u zemlji.

Kineski startup je prošle sedmice imenovao pravne zastupnike u Južnoj Koreji i priznao je da je djelimično zanemario zakon o zaštiti podataka u zemlji, saopštio je PIPC.

Italijansko tijelo za zaštitu podataka, Garante, saopštilo je prošlog mjeseca da je naredilo DeepSeeku da blokira svoj chatbot u zemlji nakon što nije riješio zabrinutost regulatora u vezi sa svojom politikom privatnosti.

DeepSeek nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Na pitanje o ranijim potezima južnokorejskih vladinih odjela da blokiraju DeepSeek, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine je rekao na brifingu 6. februara da kineska vlada pridaje veliku važnost privatnosti i sigurnosti podataka i štiti ih u skladu sa zakonom.

Portparol je također rekao da Peking nikada neće tražiti od bilo koje kompanije ili pojedinca da prikuplja ili čuva podatke kršeći zakone.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG