Linkovi

Putin želi prekid vatre u Ukrajini na trenutnim linijama fronta


Vladimir Putin (D)
Vladimir Putin (D)

Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je zaustaviti rat u Ukrajini dogovorenim prekidom vatre koji priznaje trenutne linije ratišta, izjavila su četiri ruska izvora Reutersu, rekavši da je spreman i nastaviti borbu ako Kijev i Zapad ne odgovore.

Tri izvora, upoznata s raspravama u Putinovom okruženju, rekla su da je ruski lider izrazio frustraciju maloj grupi savjetnika zbog, kako smatra, pokušaja koje podržava Zapad da se zaustave pregovori i odluke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da isključi razgovore.

"Putin može da se bori koliko god je potrebno, ali Putin je takođe spreman za prekid vatre - da zamrzne rat", rekao je drugi od četvorice, visoki ruski izvor koji je radio s Putinom i ima saznanja o razgovorima na najvišem nivou u Kremlj.

On je, kao i ostali citirani u ovoj priči, govorio pod uvjetom da ostane anoniman s obzirom na osjetljivost stvari.

Za ovaj izvještaj, Reuters je razgovarao s ukupno pet ljudi koji rade ili su radili s Putinom na višem nivou u političkom i poslovnom svijetu. Peti izvor nije komentarisao zamrzavanje rata na trenutnim linijama fronta.

Putinov portparol Dmitrij Peskov, u odgovoru na zahtjev za komentar, rekao je da je šef Kremlja više puta jasno stavio do znanja da je Rusija otvorena za dijalog za postizanje svojih ciljeva, rekavši da zemlja ne želi "vječni rat".

Ministarstvo vanjskih poslova i odbrane Ukrajine nisu odgovorili na pitanja.
Prošlonedjeljno imenovanje ekonomiste Andreja Belousova za ruskog ministra odbrane neki zapadni vojni i politički analitičari vidjeli su kao stavljanje ruske ekonomije na trajnu ratnu osnovu kako bi se pobijedio u dugotrajnom sukobu.

To je uslijedilo nakon kontinuiranog pritiska na bojnom polju i teritorijalnog napredovanja Rusije posljednjih sedmica.

Međutim, izvori su rekli da bi Putin, reizabran u martu na novi šestogodišnji mandat, radije iskoristio trenutni zamah Rusije da ostavi rat iza sebe.

Na osnovu svojih saznanja o razgovorima u višim redovima Kremlja, dva izvora rekla su da Putin smatra da su dobici u dosadašnjem ratu dovoljni da prodaju pobjedu ruskom narodu.

Najveći kopneni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata koštao je desetine hiljada života na obje strane i doveo do oštrih sankcija Zapada ruskoj ekonomiji.

Tri izvora su rekla da je Putin shvatio da bi bilo kakav dramatičan novi napredak zahtijevao još jednu mobilizaciju širom zemlje, koju on nije želio, a jedan izvor, koji poznaje ruskog predsjednika, kaže da je njegova popularnost pala nakon prve mobilizacije u septembru 2022.

Nacionalni poziv je uplašio dio stanovništva u Rusiji, što je dovelo do toga da stotine hiljada ljudi koji su bili u vojnoj dobi napuste zemlju. Ankete su pokazale da je Putinova popularnost pala za nekoliko poena.

Peskov je rekao da Rusija nema potrebu za mobilizacijom i umjesto toga regrutuje dobrovoljce u oružane snage.

Izgledi za prekid vatre, ili čak mirovni pregovori, trenutno izgledaju daleko.

Zelenski je više puta rekao da mir pod Putinovim uslovima nije početak. On je obećao da će ponovo preuzeti izgubljenu teritoriju, uključujući Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine. Potpisao je dekret 2022. kojim je bilo kakav razgovor s Putinom formalno proglašen "nemogućim".

Jedan od izvora predviđa da se dogovor ne može dogoditi dok je Zelenski na vlasti, osim ako ga Rusija zaobiđe i ne postigne dogovor s Washingtonom.

Međutim, američki državni sekretar Antony Blinken, govoreći u Kijevu prošle sedmice, rekao je novinarima da ne vjeruje da je Putin zainteresiran za ozbiljne pregovore.

RAZGOVORI U ŠVICARSKOJ

Ukrajina se priprema za razgovore čiji je domaćin Švicarska sljedećeg mjeseca, a čiji je cilj ujediniti međunarodno mišljenje o tome kako okončati rat. Pregovori su održani na inicijativu Zelenskog koji je rekao da Putin ne bi trebao prisustvovati. Švajcarska nije pozvala Rusiju.

Moskva je rekla da razgovori nisu kredibilni bez nje. Ukrajina i Švicarska žele da prisustvuju ruski saveznici, uključujući Kinu.

Govoreći u Kini 17. maja, Putin je rekao da bi Ukrajina mogla iskoristiti švicarske pregovore kako bi privukla širu grupu zemalja da podrže zahtjev Zelenskog za potpunim povlačenjem Rusije, za koji je Putin rekao da bi to bio nametnuti uslov, a ne ozbiljni mirovni pregovori.

Švicarsko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

"Spremni smo za diskusiju. Nikada nismo odbili", rekao je Putin u Kini.

Kremlj kaže da ne komentariše napredak onoga što naziva svojom specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini, ali je više puta rekao da je Moskva otvorena za ideju razgovora zasnovanih na "novim realnostima na terenu".

Odgovarajući na pitanja za ovu priču, glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da svaka inicijativa za mir mora poštovati „teritorijalni integritet Ukrajine, unutar njenih međunarodno priznatih granica“ i opisao Rusiju kao jedinu prepreku miru u Ukrajini.

"Kremlj tek treba da pokaže bilo kakav značajan interes za okončanje svog rata, upravo suprotno", rekao je portparol.

U prošlosti je Kijev odbacio navodnu spremnost Rusije da razgovara kao pokušaj da se na nju prebaci krivica za rat.

Kijev kaže da se Putinu, čiji je tim više puta poricao da je planirao rat prije invazije na Ukrajinu 2022. godine, ne može vjerovati da će poštovati bilo koji dogovor.

I Rusija i Ukrajina su također rekle da strahuju da će druga strana iskoristiti bilo kakav prekid vatre za ponovno naoružavanje.

Kijev i njegovi zapadni pristalice računaju na paket američke pomoći od 61 milijardu dolara i dodatnu evropsku vojnu pomoć kako bi preokrenuli ono što je Zelenski za Reuters ove sedmice opisao kao "jedan od najtežih trenutaka" rata punih razmjera.

Pored nestašice municije nakon kašnjenja SAD u odobravanju paketa, Ukrajina je priznala da se bori da regrutuje dovoljno vojnika i prošlog mjeseca je snizila starosnu granicu za muškarce koji mogu biti pozvani na 25 sa 27 godina.

TERITORIJA

Svi izvori sugerisali su da je Putinovo insistiranje da se u dogovoru osiguraju sve dobitke na bojnom polju, o čemu se ne može pregovarati.

Putin bi, međutim, bio spreman da se zadovolji sa zemljom koju sada ima i zamrzne sukob na trenutnim linijama fronta, rekla su četiri izvora.

Putin će reći da smo pobedili, da nas je NATO napao i da smo sačuvali suverenitet, da imamo kopneni koridor do Krima, što je tačno“, rekao je jedan od njih, dajući sopstvenu analizu.

Zamrzavanje sukoba na sadašnji način ostavilo bi Rusiju u posjedu značajnih dijelova četiri ukrajinske regije koje je on formalno uključio u sastav Rusije u septembru 2022., ali bez potpune kontrole ni nad jednom od njih.

Takav aranžman bi bio ispod ciljeva koje je Moskva postavila sebi u to vrijeme, kada je rekla da joj četiri ukrajinske regije - Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson - sada u potpunosti pripadaju.

Peskov je rekao da ne može biti govora o vraćanju četiri regiona koji su sada trajno u sastavu Rusije prema njenom vlastitom ustavu.

Još jedan faktor koji igra na stav šefa Kremlja da rat treba da se završi jeste da što se duže odugovlači, to se više veterana prekaljenih u borbi vraća u Rusiju, nezadovoljnih posleratnim izgledima za posao i prihode, što potencijalno stvara tenzije u društvu, rekao je jedan od izvori koji su sarađivali sa Putinom.

'RUSIJA ĆE GURATI DALJE'

U februaru su za Reuters tri ruska izvora izjavila da su Sjedinjene Države odbacile prethodni Putinov prijedlog o prekidu vatre kako bi se zamrznuo rat.

U nedostatku primirja, Putin želi da zauzme što je moguće više teritorije kako bi pojačao pritisak na Ukrajinu, dok nastoji da iskoristi neočekivane prilike da dobije više, rekla su tri izvora.

Ruske snage kontrolišu oko 18% Ukrajine i ovog meseca su se bacile na sjeveroistočni region Harkova.

Putin računa na veliku populaciju Rusije u poređenju s Ukrajinom koja će održati superiornu ljudsku snagu čak i bez mobilizacije, potkrijepljena neobično velikodušnim platnim paketima za one koji se prijave.

"Rusija će nastaviti dalje", rekao je izvor koji je radio sa Putinom.

Putin će polako osvajati teritorije sve dok Zelenski ne ponudi ponudu da prestane, rekla je ta osoba, rekavši da je ruski lider izrazio stav saradnicima da Zapad neće obezbijediti dovoljno oružja, narušavajući moral Ukrajine.

Američki i evropski lideri rekli su da će stajati uz Ukrajinu sve dok joj ne bude zagarantovan sigurnosni suverenitet. Zemlje NATO-a i saveznici kažu da pokušavaju da ubrzaju isporuke oružja.

Rusija bi u bilo kojem trenutku mogla okončati rat povlačenjem svojih snaga iz Ukrajine, umjesto da nastavi s brutalnim napadima na ukrajinske gradove, luke i ljude svakog dana”, rekao je State Department u odgovoru na pitanje o zalihama oružja.

Svih pet izvora rekli su da je Putin rekao savjetnicima da nema planova na teritoriji NATO-a, odražavajući njegove javne komentare o tom pitanju. Dva izvora navela su zabrinutost Rusije zbog rastuće opasnosti od eskalacije sa Zapadom, uključujući nuklearnu eskalaciju, zbog sukoba u Ukrajini.

State Department je rekao da Sjedinjene Države nisu prilagodile svoje nuklearno držanje, niti su vidjele bilo kakve znake da se Rusija sprema upotrijebiti nuklearno oružje.

"Nastavljamo da pratimo strateško okruženje i ostajemo spremni", rekao je portparol.

  • 16x9 Image

    REUTERS

    Reuters je novinska agencija osnovana 1851. godine u vlasništvu Thomson Reuters Corporation sa sjedištem u Torontu, Kanada. Jedna od najvećih svjetskih agencija vijesti, pruža finansijske vijesti, kao i međunarodno pokrivanje na preko 16 jezika za više od 1000 novina i 750 emitera širom svijeta.

XS
SM
MD
LG