Linkovi

Najnovije

Nastavljeni protesti širom SAD

Protesti građana povodom smrti Georgea Floyda u Los Angelesu (Foto: REUTERS/Patrick T. Fallon)
Protesti građana povodom smrti Georgea Floyda u Los Angelesu (Foto: REUTERS/Patrick T. Fallon)

U više gradova Sjedinjenih Država građani su nastavili protestovati zbog smrti Georgea Floyda nakon policijskog privođenja prošlog ponedjeljka. Nije bilo zvaničnih informacija o većim nemirima ili sukobima tokom protestnih okupljanja.

Hiljade demonstranata protestovale su u prijestolnici Washington uz povike: "Čije su ulice?" i "Bez pravde nema mira". Građani su donosili vodu i grickalice demonstrantima u protestnoj šetnji - među kojima je bilo i djece. Nadomak Bijele kuće veliki broj demonstranata protestovao je mirno.

Pojedini su okolini Bijele kuće, blokirajući ulice i povicima pokušali da izazovu reakciju snaga bezbjednosti, ali su pripadnici Nacionalne garde ostali nepomični.

Skup u srijedu uveče obezbjeđivali su vojna policija i pripadnici više federalnih agencija. Neimenovani bezbjednosni zvaničnik izjavio je da je bilo angažovano više od 2.200 pripadnika Nacionalne garde na ulicama Washingtona.

Napravili su prsten oko Lafayette parka, koji se nalazi preko puta Bijele kuće, dok su vojna vozila bila parkirana u okolnim ulicama blokriajući prilaze.

U New Yorku su se građani okupili u Washingtonskom parku odakle su otpočeli protestnu šetnju centralnim gradskim ulicama.

U Bostonu je protestna povorka prošla pored sjedišta lokalne vlasti države Massachusetts.

U Los Angelesu, do demonstranata je tokom mirnog protesta na Sunset Bulevaru stigla informacija o pooštravanju optužnice protiv Dereka Chauvina, prvooptuženog za smrt Georgea Floyda, ali i da će biti gonjena trojica njegovih kolega.

Državni tužilac Minnesote Keith Ellison​ preinačio optužnicu protiv otpuštenog policajca iz Minneapolisa na ubistvo drugog stepena, zbog smrti Afroamerikanca Floyda, a takođe je podigao optužnicu i protiv preostale trojice otpuštenih policajaca, koji su učestvovali u hapšenju.

Floyd je preminuo nakon što je Derek Chauvin, jedan od policajaca koji ga je privodio, koljenom pritiskao njegov vrat dok se nalazio na zemlji.

Trojica policajaca koja su učestvovala u incidentu - Thomas Lane, J. Alexander Kueng i Tou Thao​ - optuženi su za saučesništvo u ubistvu drugog stepena, prema sudskim dokumentima, u koje je uvid imao i Glas Amerike.

Obdukcija tijela Georgea Floyda, koji je preminuo nakon policijskog privođenja u Minneapolisu, pokazala je da je bio pozitivan na COVID-19.

Uz to što je u nalazu glavnog patologa Andrewa Bakera navedeno da je Floyd bio pozitivan na koronavirus - precizirano je i da nije imao simptome. Takođe, ukazano je da su mu pluća djelovala zdravo, ali je imao suženu srčanu arteriju.

U izvještaju na dvadeset strana, koji je objavila patolog okruga Hennepin u Mineapolisu uz saglasnost porodice, navedeno je da je da je Floyd pretrpio srčani napad dok je bio fizički onesposobljen prilikom privođenja. U izvještaju patologa smrt Floyda označena je kao ubistvo.

See all News Updates of the Day

Treći savezni sudija blokirao Trumpov nalog o državljanstvu po rođenju

FILE - A woman who said she entered the United States illegally, watches over her daughter, who was born in the U.S., in Sullivan City, Texas, Sept. 16, 2015.
FILE - A woman who said she entered the United States illegally, watches over her daughter, who was born in the U.S., in Sullivan City, Texas, Sept. 16, 2015.

Treći savezni sudija u ponedjeljak je blokirao izvršnu naredbu predsjednika Donalda Trumpa o ukidanju državljanstva po rođenju za djecu ljudi koji su u SAD ilegalno.

Odluka američkog okružnog sudije Josepha N. Laplantea u New Hampshireu dolazi nakon dvije slične presude sudija u Seattleu i Marylandu prošle sedmice. U tužbi koju je podnijela Američka unija za građanske slobode tvrdi se da Trumpova naredba krši Ustav i "pokušava da uruši jednu od najosnovnijih američkih ustavnih vrijednosti".

Trumpova republikanska administracija tvrdi da djeca nedržavljana nisu "pod jurisdikcijom" Sjedinjenih Država i stoga nemaju pravo na državljanstvo.

Administracija se žali na blokiranje Trumpovog izvršnog naloga sudaca u Seattleu.

U središtu tužbi u tri slučaja je 14. amandman na Ustav, ratifikovan 1868. nakon građanskog rata i odluke Vrhovnog suda Dred Skota, u kojoj je utvrđeno da Skot, porobljeni čovjek, nije bio građanin uprkos tome što je živio u državi u kojoj je ropstvo bilo zabranjeno.

Godine 1898., u slučaju poznatom kao Sjedinjene Države protiv Wong Kim Arka, Vrhovni sud SAD-a utvrdio je da su jedina djeca koja nisu automatski dobila američko državljanstvo nakon rođenja na tlu SAD-a bila djeca diplomata, koji su odani drugoj vladi; neprijatelji prisutni u SAD-u tokom neprijateljske okupacije; oni rođeni na stranim brodovima; i one rođene od pripadnika suverenih indijanskih plemena.

SAD su među 30-ak zemalja u kojima se primjenjuje državljanstvo po rođenju - princip jus soli ili "pravo tla". Većina ih je u Americi, a među njima su Kanada i Meksiko.

Na protestima u Sarajevu zatražene sankcije za stradanje u poplavama, Tužilaštvo tvrdi da nastavlja istragu

Noseći transparente sa ispisanim porukama "Ko je kriv?", "Zašto nema hapšenja?" i "Životi nisu statistika", okupljeni na protestima ispred Parlamenta BiH pročitali su imena žrtava poplava, tražeći "pravdu za njih".
Noseći transparente sa ispisanim porukama "Ko je kriv?", "Zašto nema hapšenja?" i "Životi nisu statistika", okupljeni na protestima ispred Parlamenta BiH pročitali su imena žrtava poplava, tražeći "pravdu za njih".

Grupa studenata i građana okupila se u ponedjeljak, 10. februara na protestima u Sarajevu, zahtijevajući podizanje optužnica protiv odgovornih za stradanja u poplavama, koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu početkom oktobra prošle godine.

U poplavama i klizištima koji su pogodili Hercegovinu i centralni dio BiH, 4. oktobra prošle godine, poginulo je 27 osoba. Ukupna šteta u Donjoj Jablanici, Konjicu, Kreševu, Fojnici i Kiseljaku, mjestima koja su bila zahvaćena poplavama, iznosi 270 miliona konvertibilnih maraka.

Noseći transparente sa ispisanim porukama "Ko je kriv?", "Zašto nema hapšenja?" i "Životi nisu statistika", okupljeni na protestima ispred Parlamenta BiH pročitali su imena žrtava poplava, tražeći "pravdu za njih".

"Ubio ih je nemar. Prošla su četiri mjeseca, a niko nije odgovarao za njihovu smrt. Ovaj sistem ubija i onda se pitamo zašto mladi odlaze iz zemlje", poručila je jedna od okupljenih studentica, obraćajući se na protestima.

Jedan od zahtjeva je i sankcionisanje odgovornih za rad kamenoloma u Donjoj Jablanici, koji je obuhvaćen tužilačkom istragom zbog sumnje da je mogao pokrenuti klizište.

Očekuju, također, procesuiranje nadležnih koji nisu djelovali preventivno kako bi spriječili pogibiju, kao i reviziju dozvola za rad svih kamenoloma u BiH.

Na protestima je zatraženo i javno objavljivanje trošenja novca, kako iz budžeta Federacije BiH, tako i donacija pristiglih za sva poplavljena područja.

Studentski protesti u Sarajevu
Studentski protesti u Sarajevu

Četiri mjeseca nakon poplava poznato je samo da su većinu stradalih ugušili zemljani nanosi, što je u svom saopštenju potvrdilo i Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Naveli su kako su u toku istražne radnje čiji je cilj utvrđivanje postojanja osnova sumnje o počinjenju krivičnog djela, te da se rad na ovom predmetu kontinuirano obavlja.

"Da li će doći do podizanja optužnice ovisit će o rezultatima provjera, nalazima vještaka i dokazima, koji će se prikupiti i koji će predstavljati osnovanu sumnju za počinjenje kaznenog djela", saopštilo je Tužilaštvo 10. februara.

Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrdili su da je obrušavanje kamenoloma mogući uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici.

Kamenolom od koga se nakon tragedije ograđuju svi nivoi vlasti, počeo je s radom 2002. godine, a dokumenti, u koje je RSE imao na uvid, pokazuju da je, po svemu sudeći, do 2008. godine imao dozvolu vlasti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Također, nalazi se na državnom zemljištu kojim raspolaže poduzeće u većinskom vlasništvu kantonalne vlade, dok su njegov rad općinske vlasti 2006. okvalificirale kao "javni interes općine".

Nedavno je donacijama obnovljena oštećena željeznička pruga, dok se čeka na početak obnove stambenih objekata u Jablanici.

Trumpov zvaničnik naredio agenciji za zaštitu potrošača da obustavi rad

Russell Vought, izabranik predsjednika Donalda Trumpa za direktora Ureda za upravljanje i budžet, pred Odborom za budžet Senata tokom saslušanja na kojem se ispituje njegova nominacija, na Capitol Hillu u Washingtonu, 22. januara 2025.
Russell Vought, izabranik predsjednika Donalda Trumpa za direktora Ureda za upravljanje i budžet, pred Odborom za budžet Senata tokom saslušanja na kojem se ispituje njegova nominacija, na Capitol Hillu u Washingtonu, 22. januara 2025.

Trumpova administracija naložila je Birou za finansijsku zaštitu potrošača da prekine gotovo sav svoj rad, efektivno zatvorivši agenciju koja je stvorena da zaštiti potrošače nakon finansijske krize 2008. i skandala sa drugorazrednim hipotekarnim kreditima.

Russell Vought, novopostavljeni direktor Ureda za upravljanje i budžet, uputio je CFPB-u, u e-poruci u subotu uveče koju je potvrdio Associated Press, da prekine rad na predloženim pravilima, da suspenduje datume stupanja na snagu svih pravila koja su finalizirana, ali još nisu na snazi, te da zaustavi istražni rad i ne započinju nikakve nove istrage.

Agencija je bila na meti konzervativaca otkako je predsjednik Barack Obama insistirao da se ona uključi u zakon o finansijskoj reformi iz 2010. koji je uslijedio nakon finansijske krize 2007-2008.

E-mail je također naložio birou da "prestane sa svim aktivnostima nadzora i ispitivanja".

Pošto je CFPB tvorevina Kongresa, bio bi potreban poseban akt Kongresa da bi se on formalno eliminisao. No, šef agencije ima diskreciono pravo u vezi s tim koje radnje izvršenja treba poduzeti, ako ih ima.

Ipak, Elon Musk je u petak na društvenoj mreži X komentirao “CFPB RIP”. A početna stranica CFPB-a na Internetu je u nedjelju bila neaktivna, zamijenjena porukom “stranica nije pronađena”.

Također kasno u subotu, Vought je u objavi na društvenim mrežama rekao da CFPB neće povući svoju sljedeću rundu finansiranja iz Federalnih rezervi, dodajući da su njegove trenutne rezerve od 711,6 miliona dolara “pretjerane.” Kongres je naredio da biro finansira Fed kako bi ga izolirao od političkih pritisaka.

"Ovaj otvor, koji je dugo doprinosio neodgovornosti CFPB-a, sada se isključuje", rekao je Vought na X.

CFPB kaže da je od svog osnivanja dobio gotovo 20 milijardi dolara finansijske pomoći za američke potrošače u obliku otkazanih dugova, kompenzacija i smanjenih zajmova. Prošlog mjeseca, biro je tužio Capital One jer je navodno obmanjivao potrošače o svojim ponudama za štedne račune s visokim kamatama - i kao rezultat toga "prevario" klijente za više od 2 milijarde dolara izgubljenih kamata.

Dennis Kelleher, predsjednik zagovaračke grupe Better Markets, rekao je, „zato najveće banke Wall Streeta i Trumpovi milijarderi saveznici mrze biro: on je efikasan policajac u finansijskom preokretu i stao je rame uz rame sa stotinama miliona Amerikanaca – republikanaca i demokrata – koji se bore protiv finansijskih predatora.”

Potez administracije protiv CFPB-a također naglašava tenzije između Trumpovih populističkih obećanja o smanjenju troškova za porodice radničke klase i njegovog obećanja da će smanjiti vladinu regulativu.

Tokom kampanje, Trump je rekao da će ograničiti kamatne stope na kreditne kartice na 10%, nakon što su one porasle na rekordne nivoe iznad 20%, u prosjeku, pošto su Federalne rezerve podigle kamatne stope 2022. i 2023. CFPB je započeo rad na tome kako će se taj prijedlog implementirati.

Biro i dalje može primati žalbe, ali ne može provoditi nove ili postojeće istrage, kaže osoba upoznata s agencijom koja je insistirala na anonimnosti kako bi razgovarala o poslovanju CFPB-a. Memorandum se također tumači kao blokiranje komunikacije s kompanijama koje reguliše, zagovornicima potrošača ili drugim vanjskim grupama.

Muskov tim bi također imao pristup žalbama, istragama i podacima regulatornog nadzora. Pristup otvara neugodna pitanja ako Muskova kompanija X pokrene sistem plaćanja jer CFPB ima podatke o konkurentima kao što je Cash App, rekla je osoba.

Voughtov e-mail slijedi sličnu direktivu ministra financija Scotta Bessenta od 3. februara i najnoviji je potez Trumpove administracije da brzo smanji rad federalnih agencija koji su smatrali pretjeranim.

Obama je predvodio stvaranje biroa nakon stambenog balona 2007-2008 i finansijske krize, koja je dijelom uzrokovana lažnim hipotekarnim kreditima. Bila je to zamisao demokratske senatorke iz Massachusettsa Elizabeth Warren i privukla je tužbe velikih banaka i trgovinskih udruženja finansijske industrije.

„Vought daje velikim bankama i džinovskim korporacijama zeleno svjetlo za prevare porodica“, rekao je Warren.

Prošle sedmice, Warren je pozvao Trumpa da radi s Biroom kako bi zaštitio Amerikance od debankinga, prakse banaka da zatvaraju račune klijenata jer vjeruju da predstavljaju finansijske, pravne ili reputacijske rizike za banke.

Voughtov e-mail kaže da ga je predsjednik Donald Trump u petak postavio za vršioca dužnosti direktora CFPB-a. Trump je 1. februara smijenio prethodnog direktora biroa Rohita Chopra. Vought je bio arhitekta Projekta 2025, nacrta politike za Trumpovu Bijelu kuću koju je Trump pokušao odbaciti tokom prošlogodišnje kampanje.

Pod Chopra, CFPB je odobrio pravila za ograničavanje naknada za prekoračenje od strane banaka, ograničavanje neželjenih naknada i predložio je ograničenja za brokere podataka koji prodaju lične podatke kao što su brojevi socijalnog osiguranja.

Bijela kuća brani napore da zatvori agenciju za stranu pomoć

Ispred sjedištu USAID-a u Washingtonu, 7. februara 2025. godine.
Ispred sjedištu USAID-a u Washingtonu, 7. februara 2025. godine.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Michael Waltz branio je u nedjelju plan predsjednika Donalda Trumpa da zatvori glavnu agenciju za vanjsku pomoć u zemlji, tvrdeći da ona "prečesto" nije usklađena sa strateškim interesima SAD-a i rasipa novac.

Waltz je za NBC-jev “Meet the Press” rekao da programi Američke agencije za međunarodni razvoj, često hrana i humanitarna pomoć širom svijeta, “nisu u skladu sa strateškim interesima SAD-a kao što je odbijanje Kine. Oni rade razne druge stvari koje, iskreno, nisu u skladu sa strateškim interesima ili vizijom predsjednika.”

Štaviše, rekao je: „Često, prečesto, samo centi od dolara zapravo stižu ljudima kojima je potrebna, između velikih izvođača, podizvođača, lokalnih izvođača, dolari se ne koriste... mudro. Moramo to dobro pogledati. Moramo brzo krenuti, a to je upravo ono što se radi.”

Trump je prošle sedmice naredio zatvaranje agencije od 10.000 radnika, a očekuje se da će ih manje od 300 na kraju biti zadržano jer se programi agencije ili prebacuju pod kontrolu State Departmenta ili ukidaju.

Savezni sudija u Washingtonu u petak je naredio privremenu obustavu planova da se hiljade zaposlenih u USAID-u povuku sa posla.

Istog dana, radnici su slovo po slovo izbacili ime agencije sa ulaza njenog sjedišta u Washingtonu.

Demokrate u Kongresu kritikovali su promjene u vezi sa USAID-om, a neki su se u znak protesta obavezali da će odugovlačiti kandidate Trumpovog kabineta i iskoristiti glasove za novi zakon o vladinoj potrošnji.

Napor da se ugasi USAID bio je najvidljiviji rezultat Trumpovog slanja milijardera Elona Muska i njegovih pomoćnika da preispitaju programe i legitimnost potrošnje u desetinama federalnih vladinih agencija.

Trump je praktično svim vladinim radnicima, njih 2,3 miliona civilnih radnika, ponudio priliku da daju otkaz i nastave da primaju platu do 30. septembra bez rada, ali je savezni sudija pauzirao ponudu dok u ponedeljak popodne ne održi novo ročište o legalnosti.

Bijela kuća je saopćila da je 65.000 radnika, 2,8 posto vladine civilne radne snage, prihvatilo ponudu da da otkaz i bude plaćeno da ne radi, što je mnogo manje od cifre od 5 do 10 posto kojoj su se Musk i njegovi rezači troškova nadali.

Trump je rekao da će sve vladine agencije biti predmet finansijskih pregleda, uključujući jednu od najvećih meta, Ministarstvo odbrane, gdje Musk ima milijarde dolara ugovora.

Waltz je rekao da je pregled potrošnje Pentagona posebno potreban.

“Čini se da sve tamo košta previše, traje predugo i isporučuje premalo vojnicima... zaista su nam potrebni veliki umovi, i trebaju nam poslovni lideri da uđu tamo i apsolutno reformišu Pentagonov proces akvizicije,” rekao je.

Waltz, bivši kongresmen iz južne države Floride, rekao je: “Ja, kao član Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, držao sam vreću vijaka koja bi koštala 100 dolara... u prodavnici željeza, koja je koštala 90.000 dolara za Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Država, a američki narod je rekao dosta, dosta s nadimanjem i rasipanjem….”

“Za naše kasarne i naše vojnike potrebna nam je sva efikasnost koju možemo postići u Pentagonu, i mislim da će američki narod i vojnici pozdraviti” reviziju potrošnje, rekao je.

S druge strane, Waltz je rekao da se vode "osjetljivi razgovori" o tome kako okončati gotovo trogodišnji rat Rusije protiv Ukrajine.

“Imat ćemo našeg državnog sekretara, našeg sekretara odbrane, našeg potpredsjednika, našeg specijalnog izaslanika u Evropi ove sedmice koji će razgovarati o detaljima o tome kako okončati ovaj rat”, rekao je Waltz. “A to znači da obje strane za sto.”

Waltz je rekao da će razgovori uključivati buduću američku pomoć Ukrajini, vjerovatno u zamjenu da Kijev snabdijeva SAD svojim rijetkim mineralima - neophodnim za proizvodnju visokotehnološke robe.

“Ti razgovori će se desiti ove sedmice. I mislim da je osnovni princip ovdje da Evropljani moraju posjedovati ovaj sukob u budućnosti”, rekao je Waltz. “Predsjednik Trump će to okončati. A onda, u smislu sigurnosnih garancija, to će biti s Evropljanima.”

Trump će u novoj trgovinskoj eskalaciji objaviti tarife od 25% na čelik i aluminijum

Najveći izvori američkog uvoza čelika su Kanada, Brazil i Meksiko, a slijede Južna Koreja i Vijetnam, prema podacima vlade i američkog Instituta za željezo i čelik.
Najveći izvori američkog uvoza čelika su Kanada, Brazil i Meksiko, a slijede Južna Koreja i Vijetnam, prema podacima vlade i američkog Instituta za željezo i čelik.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da će uvesti nove carine od 25% na sav uvoz čelika i aluminija u SAD, pored postojećih dažbina na metale, u još jednoj velikoj eskalaciji svoje trgovinske politike.

Trump je, govoreći novinarima na Air Force One na putu za NFL Super Bowl u New Orleansu, rekao da će u ponedjeljak objaviti nove tarife za metale.

On je također rekao da će u utorak ili srijedu objaviti recipročne tarife, koje će stupiti na snagu skoro odmah, primjenjujući ih na sve zemlje i podudarajući se sa tarifnim stopama koje naplaćuje svaka zemlja.

"I vrlo jednostavno, ako oni nama naplaćuju, mi njima naplaćujemo", rekao je Trump o recipročnom tarifnom planu.

Najveći izvori američkog uvoza čelika su Kanada, Brazil i Meksiko, a slijede Južna Koreja i Vijetnam, prema podacima vlade i američkog Instituta za željezo i čelik.

Uz veliku maržu, Kanada bogata hidroelektranama najveći je dobavljač primarnog metala aluminijuma u SAD, čineći 79% ukupnog uvoza u prvih 11 mjeseci 2024.

"Kanadski čelik i aluminij podržavaju ključne industrije u SAD-u od odbrane, brodogradnje i automobila", objavio je kanadski ministar za inovacije Francois-Philippe Champagne na X.

"Nastavit ćemo se zalagati za Kanadu, naše radnike i naše industrije."

Trump je također rekao da, iako će američka vlada dozvoliti japanskom Nippon Steel-u ulaganje u U.S. Steel, ali neće dozvoliti da ovo postane većinski udio.

"Tarife će ga ponovo učiniti vrlo uspješnim i mislim da ima dobro upravljanje", rekao je Trump za US Steel.

Nippon Steel je odbio komentirati najnovije Trumpove najave.

PITANJA KVOTA

Trump je tokom svog prvog mandata uveo carine od 25% na čelik i 10% na aluminijum, ali je kasnije za nekoliko trgovinskih partnera odobrio oslobođenja od carine, uključujući Kanadu, Meksiko i Brazil. Meksiko je glavni dobavljač aluminijumskog otpada i aluminijumskih legura.

Bivši predsjednik Joe Biden kasnije je pregovarao o bescarinskim kvotama sa Britanijom, Evropskom unijom i Japanom. Iz Trumpove objave nije odmah bilo jasno šta će se dogoditi s tim izuzećima i dogovorima o kvotama.

"Quebec izvozi 2,9 miliona tona aluminijuma u (SAD), odnosno 60% njihovih potreba. Da li više vole da se snabdijevaju iz Kine?" Francois Legault, premijer Kvebeka, rekao je na X-u.

"Sve ovo pokazuje da moramo početi ponovo pregovarati o našem sporazumu o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama što je prije moguće, a ne čekati reviziju planiranu za 2026. Moramo stati na kraj ovoj neizvjesnosti."

Korištenje kapaciteta čeličana skočilo je na nivoe iznad 80% u 2019. nakon Trumpovih početnih carina, ali je od tada palo jer je kineska globalna dominacija u sektoru gurnula cijene čelika na niže. Topionica aluminijuma u Missouriju koja je oživjela carinama prošle je godine mirovala.

Kevin Dempsey, predsjednik i izvršni direktor Američkog instituta za željezo i čelik (AISI), rekao je da industrijska trgovinska grupa pozdravlja Trumpovu posvećenost snažnoj američkoj industriji čelika.

„Radujemo se bliskoj saradnji s predsjednikom i njegovom administracijom na implementaciji robusnog i osnaženog trgovinskog programa kako bi se pozabavili mnogim politikama i praksama koje narušavaju strano tržište koje stvaraju neravnopravne uvjete za američke proizvođače čelika.

Trump je rekao da će održati konferenciju za novinare u utorak ili srijedu kako bi pružio detaljne informacije o recipročnom tarifnom planu, dodajući da je u petak prvi put otkrio da planira recipročne carine kako bi osigurao "da budemo ravnopravno tretirani s drugim zemljama".

Novi američki predsjednik se dugo žalio da su carine EU od 10 posto na uvoz automobila mnogo veće od stope američkih automobila od 2,5 posto.

Često izjavljuje da Evropa "neće uzeti naše automobile" već da svake godine šalje milione na zapad preko Atlantika. SAD, međutim, uživaju tarifu od 25% na kamione, vitalni izvor profita za proizvođače automobila iz Detroita, General Motors, Ford i Stellantis u SAD-u.

Prosječna carinska stopa u SAD-u je oko 2,2%, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, u poređenju sa 12% za Indiju, 6,7% za Brazil, 5,1% za Vijetnam i 2,7% za zemlje Evropske unije.

Chris Swonger, izvršni direktor Vijeća za destilirane alkoholne pića Sjedinjenih Država, izrazio je zabrinutost da će Trumpove nove tarife na čelik dovesti do toga da EU ponovo uvede carine na američki viski i podigne ih na 50%. “Pozivamo SAD i EU da brzo pronađu rješenje. Naša velika američka industrija viskija je u pitanju.

Carina od 50% na domaći duh Amerike imat će katastrofalan ishod za 3.000 malih destilerija širom Sjedinjenih Država.”

U odvojenom intervjuu za Fox News, Trump je rekao da su akcije Kanade i Meksika da osiguraju svoje američke granice i zaustave protok droge i migranata nedovoljne prije roka za carine 1. marta.

Trump je zaprijetio da će uvesti carine od 25 posto na sav meksički i kanadski uvoz ukoliko dva najveća trgovinska partnera Amerike ne preduzmu jače mjere.

On je pauzirao carine do 1. marta nakon nekih početnih ustupaka u sigurnosti granica od dvije zemlje, s Meksikom koji se obavezao da će dodati 10.000 vojnika Nacionalne garde na svoju granicu, a Kanada će rasporediti novu tehnologiju i osoblje i poduzeti nove korake protiv fentanila.

Na pitanje da li su akcije Meksika i Kanade bile dovoljno dobre, Trump je odgovorio: "Ne, nije dovoljno", rekao je Trump.

"Nešto se mora dogoditi, nije održivo, i ja to mijenjam." Trump nije rekao šta Kanada i Meksiko treba da urade da izbjegnu široke carine 1. marta.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG