Linkovi

Čelnici BiH saglasni jedino o evropskom putu


Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović na prvoj sjednici Predsjedništva BiH, decembar 2018.

Predsjedništvo BiH prvi put ide zajedno na službeno putovanje u Brisel nakon što su izabrani na te funkcije.

Tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine prvi put ide zajedno na službeno putovanje u Brisel nakon što su izabrani na te funkcije. Iako nemaju jedinstven stav oko mnoštva bitnih pitanja od formiranja vlasti do pristupanju BiH NATO-u, sva tri člana kažu da su za evropski put Bosne i Hercegovine i da će tu poruku danas prenijeti zvaničnicima Evropske unije (EU).

BiH nije još poslala odgovore na dodatna pitanja Evropske komisije iz Upitnika, a Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik prošle sedmice izjavio je medijima da se malo čime imaju pohvaliti zvaničnicima EU, ali nose poruku jedinstva u smislu opredijeljenosti za evropski put BiH.

"Nismo završili upitnik Evropske komisije, nismo formirali vlast, nismo proveli reformsku agendu do kraja, imamo zastoj sa Međunarodnim monetarnim fondom i sa realizacijom pisma namjera, ali smo usvojili jednu izjavu čime smo jasno naznačili da novi sastav Predsjedništva želi da radi na onome što jesu evropske integracije", rekao je Dodik.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović za Radio Slobodna Evropa (RSE) je izjavio kako su odgovori na dodatna pitanja spremni te se ubrzano prevode na engleski jezik.

"I mi idemo sa tom viješću da je Bosna i Hercegovina praktično završila taj proces te očekujemo da u toku ove godine što je moguće prije BiH dobije kandidatski status", kazao je Džaferović.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić kaže u jučerašnjoj izjavi za RSE da bi dobijanje kandidatskog statusa bilo važno ne samo za BiH, nego i za cijeli region.

"Tačno je da mi nismo onakvi kakvim bi nas željeli vidjeti u Briselu, ali bojimo se da svaki izgubljeni dan, svaki izgubljeni mjesec ili u ovom slučaju godina jer idu izbori za Evropski parlament i treba se formirati nova Evropska komisija, ta godina koju mi možemo da izgubimo može biti jako štetna ne samo po BiH nego i cijelu regiju. Ta odluka koju bi trebali da donesu zvaničnici u Briselu možda liči na tehničku odluku ali duboko je politička odluka i mislimo kako bi bila korisna kako za BiH, tako i za regiju, pa i samu EU", stav je Komšića.

No, analitičari podsjećaju da su vladajuće stranke i ranije, uprkos opredijeljenosti za evropski put, pravile razne barijere na tom putu, zbog čega je BiH u zaostatku za susjedima.

"Nije mala stvar da se sastaju sa Federicom Mogherini (evropska komesarka za vanjsku politiku i sigurnost), Johannesom Hahnom (evropski komesar za politiku proširenja) i Donaldom Tuskom (predsjednik Evropskog vijeća) u naredna dva dana, no većeg pomaka vjerojatno neće biti. Može biti da se čak radi o slučaju kao što je kružila priča po Beogradu kada je jedan diplomata EU kazao 'Srbija se kao pravi da provodi reforme, a mi se kao pravimo da ćemo ih primiti u EU', pa može se reći da je slično i u ovom našem slučaju. Iako BiH ima svojih problema od nekonstituiranja vlasti, neuspjeh u odgovorima na upitnik Evropske komisije postoji i druga strana priče da ni EU nije previše entuzijastična u vezi sa primanjem novih članica", ocjenjuje Domagoj Galić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Bh. političari često su se poigravali sa dragocjenim vremenom i ne trebaju očekivati čudo od EU naročito u vremenu kada se i sama unija priprema za proljetne izbore, kaže direktorica vanjskopolitičke inicijative, Lejla Ramić Mesihović.

"Brisel ostaje zainteresovan, naravno za stabilnost prevashodno na ovim prostorima, sadašnja Evropska komisija još uvijek želi da vjeruje u proces proširenja, pitanje je na koji način će se tu postaviti naredna Evropska komisija, mi se tu jako igramo s vremenom na vlastitu štetu. Brisel jeste sada ophrvan vlastitim problemima, ponajviše Brexitom, nekim tektonskim promjenama koje se dešavaju na političkim scenama samih zemalja članica, ali ne prestaje interes za stabilnost u 'trbuhu Evrope' kako neki zovu Zapadni Balkan i mi ostajemo zanimljivi na taj način. Postoji razlika između toga da budeš zanimljiv EU kao krizno žarište i normalna zemlja koja aspirira da postane članica, mi ovo prvo pothitno trebamo prestati da budemo, kako bismo mogli na normalan način da budemo ovo drugo", zaključuje Ramić Mesihović.

Vaše mišljenje:

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG